Rev-1519/1992-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1519/1992-2

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Ilije Čuljata kao predsjednika vijeća, te Vladimira Drakulića, Augusta Husinca, Gordane Gasparini i Stanka Hautza, kao članova vijeća, u građansko-pravnoj stvari tužitelja K. M. i S. iz V., koje zastupa F. M., odvjetnik u V., protiv tuženih Š. A. iz P. i S. A. iz S., radi izdanja tabularne isprave, rješavajući reviziju tuženih protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Varaždinu od 13. veljače 92. br. Gž-1646/91, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu od 2. listopada 1991. br. P-74/90-21, u sjednici održanoj dana 10. studenog 1992. godine

p r e s u d i o j e :

Revizija tuženih odbija se kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Prvostepenom presudom koja je potvrđena drugostepenom odlukom utvrđeno je, da su tužitelji suvlasnici čestice br. 96 upisane u z.k. ul. br. 535, k.o. V. u površini od 393 čhv. (šuma) svaki u 1/2 dijela, da im tuženi izdaju tabularnu ispravu za promjenu z.k. stanja, koji će u protivnom zamijeniti pravomoćna sudska odluka i odlučeno je da tužiteljima naknade parnični trošak u iznosu od 7.368,00 dinara u roku od 15 dana.

Protiv pravomoćne drugostepene odluke reviziju su izjavili tuženi zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se revizija prihvati i odluči u smislu revizijskog prijedloga.

U odgovoru na reviziju tužitelji su predložili da se revizija tuženih kao neosnovana odbije. 0 podnesenoj reviziji Javni tužitelj Republike Hrvatske nije se izjasnio.

Revizija nije osnovana.

Pravilna je ocjena sudova da su tuženi na valjani način u zemljišne knjige upisani kao vlasnici sporne nekretnine ali je po mišljenju tuženih pogrešan zaključak sudova da to pravo nisu imali prednici tuženih, jer da se radi o očito pogrešnoj z.k. evidenciji i pogrešno je primijenjeno materijalno pravo kad se utvrđuje i ocjenjuje da su tužitelji pravo vlasništva na toj nekretnini stekli po osnovi dosjelosti. O tome razloga u pobijanoj odluci nema, a činjenica kontinuiteta upisa isključuje mogućnost greške. U posjedu sporne šume su tuženi i u tu svrhu trebalo je prihvatiti dokazni prijedlog i pribaviti potvrdu od strane šumarije koja bi odgovorila na pitanje tko je tražio odobrenje za sječu šume, jer bi se time na objektivan način utvrdio posjednik šume.

Suprotno mišljenju tuženih pobijana odluka nema takovih nedostataka zbog kojih se sa sigurnošću ne bi mogla ispitati, razumljiva je a izneseni razlozi u odlukama sudova su jasni i međusobno ne proturječe. Tako je u postupku utvrđeno da se u posjedu sporne šume nalaze tužitelji i to još od 1946. godine, da je njihov posjed sporne nekretnine savjestan, a kao zapreka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ne može se izvesti iz same činjenice što su tuženi u zemljišnoj knjizi upisani, kao njeni vlasnici, jer bi to stanje moralo biti dokazano od strane onog koji se na nesavjesnost poziva. Na osnovi zapažanja brojnih svjedoka saslušanih u ovoj parnici, sudovi su utvrdili da su upravo tužitelji, a ne i tuženi u neprekidnom i nesmetanom posjedu sporne šume preko 20 godina, koju su redovito održavali i koristili za sječu građe i ogrijeva, kupljenje lišća i sl. što pak i dokazuje njihovo pravo vlasništva na spornoj nekretnini stečenog na zakonskoj osnovi - dosjelost (čl. 28. st. 4. ZOVO). Pored toga utvrđenje je sudova da ta nekretnina ugovorom iz 1954. godine prema tvrdnjama i zapažanju jednog od ugovarača i nije prodata pravnim prednicima tuženih, pa kraj takovih utvrđenja koja tuženi u revizijskom postupku i ne mogu sa uspjehom pobijati (čl. 385. st. 3. ZPP-a), pravilnom primjenom propisa materijalnog prava sudovi su osnovano zahtjev tužbe prihvatili.

Kako nema povreda materijalnog prava na koje su tuženi ukazivali kao ni onih povreda postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 386. ZPP-a) reviziju tuženih trebalo je kao neosnovanu odbiti (čl. 393. ZPP-a).

U Zagrebu, 10. studenog 1992.

Predsjednik vijeća:

Ilija Čuljat, v.r.