Rev-2413/2011-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2413/11-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća, Branka Medančića člana vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Ž. B. iz R., kojeg zastupa punomoćnik R. P. odvjetnik iz R., protiv tuženika Grada Rijeke, kojeg zastupaju punomoćnice D. K. i J. P., odvjetnice iz R., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika L. S. iz R., koju zastupaju punomoćnici V. B. H. i V. B. H., odvjetnici iz R., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1508/11-2 od 8. lipnja 2011. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2693/08-3 od 16. srpnja 2010. ispravljene rješenjem tog suda poslovni broj P-2693/08-32 od 19. listopada 2010., u sjednici održanoj 14. srpnja 2015.,

r i j e š i o j e :

Revizija tužitelja odbacuje se kao nedopuštena.

Odbija se zahtjev umješača na strani tuženika za naknadu troškova odgovora na reviziju, kao neosnovan.

Obrazloženje

Presudom Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2693/08-3 od 16. srpnja 2010. ispravljena rješenjem tog suda poslovni broj P-2693/08-32 od 19. listopada 2010. u st. I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja u kojem traži da se utvrdi da je vlasnik stana u R., …, pobliže označenoj u tom stavku izreke, a koji se sastoji, između ostalog i od šupe ispod terase, pa mu je tuženik to dužan priznati i izdati ispravu podobnu za upis prava vlasništva u zemljišne knjige a koja bi u slučaju ne izdavanja zamijenila navedena presuda po pravomoćnosti. Ujedno je odbijen i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja u kojem je tražio da sud donese presudu koja bi zamijenila dodatak Ugovora o kupoprodaji stana broj 2150 od 28. kolovoza 1995. sa sadržajem dodataka navedenom Ugovoru preciznije navedenog u tom stavku izreke. U st. II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu 13.115,00 kn, dok je u st. III. izreke naloženo tužitelju naknaditi umješaču na strani tuženika parnične troškove u iznosu 6.765,00 kn. Presudom Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1508/11-2 od 8. lipnja 2011. u st. I. izreke odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda, dok je u st. II. izreke odbijen zahtjev umješača na strani tuženika za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu.

Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 28/13 – dalje: ZPP). Predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske preinači pobijanu presudu na način da udovolji jednom od kumulativno postavljenih tužbenih zahtjeva tužitelja te dosudi troškove parničnog postupka. Podredno predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske ukine nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje trošak revizije.

U odgovoru na reviziju umješač na strani tuženika se protivi navodima revizije te predlaže da se ista odbaci kao nedopuštena, podredno da se odbije kao neosnovana i obveže tužitelja da umješaču naknadi trošak odgovora na reviziju.

Revizija nije dopuštena.

U ovom predmetu je riječ o reviziji podnesenoj na temelju odredbe čl. 382. st. 2. ZPP.

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U takvoj reviziji stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela i izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 382. st. 3. ZPP).

Dakle, iz sadržaja naprijed navedenih odredaba ZPP jasno proizlazi da je, da bi se moglo pristupiti ocjeni je li riječ o pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i s tim u vezi dopuštenosti revizije, potrebno da revizija sadrži određeno navedeno pravno pitanje, da je riječ o pitanju o čijem rješenju ovisi odluka u konkretnom sporu i određeno navedene razloge zbog kojih revident smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U slučaju da je u reviziji izostao bilo koji od navedenih elemenata, nema pretpostavki za razmatranje takve revizije u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP.

Tužitelj je podnio reviziju zbog slijedećih pitanja:

- da li su sudovi u Republici Hrvatskoj vezani u drugoj parnici među strankama izrekom pravomoćne presude kojom je prethodno riješen pravni odnos među tim istim strankama u pogledu istog pravnog pitanja.

U reviziji, međutim, nisu izloženi razlozi zbog kojih revident smatra da je naznačeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP, pa revizijski sud nije u mogućnosti niti ocijeniti je li ispunjena pretpostavka za dopuštenost revizije u tom smislu.

Naime, valja reći da pravno pitanje i navođenje razloga zbog kojih revident smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni prema zakonskom uređenju instituta izvanredne revizije čine cjelinu. Dakle, samo pravno pitanje bez izlaganja razloga zbog kojih je ono prema mišljenju podnositelja revizije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni nije dovoljno za dopuštenost revizije.

Naprotiv, revizija se svodi na obrazlaganje pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka, što ne predstavlja razlog za podnošenje revizije u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP.

Slijedom navedenog revizija tužitelja nije dopuštena pa je na temelju odredbe čl. 392.b st. 2. ZPP odlučeno kao u izreci.

Umješaču na strani tuženika nije dosuđena naknada troška odgovora na reviziju, jer ta parnična radnja nije bila potrebna (čl. 155. st. 1. ZPP).

Zagreb, 14. srpnja 2015.

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v.r.