I Kž-428/2015-6 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 428/15-6

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Lidije Grubić Radaković, kao predsjednice vijeća, te Ranka Marijana i Melite Božičević- Grbić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv opt. E. D. zbog kaznenog djela iz čl. 106. st. 1. KZ/11 i dr., odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Zadru od 24. studenog 2014. broj K-2/14, u sjednici održanoj 3. studenog 2015., u prisutnosti branitelja optuženika, D. U., odvjetnika iz Z.,

r i j e š i o j e:

Prihvaća se žalba opt. E. D., a povodom te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

Pobijanom presudom opt. E. D. proglašen je krivim zbog kaznenog djela iz čl. 106. st. 1. KZ/11 opisanog pod toč. 1) izreke, za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju jedne godine i šest mjeseci, zbog dva kaznena djela iz čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. KZ/11, opisana u točkama 2) i 3) izreke, za koja mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju 10 mjeseci za svako kazneno djelo i zbog kaznenog djela iz čl. 243. st. 3. u svezi st. 1. KZ/11, opisano pod toč. 4), za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju jedne godine i šest mjeseci, pa je na temelju citiranih zakonskih odredbi, uz primjenu čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11, osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju tri godine i šest mjeseci.

Na temelju čl. 54. KZ optuženiku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme oduzimanja slobode od 23. kolovoza 2013. do 24. studenog 2014.

Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 optuženik je dužan platiti trošak kaznenog postupka u iznosu 30.157,73 kn.

Protiv ove presude žalbu je podnio opt. E. D. putem branitelja D. U., odvjetnika iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog dosuđenog iznosa troška kaznenog postupka, s

I Kž 428/15-6

prijedlogom pobijanu presudu preinačiti i optuženika osloboditi optužbe, odnosno pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

Prije održavanja sjednice vijeća spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

O sjednici drugostupanjskog vijeća uredno su izviješteni državni odvjetnik, opt. E. D. i njegov branitelj D. U., odvjetnik iz Z., jer su to zahtijevali (čl. 475. st. 2. ZKP/08), a sjednici je prisustvovao odvjetnik D. U., dok državni odvjetnik i optuženik sjednici nisu prisustvovali, pa je sjednica održana u njihovoj odsutnosti.

U pravu je žalitelj kada tvrdi da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 9. ZKP/08.

Presuda se može odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u podnesenoj, odnosno na raspravi izmijenjenoj ili proširenoj optužnici. Nema dvojbe da je optuženiku optužnim aktom stavljeno na teret samo jedno kazneno djelo silovanja iz čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. KZ/11, kako je to jasno označeno u toč. 2) optužnice. Tijekom rasprave, vezano za ovo kazneno djelo, državni odvjetnik nije mijenjao niti proširivao optužnicu, a u završnom govoru je naglasio „ ... da je optuženik počinio kako kazneno djelo trgovanja ljudima iz toč. 1), tako i kaznena djela silovanja i iznude opisana u toč. 2) i 3) optužnice …" (list 506 spisa). Razdvajajući radnje počinjenja kaznenog djela silovanja iz toč. 2) izreke optužnog akta u dva odvojena kaznena djela i opisujući ih pod toč. 2) i 3) izreke pobijane presude, prvostupanjski sud je prekoračio optužbu i proglasio optuženika krivim za dva kaznena djela silovanja, premda mu je stavljeno na teret samo jedno kazneno djelo silovanja.

Na taj je način ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st.1. toč. 9. ZKP/08 na koju s pravom upućuje žalitelj, a drugostupanjski sud nije mogao postupiti u smislu odredbe čl. 486. st. 1. ZKP/08., s obzirom na daljnju bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, o čemu će biti više riječi.

Premda žalitelj navodi i bitnu povredu odredaba kaznenog postupka zbog, navodnog, postojanja znatne proturječnosti između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, u žalbi se ničim ne argumentira takva tvrdnja, niti je žalitelj označio u čemu bi se sastojala ovakva bitna povreda odredaba kaznenog postupka.

Međutim, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08, utvrđeno je postojanje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, jer je izreka presude nerazumljiva i proturječna sama sebi, a s tim u vezi i razlozi su nejasni.

Prvostupanjski je sud iz činjeničnog opisa kaznenog djela trgovanje ljudima, označenog u toč. 1) izreke pobijane presude, ispustio navod iz optužnog akta koji je označavao postupke optuženika usmjerene na slamanje otpora oštećenice kako bi je

I Kž 428/15-6

iskorištavao "… za prostituciju …", a unio "… za zadovoljenje vlastite seksualne pohote …". Optuženik je, na taj način, proglašen krivim što je poduzeo neke od radnji opisanih u kaznenom djelu trgovanja ljudima, kako bi oštećenicu seksualno iskorištavao. Oblici tog iskorištavanja su u izreci pobijane presude opisani kroz prisiljavanje oštećenice na spolne odnose sa optuženikom, tijekom kojih ju je uz primjenu sile grubo vrijeđao, kao i kroz prisiljavanje na seksualni odnos pred dvojicom mlađih muškaraca. Dakle, iz činjeničnog opisa kaznenog djela trgovanja ljudima označenog pod toč. 1) izreke pobijane presude proizlazi da je optuženik obmanom vrbovao i prevezao oštećenicu, radi spolnog iskorištavanja, koje se manifestiralo u njegovom silovanju oštećenice.

