Legislator Case Law & Legislation
Gzp-244/2007-5 AI generated

Gzp-244/2007-5 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Gzp-244/2007-5
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Rješenje

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, po sutkinji Katarini Buljan, u pravnoj stvari predlagatelja M. K. iz K. S., zastupanog po punomoćniku dr.S. Ć., odvjetniku iz S., protiv protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Građansko-upravni odjel, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, rješavajući o zahtjevu predlagatelja od 8. veljače 2007., 27. rujna 2007.,

Legislator headnote

AI generated

Gzp-244/2007-5 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje da se trajanje i duljina sudskog postupka u navedenom pravno relevantnom razdoblju može smatrati povredom prava na suđenje u razumnom roku zajamčeno odredbom čl. 29 st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 41/01 - pročišćeni tekst 55/01 - dalje: Ustav).

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

Broj: Gzp 244/07-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, po sutkinji Katarini Buljan, u pravnoj stvari predlagatelja M. K. iz K. S., zastupanog po punomoćniku dr.S. Ć., odvjetniku iz S., protiv protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Građansko-upravni odjel, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, rješavajući o zahtjevu predlagatelja od 8. veljače 2007., 27. rujna 2007.,

r i j e š i o j e:

I. Općinski sud u Splitu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem IIP-364/97 u roku od tri (3) mjeseca računajući od dana dostave ovog rješenja.

II. Predlagatelju M. K. iz K. S., određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u iznosu od 15.300,00 (petnaesttisućatristo) kuna.

III. Nalaže se Republici Hrvatskoj isplatiti primjerenu naknadu iz toč. II izreke ovog rješenja u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva predlagatelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

Obrazloženje

Predlagatelj je 8.veljače 2007. podnio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, u smislu odredbe čl. 27. st. 2. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 150/05, 16/07 - ZS), smatrajući da mu je zbog dugog trajanja postupka i nedonošenja sudske odluke u žalbenom postupku koji se vodio kod Županijskog suda u Splitu pod posl.br. Gž-4230/05, povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku.

Zahtjev je osnovan.

Prema odredbi čl. 27. st. 1. ZS, stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo, može neposredno višem sudu uputiti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

U provedenom postupku Vrhovni sud Republike Hrvatske je, polazeći od navoda predlagatelja iz njegovog zahtjeva, a temeljem pribavljene preslike spisa Općinskog suda u Splitu posl.br. IP-364/97 te očitovanja Županijskog suda u Splitu od 4.lipnja 2007., utvrdio slijedeće činjenice odlučne za ocjenu osnovanosti zahtjeva predlagatelja za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 41/01 - pročišćeni tekst 55/01 - dalje: Ustav):

-da je predlagatelj 20. ožujka 1997. podnio tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv tuženika V. d.d. S. radi naknade štete zbog povrede na radu;

-da je na ročištu održanom 4. prosinca 1997. tuženik u spis predao svoj odgovor na tužbu te mu je sud naložio u roku od osam dana dostaviti sve materijalne dokaze na koje se pozvao u tom odgovoru;

- da je podnescima od 4. ožujka 1998., od 1. lipnja 1998., od 16. srpnja 1998. te od 23. listopada 1998. tužitelj požurivao zakazivanje ročišta;

- da je sud, dopisom od 2. studenog 1998., zatražio od Inspekcije rada Županije Splitsko-dalmatinske u Splitu zapisnik o očevidu o ozljedi na radu te je 19. studenog 1998. zaprimio podnesak iz kojeg proizlazi da očevid nije niti bio izvršen;

- da je podnescima od 12. siječnja 1999., sud zatražio od Croatia osiguranja d.d. Split te od O. H. d.d. Z. podatke o eventualno sklopljenim ugovorima o osiguranju između tuženika i navedenih društava;

- da je O. H. d.d. Z. 22. siječnja 1999. dostavilo tražene podatke;

- da je sud isti dopis još u dva navrata uputio C. d.d. (8. travnja 1999. i 14. rujna 1999.), međutim, nije dobio odgovor;

- da je na ročištu održanom 12. siječnja 2000. sud odlučio saslušati tužitelja te je isti saslušan na ročištu 6. travnja 2000.;

- da je podneskom od 11. rujna 2000. tužitelj požurio zakazivanje ročišta;

- da je 25. listopada 2000. sud proveo očevid na licu mjesta a 23. studenog 2000. zaprimio je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za strojeve, motorna vozila i cestovni promet;

- da je dopisom od 1.ožujka 2001. tužitelj požurio zakazivanje ročišta;

- da je, nakon provedenih ročišta 9.travnja 2001. i 16.svibnja 2001., 11.lipnja 2001. u spis dostavljena dopuna nalaza i mišljenja navedenog sudskog vještaka;

- da je dopisom od 6.rujna 2001.tužitelj požurio zakazivanje ročišta;

- da je na ročištu 15.listopada 2001.sud na prijedlog tuženika odlučio saslušati svjedoke na okolnost rada na predmetnom stroju što je i učinio na ročištima 14.studenog 2001. te 9.travnja 2002. i 16.svibnja 2002.;

