Gž-804/2018-2 · Županijski sud u Rijeci

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Gž-804/2018-2

51000 Rijeka

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Vesne Rist, predsjednika vijeća, te Ksenije Dimec člana vijeća i suca izvjestitelja i Larise Crnković, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. D. ud. J., OIB: …zastupane po punomoćnici I. B., odvjetnici iz Z., protiv tužene R. H., OIB:…, zastupane po O. državnom odvjetništvu u Z., Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tužene izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, poslovni broj P-2188/2015-36 od 23. veljače 2018., u sjednici vijeća održanoj dana 29. siječnja 2020.,

r i j e š i o j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, poslovni broj P-2188/2015-36 od 23. veljače 2018. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Citiranom presudom utvrđeno je da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na dijela čest. …upisane u zk.ul. 38, k.o. N. i to onog dijela koji je na skici lica mjesta izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju N. K. iz Z. od 23. studenog 2016. godine označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-A površine 9898 m2; dijela čest. …upisane u zk.ul. 6023, k.o. N. i to onog dijela koji je na skici lica mjesta izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju N. K. iz Z. od 23. studenog 2016. godine označen slovima I-J-K-L-I površine 662 m2; čest. …upisane u zk.ul. 168, k.o. N. za cijelo koja je na skici lica mjesta izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju N. K. iz Z. od 23. studenog 2016. godine označena slovima E-F-G-I-L- M-E površine 3106 m2; dijela čest. …upisane u zk.ul. 5589, k.o. N. i to onog dijela koji je na skici lica mjesta izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju N. K. iz Z. od 23. studenog 2016. godine označen slovima G-H-I-G površine 65 m2 i dijela čest. …upisane u zk.ul. 39, k.o. N. i to onog dijela koji je na skici lica mjesta izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju N. K. iz Z. od 23. studenog 2016. godine označen slovima A-B-C-D-E-M-N-O-A površine 1889 m2, koja skica je sastavni dio presude, pa je tužiteljica ovlaštena nakon pravomoćnosti presude i provedenog postupka parcelacije zatražiti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na novoformiranim česticama. Točkom II. izreke presude naloženo je tuženoj da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 37.848,04 kn.

Protiv citirane presude žalbu podnosi tužena iz svih zakonskih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08 i 123/08; dalje-ZPP), predlažući da se presuda preinači odbijanjem tužbenog zahtjeva.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

Žalba je osnovana.

Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je stekla pravo vlasništva na dijela čest. …upisane u zk.ul. 38, k.o. N. i to onog dijela koji je na skici lica mjesta izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju N. K. iz Z. od 23. studenog 2016. godine označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-A površine 9898 m2; dijela čest. …upisane u zk.ul. 6023, k.o. N. i to onog dijela koji je na skici lica mjesta izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju N. K. iz Z. od 23. studenog 2016. godine označen slovima I-J-K-L-I površine 662 m2; čest. …upisane u zk.ul. 168, k.o. N. za cijelo koja je na skici lica mjesta izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju N. K. iz Z. od 23. studenog 2016. godine označena slovima E-F-G-I-L- M-E površine 3106 m2; dijela čest…., upisane u zk.ul. 5589, k.o. N. i to onog dijela koji je na skici lica mjesta izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju N. K. iz Z. od 23. studenog 2016. godine označen slovima G-H-I-G površine 65 m2 i dijela čest. …upisane u zk.ul. 39, k.o. N. i to onog dijela koji je na skici lica mjesta izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju N. K. iz Z. od 23. studenog 2016. godine označen slovima A-B-C-D-E-M-N-O-A površine 1889 m2, koja skica je sastavni presude.

Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud utvrđuje da je tužiteljica naslijedila prijepor od supruga, on od svojih pravnih prednika, a njegov pradjed da je prijepor u vlasništvo stekao temeljem agrarne odluke 1940. Nadalje utvrđuje da su prednici tužiteljice u posjedu prijepora preko 20 godina od 1940., a od 08.10.1991.g. sve do podnošenja tužbe 10.06.2015. da je prošlo više od 20 godina poštenog posjeda, pa da je tužiteljica stekla pravo vlasništva prijepora temeljem članka 159. st.1.,2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06; dalje: ZV). Stoga je prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev.

Osnovano navodi tužena u žalbi da je donošenjem pobijane presude prvostupanjski sud počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni, pa se ista ne može ispitati.

Prije svega, tužiteljica nije dostavila povijesni zemljišnoknjižni izvadak, pa nije moguće utvrditi status predmetnih nekretnina u utuženom razdoblju.

Nadalje, tužiteljica u tužbi navodi da je vlasništvo prijepora stekla temeljem agrarne odluke Sreskog suda u P. 113/31 od 22. kolovoza 1940. godine. Preslika te odluke prileži sudskom spisu, no navedena preslika je potpuno nečitka i kao takva neupotrebljiva, pa ukoliko se tužiteljica i nadalje poziva na stjecanje prva vlasništva temeljem navedene odluke, potrebo je istu dostaviti u spis u izvorniku. Pri tome treba napomenuti da su agrarni odnosi bili regulirani Zakonom o likvidaciji agrarnih odnosa na području pokrajine D. iz 1930. godine, te Zakonom o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području D. i H. primorja iz 1946. godine.

