I Kžzp-24/2010-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kžzp 24/10-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske po sutkinji tog suda Meliti Božičević-Grbić, uz sudjelovanje sudske savjetnice Iris Juzbašić kao zapisničarke, u pravnoj stvari predlagateljice M. V. iz B. H., zastupane po punomoćniku N. B., odvjetniku iz N. M., protiv protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Građansko- upravni odjel, odlučujući o žalbi predlagateljice podnesenoj protiv rješenja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 07. travnja 2010. broj Pzp-10/2010, zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, dana 11. lipnja 2010.,

r i j e š i o j e:

Uvažava se žalba predlagateljice M. V., ukida se rješenje Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 07. travnja 2010. broj Pzp-10/2010 i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odbačen je kao nedopušten zahtjev predlagateljice M. V. za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku u prekršajnom postupku Prekršajnog suda u Novom Marofu broj 369/04 protiv predlagateljice u svojstvu okrivljenice zbog prekršaja iz članka 306. stavak 3. točka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Zahtjev je podnesen na temelju članka 27. Zakona o sudovima („Narodne novine“ broj 150/05, 16/07, 113/08 i 153/09 – dalje u tekstu: ZS).

Protiv tog rješenja predlagateljica je pravodobno podnijela žalbu putem punomoćnika N. B., odvjetnika iz N. M., ne navodeći žalbene osnove iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08 i 123/08), s time da iz sadržaja žalbe proizlazi da je rješenje rezultat pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže se usvojiti žalbu, odnosno pobijano rješenje preinačiti.

Žalba je osnovana.

S pravom predlagateljica u žalbi ističe da je prvostupanjski sud u pobijanom rješenju pogrešno utvrdio da u konkretnoj situaciji predlagateljica nema aktivnu legitimaciju za

I Kžzp 24/10-2

podnošenje zahtjeva za suđenje u razumnom roku, s obzirom na okolnost da je predlagateljica činjenicom da je protiv nje obustavljen prekršajni postupak, stekla pravo potraživati naknadu troškova postupka, a sve iz razloga jer je podnijela zahtjev za naknadu troškova prekršajnog postupka.

Razloge zbog kojih smatra da je predlagateljičin zahtjev nedopušten, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske obrazlaže činjenicom da je prekršajni postupak koji se vodio protiv okrivljenice M. V., ovdje predlagateljice, pred Prekršajnim sudom u Novom Marofu pod brojem 369/04 rješenjem od 18. listopada 2007. obustavljen, čime je prema ocjeni prvostupanjskog suda odlučeno o meritumu, dakle optužbi za kažnjivo djelo protiv predlagateljice te stoga više nije ovlaštena podnijeti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Navedeno rješenje kojim je obustavljen prekršajni postupak uručeno je predlagateljici i njezinom branitelju, ovdje punomoćniku, 31. listopada 2007. godine. Predlagateljica je putem branitelja, u zakonskom roku, istoga dana 31. listopada 2007. podnijela zahtjev za naknadu troškova prekršajnog postupka.

Okolnost da je prvostupanjskim rješenjem odlučeno o meritumu, odnosno o optužbi za kažnjivo djelo protiv predlagateljice ne utječe u konkretnoj situaciji na njezino pravo za podnošenje zahtjeva za suđenje u razumnom roku u odnosu na tijek postupka nakon podnesenog zahtjeva za odluku o troškovima. Naime, zahtjev za naknadu troškova prekršajnog postupka zaveden je u istom predmetu (369/04), razmatrao ga je isti sudac, koji je odlučivao i o meritumu, tim više, sud je u trenutku donošenja odluke o meritumu djelomično i odlučio o troškovima odredivši da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava, međutim nije donijeta odluka o visini troškova na čiju naknadu ima pravo predlagateljica pa prema tome nije u potpunosti odlučeno o njezinom pravu koje joj po zakonu pripada. Kako pravo na naknadu troškova postupka u odnosu na predlagateljicu proizlazi upravo iz činjenice da je protiv nje postupak obustavljen, troškovi i izdaci prekršajnog postupka su neizbježno povezani s ishodom prekršajnog postupka, vezani su s njim u zakonu koji se odnosi na nadležnost i vremenski su mu slijedili.

S obzirom na iznijeto, da je predlagateljica u predmetnom postupku postavila zahtjev za naknadu troškova prekršajnog postupka te da u trenutku podnošenja predmetnog zahtjeva o troškovima nije bilo odlučeno, ispunjene su pretpostavke za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Stoga će prvostupanjski sud prilikom donošenja novog rješenja, uvažavajući okolnost da predmetni prekršajni postupak u konkretnoj situaciji nije okončan donošenjem rješenja o obustavi, obzirom je naknadno postavljen zahtjev za naknadu troškova, već se radi o onda jedinstvenom postupku koji je prirodni produžetak prekršajnog postupka, a ne o zasebnom dijelu postupka, ponovno razmotriti osnovanost zahtjeva s obzirom na stanje spisa, te pri tome utvrditi točno duljinu pravno relevantnog razdoblja s obzirom na mjerila za računanje početka i kraja pravno relevantnog razdoblja i stjecanje prava na naknadu troškova, te će detaljno obrazložiti poduzimane radnje u tijeku cijelog pravno relevantnog razdoblja, kao i okolnosti na kojima će utemeljiti svoju odluku, imajući pritom na umu da se razumnost duljine trajanja postupka mora ocijeniti u svijetlu okolnosti svakog pojedinog predmeta i to primjenom kriterija složenosti predmeta, ponašanja predlagateljice i nadležnih sudova te važnosti za predlagateljicu onoga o čemu se u postupku odlučuje. Pri utvrđivanju postojanja eventualne

I Kžzp 24/10-2

povrede prava na suđenje u razumnom roku prvostupanjski sud će ocijeniti svaki kriterij zasebno te zatim sve zajedno.

Slijedom navedenog, na temelju članka 380. točka 3. ZPP-a, u svezi s pravnim pravilom iz paragrafa 21. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. („Narodne novine“ broj 73/91), žalbu predlagateljice trebalo je uvažiti i riješiti kao u izreci.

U Zagrebu 11. lipnja 2010.

Zapisničar:

Sutkinja:

Iris Juzbašić, v.r.

Melita Božičević-Grbić, v.r.