Us-7056/2006-4 · Visoki upravni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

Broj: Us-7056/2006-4

UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E!

P R E S U D A

Upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mire Kovačić kao predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Mirjane Čačić kao članica vijeća, te sudske savjetnice Romine Bašnec kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja F. Š. iz Z., kojeg zastupa N. M., odvjetnica iz Z., protiv rješenja tužene Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, klasa: UP/II-932-07/05-07/247, ur. broj: 541-04-3/3-06-2 od 11. svibnja 2006., radi upisa u posjedovni list, u nejavnoj sjednici vijeća održanoj dana 13. svibnja 2010.,

p r e s u d i o j e

Tužba se odbija.

Obrazloženje

Osporenim rješenjem tuženog tijela odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove Grada Z., klasa: UP/I-932-07/05- 01/665, ur. broj: 251-15-05/1-05-3 od 25. svibnja 2005. (u osporenom rješenju pogrešno je navedeno 22. svibnja 2005.), kojim je odbijen zahtjev tužitelja za upis istog kao vlasnika k.č.br. 519/3 i 519/4 k.o. T. (koje odgovaraju dijelu z.k.č.br. 5428/3 k.o. Grad Z.).

Tužitelj u tužbi osporava zakonitost pobijanog rješenja iz razloga jer se u postupku koji je prethodio njegovom donošenju nije postupalo prema pravilima postupka, a posebno što činjenično stanje na podlozi kojeg je upravni akt donesen nije pravilno utvrđeno. Naime, nadležno je tijelo u provedenom dokaznom postupku povrijedilo načelo materijalne istine, kao i načelo saslušanja stranke, te je samim tim netočno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, a što je ujedno pretpostavka i pravilne primjene materijalnog prava. Povreda naprijed navedenih načela proizlazi u prvom redu iz činjenice kako nadležno tijelo prilikom vođenja postupka nije poduzelo sve radnje u cilju utvrđivanja pravog stanja stvari, a što je važno za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, odnosno nije provelo očevid na licu mjesta kako bi utvrdilo pravo stanje stvari, niti je provelo postupak saslušanja stranke, te je na taj način stranci uskraćena mogućnost izjašnjavanja o činjenicama i okolnostima koje su važne za donošenje rješenja. Naime, tužitelj odnosno njegovi preci nalaze se u posjedu predmetnih čestica već dugi niz godina, dulje od 50 godina, a što nadležno tijelo, upravo s obzirom na proceduralne propuste, nije utvrdilo, zbog čega tužitelj predlaže Sudu da tužbu uvaži i osporeno rješenje poništi. Ujedno tužitelj predlaže Sudu da ga oslobodi plaćanja sudskih pristojbi u ovom predmetu, jer bi to ugrozilo njegovu životnu egzistenciju.

Tuženo tijelo u odgovoru na tužbu ostaje kod razloga pobijanog rješenja i predlaže Sudu da tužbu tužitelja odbije.

Tužba nije osnovana.

Sud u cijelosti prihvaća stajalište tuženog tijela izloženo u obrazloženju osporenog rješenja i nalazi da je to tijelo pravilno postupilo kada je odbilo žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja od 25. svibnja 2005. godine.

Ovo stoga jer iz podataka sveza spisa proizlazi da tužitelj nije postupio po zaključku prvostupanjskog tijela od 13. travnja 2005., kojim je pozvan da u ostavljenom roku dopuni svoj zahtjev za promjenom posjednika valjanom ispravom iz koje proizlazi njegovo pravo vlasništva predmetnih nekretnina, kao i zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu zemljišnoknjižnu česticu, uz upozorenje da će u protivnom njegov zahtjev biti odbijen. Naime, prema odredbi članka 137. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91 i 103/96), ako stranka nije u naknadno određenom roku podnijela dokaze, tijelo ne može zbog toga odbaciti zahtjev kao da nije podnesen (članak 68. stavak 2.), nego je dužno nastaviti postupak i, u skladu s pravilima postupka i prema materijalnom propisu, riješiti upravnu stvar.

Odredbom člana 22. Pravilnika o katastru zemljišta („Narodne novine“, broj 28/00 i 68/03) propisano je da se upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi na zahtjev stranke kojem se prilaže odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta (stavak 1.), s tim da se odgovarajućom ispravom iz stavka 1. ovog članka smatra ugovor ili odluka suda odnosno druge nadležne vlasti (stavak 2.). Ako podnositelj zahtjeva u određenom roku ne priloži valjanu ispravu, zahtjev iz stavka 1. ovog članka će se odbiti (stavak 4.).

Prema pak pravnom shvaćanju ovog Suda, osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik nekretnina ili ovlaštenik nekog drugog prava na nekretninama koje se upisuju u zemljišne knjige, kao i osoba koja uz zahtjev priloži valjanu ispravu (ugovor, odluku suda ili druge nadležne vlasti) kojom dokazuje svoje pravo vlasništva ili postojanje nekog ovlaštenja na nekretninama, upisat će se u posjedovni list katastarskog operata neovisno o tome tko je u posjedovnom listu upisan kao posjednik tih nekretnina i u čijem posjedu se te nekretnine nalaze, a što je u skladu s odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 128/99) i naprijed navedenog Pravilnika o katastru zemljišta, donesenog temeljem tog Zakona.

Kako dakle tužitelj nije postupio sukladno traženju prvostupanjskog tijela, jer nije dostavio valjanu ispravu kojom dokazuje postojanje prava vlasništva ili nekog drugog ovlaštenja na predmetnim nekretninama, a koje su u posjedovnom listu upisane kao posjed Grada Z., to je, i po ocjeni ovog Suda, prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je njegov zahtjev odbilo.

Radi navedenog, Sud nije našao osnove osporeno rješenje, uz obrazloženje kakvo je njime dato, ocijeniti nezakonitim.

Trebalo je stoga, temeljem članka 42. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 53/91, 9/92 i 77/92), tužbu odbiti kao neosnovanu.

O prijedlogu tužitelja za oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe Sud će odlučiti nakon što tužitelj dostavi potrebne isprave propisane Zakonom o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 26/03-pročišćeni tekst), a na dostavu kojih će biti pozvan posebnim rješenjem ovog Suda.

U Zagrebu, 13. svibnja 2010.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Romina Bašnec, v.r.

Mira Kovačić, v.r.