Rev-x-176/2012-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Rev-x 176/12-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Nenada Perina člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. Š. iz R., koju zastupa punomoćnica M. M., odvjetnica u R., protiv prvotuženice M. P. iz P., drugotuženice A. F. iz P., trećetuženice M. K. iz A., G., četvrtotuženice J. T. iz Š., L., petotuženice A. H. iz Š., S., a četvrto i petotuženice zastupane po punomoćniku I. D., odvjetniku u R., šestotuženice B. K. iz R. i sedmotuženika M. Š. iz R., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji četvrto i petotuženica protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-3584/08-6 od 23. lipnja 2010. ispravljenoj rješenjem Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-3584/08 od 1. prosinca 2011., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rabu poslovni broj P-256/01-90 od 14. travnja 2008., u sjednici održanoj 23. siječnja 2013.,

r i j e š i o j e:

Odbacuje se revizija četvrto i petotuženice kao nedopuštena.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da u ostavinu iza pok. Š. M. pok. J. iz R., …, rođ. … 1912.g., a preminulog … 1995.g. ne ulazi 1/4 dijela nekretnine upisano kao kč. 164/20 kuća br. 388 sa 138 m2, garaža sa 24 m2 i dvorište sa 358 m2 sve upisano u zk. ul. 1479 k.o. B.

II. Utvrđuje se da su nekretnine upisane u zemljišne knjige kao kč. 164/20 kuća br. 388 sa 138 m2 i dvorište sa 372 m2 upisane u zk. ul. 1479 k.o. B. predstavljale bračnu stečevinu pok. M. Š. i pok. M. Š. u jednakim dijelovima.

III. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica u cijelosti nekretnina upisanih u zemljišnoj knjizi kao kč. 164/20 kuća br. 388 sa 138 m2 garaža sa 24 m2 i dvorište sa 358 m2 sve upisano u zk. ul. 1479 k.o. B. pa se nalaže tuženima kao nasljednicima iza pok. Š. M. pok. J. da tužiteljici izdaju ispravu podobnu za upis prava vlasništva tužiteljici navedenim nekretninama u roku od 15 dana a koju ispravu će u protivnom zamijeniti ova presuda po pravomoćnosti te će zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Rabu upisati pravo vlasništva tužiteljice u cijelosti na navedenoj nekretnini tako što će biti brisano dosadašnje pravo vlasništva tuženih odnosno njihovog pravnog prednika Š. M. pok. J. a upisati tužiteljicu kao vlasnicu u cijelosti.

IV. Nalaže se prvo tuženoj P. M. iz P. Š.

…, četvrto tuženoj Š. J. iz Š.,

… i peto

tuženoj A. H. r. Š. iz …, … S., Švicarska, da tužiteljici nadoknade prouzročeni parnični trošak u iznosu od 30.111,40 kuna (slovima: tridesettisućastojedanaest kuna i 40/100) solidarno u roku od 15 dana."

Drugostupanjskom presudom odlučeno je:

"I Djelomično se odbija žalba IV i V-tuženica J. T. i A. H. kao neosnovana i u odnosu na ove tuženice potvrđuje presuda suda prvog stupnja u točkama I, II i III izreke.

II Djelomičnim uvažavanjem žalbe IV i V-tuženica J. T. i A. H. preinačuje se presuda suda prvog stupnja u točki IV izreke, i sudi:

Tuženice J. T., A. H. i A. P. dužne su na jednake dijelove u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 30.111,40 kn."

Protiv dijela te presude (u toč. I. izreke) reviziju su podnijele četvrto i petotuženice zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava te pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08 – dalje: ZPP).

Predlažu da se pobijana presuda ukine.

U odgovoru na reviziju tužiteljica predlaže da se revizija odbije kao neosnovana.

Revizija nije dopuštena.

Prema odredbi čl. 382. st. 1. toč. 1. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 100.000,00 kuna.

U ovom predmetu tužbom su obuhvaćena dva tužbena zahtjeva, a tužiteljica je u smislu čl. 40. st. 2. ZPP naznačila kao vrijednost predmeta spora iznos od 150.000,00 kuna.

U konkretnom slučaju primjenjuju se odredba čl. 37. st. 2. ZPP prema kojoj se vrijednost predmeta spora određuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.

Dakle, vrijednost predmeta spora mjerodavna za dopuštenost revizije dobiva se tako da se naznačena vrijednost predmeta spora podijeli sa brojem tužbenih zahtjeva. U ovom slučaju to je 75.000,00 kuna (150.000,00 : 2).

Prema tome, u ovom predmetu vrijednost predmeta spora mjerodavna za dopuštenost revizije ne prelazi 100.000,00 kuna, pa predmetna revizija nije dopuštena u smislu odredbe čl. 382. st. 1. ZPP.

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi st. 1. tog članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalopravnog ili postupnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana. Revident se u reviziji kao temelj za podnošenje revizije poziva i na odredbu čl. 382. st. 2. toč. 3. ZPP.

U konkretnom slučaju revident, u naprijed navedenom pravcu navodi pravno pitanje u smislu ostvarenja bitne povrede odredaba parničnog postupka u situaciji kada je raspravu umjesto suca proveo sudski savjetnik, a zbog kojeg pitanja podnosi predmetnu reviziju.

Također, kao razlog zbog kojeg smatra da je to pitanje važno za jedinstvenu primjenu zakona, revident navodi da je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje (poziva se na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Gž-1738/79) i navodi da je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem (čl. 382. st. 2. toč. 3. ZPP).

Međutim, u ovom je predmetu odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda zauzetim u odluci poslovni broj Gž- 1738/79, a to stoga što je odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Gž- 1738/79 donesena primjenom odredbe čl. 354. st. 2. toč. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 4/77 i 36/77) kojom je bilo propisano da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u donošenju presude sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji nije sudjelovao na glavnoj raspravi. U ovom predmetu primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/08) te je odredbom čl. 354. st. 2. toč. 1. ZPP propisano da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti (čl. 71. st. 1. toč. 1.-6. ZPP) odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet ili ako je u donošenju presude sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca.

Obzirom na to da se činjenični supstrat i procesna situacija u konkretnom slučaju razlikuje od činjeničnog stanja i procesne situacije na kojem se temelji odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetu poslovni broj Gž-1738/79, niti se ne može raditi o situaciji iz čl. 382. st. 2. toč. 3. ZPP, pa postavljeno pravno pitanje se ne može smatrati važnim za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana – što je osnovna pretpostavka za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP.

Zbog toga revizija četvrto i petotuženice nije dopuštena niti u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP, pa je temeljem čl. 392. st. 2. ZPP odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 23. siječnja 2013.

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić, v. r.