I Kž-Us-65/2016-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske po sucu pojedincu Vesni Vrbetić, u kaznenom predmetu protiv osum. Z. Š. i dr., zbog kaznenih djela iz čl. 291. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (“Narodne novine” br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi protivnika osiguranja osum. J. V. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 28. travnja 2016. br. 24 Kir-Us-210/16, dana 31. svibnja 2016.,
Legislator headnote
AI generatedI Kž-Us-65/2016-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Pod toč. IV je odlučeno da se predmetna privremena mjera donosi u korist Republike Hrvatske, a pod toč. V da će se ista sukladno čl. 15. st. 1. Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem ukinut, ako u roku od dvije (2) godine od dana kada je mjera određena, ne bude potvrđena optužnica ili podnesen prijedlog iz čl. 2. st. 2. Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem.
Full text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: I Kž-Us 65/16-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu pojedincu Vesni Vrbetić, u kaznenom predmetu protiv osum. Z. Š. i dr., zbog kaznenih djela iz čl. 291. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (“Narodne novine” br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi protivnika osiguranja osum. J. V. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 28. travnja 2016. br. 24 Kir-Us-210/16, dana 31. svibnja 2016.,
r i j e š i o j e:
Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja, osum. J. V..
Obrazloženje
Županijski sud u Zagrebu, rješenjem od 28. travnja 2016. br. 24 Kir-Us-210/16 pod toč. I. je na temelju čl. 11. st. 1. toč. a. i f. Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem ("Narodne novine" br. 145/10) odredio privremenu mjeru osiguranja oduzimanja imovinske koristi na način da se zabranjuje J. V. (osobni podaci kao u pobijanom rješenju) da otuđi ili optereti:
- 1/2 dijela nekretnine označene kao 1. suvlasništvo cijele nekretnine u omjeru 32/1000, suvlasnička dijela povezuje se sa vlasništvom posebnog dijela – čest. br. XX-stan S 20, smješten na II katu, s ulazom iz hodnika, a sastoji se od: a) hodnika, b) blagovaone, c) kuhinje, d) dnevnog boravka, e) kupaonice, f) sobe, g) sobe, h) lođe, i) spremišta br. 20, ukupne neto površine 64,88 m2, redni broj 20., 20. suvlasnički dio: 32/1000 etažno vlasništvo E-20 dijela nekretnine označene kao zkč. br. 2905/7, stambena zgrada površine 696 m2 i dvorište površine 1303 m2 ukupne površine 1999 m2, upisane u zemljišnoknjižni uložak broj 5074, k.o. U. kod Općinskog suda u Puli, Zemljišnoknjižni odjel Buje,
- 6. suvlasnički dio: 1/2 dijela nekretnine označene kao zkč. br. 1134/39/1/1/C, oranica, ukupne površine 811 m2, upisane u zemljišnoknjižni uložak br. 3653, k.o. Č., kod Općinskog suda u Čakovcu,
I Kž-Us 65/16-3
i nalaže se upis zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja naznačenih nekretnina u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Puli, Zemljišnoknjižnog odjela Buje i Općinskog suda u Čakovcu.
Pod točkom II. zabranjuje se J. V. (osobni podaci kao u pobijanom rješenju), da otuđi ili optereti poslovni udjel u trgovačkom društvu S. s. d.o.o. Z., nominalne vrijednosti 22.000,00 kn što čini 50% ukupnog temeljnog kapitala društva i nalaže se upis zabrane otuđenja i opterećenja naznačenih poslovnih udjela u knjizi poslovnih udjela koju vodi Uprava društva S. s. d.o.o., upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima koji upisnik vodi S., Z., te Sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu.
Pod toč. III zabranjeno je R. V. (osobni podaci kao u pobijanom rješenju), da otuđi ili optereti 1/2 dijela nekretnine označene kao 1. suvlasništvo cijele nekretnine u omjeru 32/1000, suvlasnička dijela povezuje se sa vlasništvom posebnog dijela – čest. br. XX-stan S 20, smješten na II katu, s ulazom iz hodnika, a sastoji se od: a) hodnika, b) blagovaone, c) kuhinje, d) dnevnog boravka, e) kupaonice, f) sobe, g) sobe, h) lođe, i) spremišta br. 20, ukupne neto površine 64,88 m2, redni broj 20., 20. suvlasnički dio: 32/1000 etažno vlasništvo E-20 dijela nekretnine označene kao zkč. br. 2905/7, stambena zgrada površine 696 m2 i dvorište površine 1303 m2 ukupne površine 1999 m2, upisane u zemljišnoknjižni uložak broj 5074, k.o. U. kod Općinskog suda u Puli, Zemljišnoknjižni odjel Buje,
- 5. suvlasnički dio: 1/2 dijela nekretnine označene kao zkč. br. 1134/39/1/1/C, oranica, ukupne površine 811 m2, upisane u zemljišnoknjižni uložak br. 3653, k.o. Č., kod Općinskog suda u Čakovcu,
i nalaže se upis zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja naznačenih nekretnina u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Puli, Zemljišnoknjižnog odjela Buje i Općinskog suda u Čakovcu.