- da je podneskom od 14.listopada 2002. tužitelj požurio zakazivanje ročišta;

- da su na ročištu 16.siječnja 2003. saslušani vještaci liječnik ortoped te liječnik psihijatar;

- da je, nakon provedenih ročišta 12.veljače 2003., 25.veljače 2003. i 15.travnja 2003., rješenjem posl.br.IIP-354/97 od 21.svibnja 2003. sud utvrdio da je nastupilo mirovanje postupka;

- da je tužitelj podneskom zaprimljenim 21.kolovoza 2003.predložio nastavak postupka;

- da je sud, nakon provedenih ročišta 12.studenog 2003., 17.veljače 2005. te 14.travnja 2005., 11.svibnja 2005.zaključio glavnu raspravu te je na ročištu 27.svibnja 2005.objavio presudu i rješenje posl.br.IIP-364/97; čiji pismeni otpravak je dostavljen punomoćniku tužitelja 25. srpnja 2005. a punomoćniku tuženika 2. rujna 2005.

- da je, povodom žalbi tuženika protiv navedene presude, spis zaprimljen kod Županijskog suda u Splitu 14.listopada 2005., koji je 25.svibnja 2007. pod posl.brojem Gž- 4230/05 donio presudu kojom je djelomično odbio žalbe stranaka i potvrdio pobijanu presudu te rješenje kojim je ukinuo pobijanu presudu u dijelu kojim je odlučeno o tužbenom zahtjevu po osnovi pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti kao i u odluci o troškovima postupka i u tim dijelovima vratio predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje,

- da, do donošenja odluke o zahtjevu predlagatelja postupak nije pravomoćno dovršen. Pravno relevantno razdoblje razmatranja, odlučno kod ocjene da li predlagatelju pripada pravo na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, u pravilu je razdoblje od podnošenja tužbe pa do donošenja odluke povodom zahtjeva predlagatelja.

Međutim, predlagatelj je, kao tužitelj u parničnom predmetu kod Općinskog suda u Splitu podnio tužbu 20. ožujka 1997., pa u konkretnom slučaju pravno relevantno razdoblje za ocjenu osnovanosti zahtjeva predlagatelja teče tek od 6.studenog 1997.(od kada se primjenjuje Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda od 5.11.1997.- "Narodne novine", - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99- pročišćeni tekst, 8/99- ispravak i 14/02) do 27. rujna 2007. (kada je donesena odluka o zahtjevu predlagatelja), što ukupno iznosi devet godina, deset mjeseci i dvadesetjedan dan.

Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje da se trajanje i duljina sudskog postupka u navedenom pravno relevantnom razdoblju može smatrati povredom prava na suđenje u razumnom roku zajamčeno odredbom čl. 29 st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 41/01 - pročišćeni tekst 55/01 - dalje: Ustav).

Pri tome je imao u vidu duža razdoblja neaktivnosti suda u prvostupanjskom postupku kada je između ročišta održanog 4.prosinca 1997. i 12.siječnja 2000.proteklo nešto više od dvije godine, a nakon ročišta održanog 16.svibnja 2002. trebalo je punih osam mjeseci da sud održi novo ročište 16.siječnja 2003.

Niti Županijski sud u Splitu, po ocjeni ovog suda, nije postupao u razumnom roku kada je o žalbama stranaka protiv prvostupanjske presude u tom predmetu odlučio nakon proteka gotovo dvije godine od zaprimanja spisa (spis je zaprimljen kod suda 14.listopada 2005. a drugostupanjska odluka je donijeta 25.svibnja 2007.) jer se ovdje radi o sporu iz radnog odnosa, za koji je zakonom propisana hitnost u rješavanju.

S obzirom na navedena utvrđenja, Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje kako ovaj postupak nije vođen učinkovito i sukladno načelu ekonomičnosti jer je održano 18 ročišta za glavnu raspravu iako se nije radilo o složenijem predmetu (predmet tužbenog zahtjeva bila je naknada štete koju je tužitelj pretrpio na radu). Da nije bilo potrebe za održavanjem tolikog broja ročišta ukazuje i okolnost da je u dokaznom postupku proveden jedan očevid te su saslušana ukupno tri svjedoka i tužitelj kao i dva vještaka medicinske struke i dva vještaka za strojeve.

Prema ocjeni ovog suda, ništa ne upućuje na to da bi sam predlagatelj svojim ponašanjem doprinio duljini trajanja sudskog postupka, već je brojnim požurnicama tijekom cijelog prvostupanjskog postupka nastojao ubrzati postupanje suda u konkretnom predmetu. Visinu naknade Vrhovni sud Republike Hrvatske je utvrdio imajući u vidu trajanje sudskog postupka, (koji još uvijek, niti nakon više od deset godina nije pravomoćno dovršen) postupanje nadležnog suda te vrstu i prirodu konkretnog spora, uvažavajući pri tome i gospodarske prilike u Republici Hrvatskoj.

Stoga je temeljem odredbe čl. 28 st. 1. ZS valjalo prihvatiti zahtjev predlagatelja i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 27. rujna 2007.

SUTKINJA:

Katarina Buljan, v. r.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti ustavna tužba.