Zakonom o likvidaciji agrarnih odnosa na području pokrajine D. iz 1930. godine pravno su raskinuti svi feudalni odnosi između bivšeg državnog erara kao vrhovnog vlasnika i feudatara, kao koristovnog vlasnika, koji su bili upisani u zemljišnim knjigama, s tim da su težaci koji su do dana stupanja na snagu navedenog zakona neprekidno obrađivali takvo zemljište najmanje 30 godina, postajali vlasnici obradivih površina, s time da ne mogu imati više od 10 hektara obrađenog zemljišta ako broj članova njihove obitelji i porodice nije veći od šest članova (paragraf 6 Zakona).

Prema paragrafu 22. Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području pokrajine D., za likvidaciju istih, kao i za rješenje sporova koji bi nastali iz tih odnosa, nadležni su sudovi koji će po odredbi paragrafa 30 u donesenoj presudi riješiti da li traženo zemljište spada pod udar tog Zakona, a zatim i o primjeni načela paragrafa 12. i nadalje o visini izračunate odštete za samo zemljište i eventualne poboljšice, s tim da se prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama i brisanje upisanih tereta obavlja s ureda (po zvaničnoj dužnosti) nakon pravomoćnosti konačnog rješenja (paragraf 35).

Prema tome, da bi se pravo vlasništva moglo steći temeljem Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području pokrajine D., nužno je postojanje pravomoćne sudske odluke donesene sukladno paragrafu 30. istog Zakona. Prema odredbi čl.

1. Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području D. i H. primorja, ukidaju se svi agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja i zemlja prelazi u slobodno vlasništvo obrađivača, a takvim odnosima sukladno čl.

2. istog Zakona smatraju se vječni liveli, feudalni, kmetski, enfiteutični, kolonski, težački i svi slični agrarni odnosi bez obzira na naziv, kod kojih vlasnik nije samo obrađivao zemlju nego ju je pod raznim uvjetima davao drugome na obrađivanje. Dakle težački i njima slični odnosi koji nisu bili pravomoćno razriješeni na osnovi Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području pokrajine Dalmacije, konačno su ukinuti Zakonom o ukidanju prava ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području D. i H. primorja prema kojem je zemlja sa svim gospodarskim zgradama i stablima prešla u slobodno vlasništvo obrađivača (kmeta) bez ikakve odštete vlasnika bez ikakvih dugova (čl. 4.).

Dakle, tužiteljica treba dokazati da je njezin prednik bio obrađivač u smislu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području D. i H. primorja, odnosno u agrarnom odnosu prema vlasniku predmetnog zemljišta, kao i da mu je za obrađivanje plaćao dohodak, a što je osnovna pretpostavka stjecanja prava vlasništva temeljem navedenog Zakona, te treba dokazati da su se u odnosu na prijepor ostvarile pretpostavke iz čl.

1. i 3. Zakona o ukidanju agrarnih odnosa, odnosno da je na spornim nekretninama razriješen agrarni odnos feudalnog karaktera, odnosno da je njezin prednik u svojstvu obrađivača na temelju navedenog Zakona stekao pravo vlasništva sporne nekretnine kao jedne gospodarske cjeline sa svojim posjedom.

Bez obzira što se tužiteljica pozvala na agrarnu odluku kao način stjecanja prava vlasništva, u postupku su saslušani svjedoci koji su neodređeno iskazivali o prijepornim nekretninama u prošlosti, te iz njihovih iskaza ne proizlazi kada su prednici tužiteljice stupili u posjed prijepora, temeljem čega i kada je stečeno pravo vlasništva prijepora.

Tužiteljica treba činjenično navesti osnovu stjecanja prava vlasništva i dokaze; ako tvrdi da je vlasništvo stekla temeljem Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području pokrajine D. iz 1930. godine i Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području D. i H. primorja iz 1946. godine, potrebno je dokazati postojanje svih pretpostavki na koje je naprijed ukazano. Ukoliko tužiteljica tvrdi da je stekla pravo vlasništva dosjelošću, tada je potrebno dokazati kada su njezini prednici ušli u posjed prijepora, temeljem koje osnove i kada je stečeno pravo vlasništva. Tužiteljica ništa od toga ne dokazuje.

U odnosu na utvrđenja iz prvostupanjske presude da je tužiteljica stekla pravo vlasništva dosjelošću posjedovanjem prijepora u razdoblju od 20 godina počev od 08. listopada 1991. godine valja reći da tužiteljica niti ne tvrdi u tužbi da je vlasništvo stečeno dosjelošću u navedenom razdoblju. Osim toga, prvostupanjski sud se pogrešno pozvao na odredbu članka 159. stavka 3. ZV-a i na 20-godišnji rok, budući da u primjenu dolazi stavak 4. citirane odredbe i 40-godišnji rok.

Stoga će u nastavku postupka prvostupanjski sud pozvati tužiteljicu na dostavu povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka i da se izjasni o osnovi stjecanja prava vlasništva, nakon čega će utvrditi status predmetnih nekretnina i ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu.

Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci pozivom na odredbu iz čl. 369. stavka 1. ZPP-a.

U Rijeci 29. siječnja 2020.

Predsjednik vijeća

Vesna Rist v.r.

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Pagu

Vraćamo vam spis s pet istovjetnih primjeraka odluke suda drugog stupnja.