Pod toč. IV je odlučeno da se predmetna privremena mjera donosi u korist Republike Hrvatske, a pod toč. V da će se ista sukladno čl. 15. st. 1. Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem ukinut, ako u roku od dvije (2) godine od dana kada je mjera određena, ne bude potvrđena optužnica ili podnesen prijedlog iz čl. 2. st. 2. Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem.
Pod toč. VI je odlučeno da ova privremena mjera sukladno čl. 16. Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem može trajati najdulje 60 dana od dana nakon što sud dostavi obavijest da je presuda u predmetnom kaznenom postupku postala pravomoćna.
Protiv te odluke žali se protivnik osiguranja osum. J. V. po branitelju D. Z., odvjetniku iz Č. i predlaže da se pobijano rješenje ukine.
Sukladno čl. 495. u vezi čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
I Kž-Us 65/16-3
Žalba nije osnovana.
Neosnovano žalitelj pobija utvrđenje prvostupanjskog suda da postoji osnovana sumnja da je osumnjičenik zajedno sa ostalim osumnjičenicima počinio kaznena djela pranja novca iz čl. 265. st. 1., 3. i 4. KZ/11 i pomaganje u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. i 2. u vezi čl. 38. KZ/11, na način opisan u rješenju o provođenju istrage, kojim djelima je pribavljena imovinska korist u ukupnom iznosu od 3,761.670,00 kn, time da je osum. J. V. sudjelovao u podjeli iznosa od 3,761.670,00 kn.
Naime, osnovana sumnja proizlazi iz do sada prikupljenih podataka, priloga dostavljenih uz kaznenu prijavu Ministarstva financija, Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara i Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, rezultata izvida, prikupljene dokumentacije, te obavijesnih razgovora, što je sve prvostupanjski sud utvrdio na temelju stanja spisa.
Stoga puko osporavanje tih utvrđenja i pozivanje na vlastitu obranu koju je dao u postupku, te činjenicu da rješenje o provođenju istrage nije pravomoćno, nije s uspjehom osporilo utvrđenje prvostupanjskog suda o postojanju osnovane sumnje.
Nadalje, protivnik osiguranja, osum. J. V. osporava zaključak prvostupanjskog suda da bi nekretnine, stečene upravo u periodu inkriminacije, pribavio od novca pribavljenog počinjenjem djela tvrdeći da su on i supruga imali prihode dostatne za financiranje kupnje predmetnih nekretnina.
Pri tome se poziva na kredite koje je podizala supruga međutim, iznosi koji se navode nisu dovoljni za kupnju predmetnih nekretnina kao niti prihodi na koje se poziva žalitelj, ali ih ne dokumentira.
Međutim, okolnost na koji način je protivnik osiguranja stekao nekretnine na kojima je određena privremena mjera, da li od sredstava koja bi ostvario kaznenim djelom za koje ga se tereti u ovom postupku ili nekim drugim sredstvima koja je stekao na zakonit način, nije odlučna činjenica o kojima bi ovisila osnovanost pobijanog rješenja.
Kako to proizlazi iz čl. 3. st. 1. toč. 2. ZPOIK-a, privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom moguće je odrediti na svim stvarima i pravima koji mogu biti predmet ovrhe, a koje su u vlasništvu, posjedu ili pod kontrolom počinitelja kaznenog djela ili povezane osobe. Dakle, nije odlučno na koji način i kada su te stvari i prava stečena, jer predmet ovrhe radi izvršenja odluke o oduzimanju imovinske koristi, ukoliko bi ista bila donesena, može biti i zakonito stečeni dio imovine protivnika osiguranja.
Protivnik osiguranja osum. J. V. u žalbi tvrdi i da ne postoji opasnost da bi otuđio predmetne nekretnine međutim, i to je irelevantno kada se ima u vidu čl. 12. st. 1. ZPOIK-a iz kojeg proizlazi da se takva opasnost pretpostavlja, pa niti ta žalbena tvrdnja protivnika osiguranja nije relevantna za zakonitost pobijanog rješenja.
Iz navedenih razloga nije prihvaćena žalba protivnika osiguranja osum. J. V..
I Kž-Us 65/16-3
Ispitujući pobijano rješenje na temelju čl. 494. st. 4. ZKP/08 Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja, nije utvrdio da bi bile počinjene povrede na koje pazi po službenoj dužnosti, pa je na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08 odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 31. svibnja 2016.
SUDAC
Vesna Vrbetić, v. r.