Nerazumljivost i proturječnost izreke se ogleda u tome što su postupci optuženika, koji su u toč. 1. izreke opisani kao sastavni dio kaznenog djela trgovanja ljudima, ponovno opisani u toč. 2) i 3) izreke, ali sada kao zasebna kaznena djela silovanja, uz navod da je optuženik to činio slamajući otpor oštećenice radi počinjenja kaznenog djela trgovanje ljudima. Iz činjenične i pravne konstrukcije označene pod toč. 1) izreke, proizlazi da je optuženik počinio kazneno djelo trgovanja ljudima kako bi oštećenicu iskorištavao za zadovoljenje vlastite seksualne pohote prisiljavanjem na spolne odnose, a onda je, kako to proizlazi iz činjeničnog opisa označenog pod toč. 2) i 3) izreke, optuženik silovao oštećenicu kako bi slamao njezin otpor radi počinjenja kaznenog djela iz toč. 1) izreke presude.

S obzirom na činjenične opise označene u toč. 1), 2) i 3) izreke, proizlazi da je optuženik oštećenicu silovao kako bi slamao njezin otpor prilikom silovanja. Takva konstrukcija je pravno i logički neodrživa, potpuno je nejasna, a u konačnici i kontradiktorna.

Navedenim činjeničnim konstrukcijama, koje imaju svoj odraz i u razlozima presude, ostalo je nejasno za koje je točno ponašanje optuženik proglašen krivim zbog kaznenog djela trgovanja ljudima, kada je ono bilo dovršeno i da li ono sadržava u sebi i konkretne oblike spolnog iskorištavanja, kako je to opisano u toč. 1) izreke, ili konkretni oblici iskorištavanja predstavljaju zasebno kazneno djelo, kako je to opisano u toč. 2 odnosno 3) izreke. Nije razjašnjeno da li je opiranje prilikom silovanja sastavni dio kaznenog djela trgovanja ljudima, kao bi to proizlazilo iz toč 1) izreke ili se radi o obilježju zasebnog kaznenog djela silovanja, kako to proizlazi iz toč. 2) odnosno 3) izreke. Ukoliko se radi o zasebnim kaznenim djelima, nije razjašnjeno kako je moguće silovati radi slamanja otpora zbog kaznenog djela trgovanja ljudima kada, prema činjeničnom opisu kod ostvarenja ovog kaznenog djela otpora nije niti bilo jer se radilo o vrbovanju obmanom, kako je to navedeno i u pravnoj oznaci djela, uslijed čega je oštećenica povjerovala lažnoj ponudi optuženika.

Kako nedefinirano ponašanje optuženika opisano pod toč. 1), 2) odnosno 3) izreke sadrži nelogičnosti, nejasnoće i kontradikcije, to činjenični opis kaznenog djela označen u toč. 4) izreke pobijane presude trpi od istih nedostataka. Naime, utvrđene nejasnoće i kontradikcije glede postupaka i ponašanja optuženika, protežu se i na činjenični opis kaznenog djela iz toč. 4) izreke, gdje je navedeno kako je optuženik, u isto vrijeme i na mjestu kao pod toč. 1) izreke, svojim ponašanjem opisanim pod toč. 1), 2) i 3) izreke, ostvario obilježja kaznenog djela iz čl. 243. st. 3. u svezi st. 1. KZ/11. Kao što je već rečeno, prvostupanjski sud je prekoračio optužbu neovlašteno konstruirajući kazneno djelo pod toč. 3) izreke, a nejasno je kada, gdje i kako je ostvareno obilježja kaznenog djela trgovine ljudima s

I Kž 428/15-6

obzirom na ostvarena obilježja kaznenog djela silovanja, pa su bitne odrednice kaznenog djela opisanog u toč. 4) izreke, iz istih razloga, ostale nejasne.

S obzirom na izloženo, ostvarena je bitna povreda odredaba kaznenog postupka, jer je prvostupanjski sud prekoračio optužbu kada je optuženika proglasio krivim za dva kaznena djela silovanja, premda mu je stavljeno na teret samo jedno kazneno djelo silovanja, a izreka presude je nerazumljiva i proturječna sama sebi, a s tim u vezi su i razlozi nejasni.

Uslijed navedenog trebalo je presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

Nakon što otkloni ukazane povrede, prvostupanjski sud će savjesno ocijeniti svaki dokaz zasebno i u svezi s ostalim dokazima. Ukoliko utvrdi da je kazneno djelo trgovanja ljudima počinjeno, iz izreke moraju jasno proizlaziti bitna obilježja upravo toga kaznenog djela. Treba jasno utvrditi kada je kazneno djelo trgovanje ljudima (na primjer vrbovanje, obmana i prijevoz radi eksploatacije žrtve) bilo dovršeno. Naime, kaznena djela koja slijede nakon dovršenog kaznenog djela trgovanja ljudima (a to su na primjer ropstvo iz čl. 105. KZ/11, trgovanje dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima iz čl. 107. KZ/11, silovanje iz čl. 153. KZ/11, prostitucija iz čl. 157. KZ/11 itd.) ne mogu biti počinjena radi kaznenog djela trgovanja ljudima, jer je ono dovršeno prije. Ukoliko sud utvrdi da je počinjeno kaznenog djela trgovanja ljudima i kazneno djelo silovanja koje ne predstavlja obilježje kaznenog djela trgovanja ljudima, to mora jasno proizlaziti iz činjeničnog opisa i razloga presude.

Na temelju savjesne ocjene dokaza prvostupanjski sud treba izložiti sve nesporne činjenice, te određeno i potpuno izložiti koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane ili nedokazane. Pri tome, osobito, treba cijeniti vjerodostojnost proturječnih dokaza navodeći jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, uz potpunu harmonizaciju izreke i razloga presude.

S obzirom na izneseno valjalo je, na temelju čl. 483. st. 1. ZKP/08 riješiti kao u izreci.

U Zagrebu, 3. studenog 2015.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Maja Ivanović Stilinović, v.r.

Lidija Grubić Radaković, v.r.