Rev-1508/1993-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1508/1993-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Veseljka Šeparovića, kao predsjednika vijeća, te Augusta Husinca, Stanislava Plazonića, Gordane Gasparini i Vladimira Drakulića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. i M.I. iz Z., koje zastupa D.S., odvjetnik iz D.S., protivtužene RO "G. " iz Z., koju zastupa B.J., dipl. pravnik, radi naknade štete, rješavajući reviziju tužitelja protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Zagrebu od 12. 1. 1993. br. Gž-4659/92, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dugom Selu od 10. prosinca 1992. br. P-114/89, u sjednici održanoj dana 13. rujna 1994.

r i j e š i o j e:

Revizija se prihvaća, ukida se presuda Općinskog suda u Dugom Selu od 10. prosinca 1991. br. P-114/89, kao i presuda Okružnog suda u Zagrebu od 12. siječnja 1993. br. Gž- 4649/92-2 i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

O b r a z l o ž e n j e

Prvostupanjskom presudom koja je potvrđena pobijanom odlukom odbijen je tužbeni zahtjev kojim su tužitelji tražili da im tužena Radna organizacija "G. " iz Z. plati iznos od 57,000.000 HRD sa kamatama i parnični trošak, te da prema nalazu vještaka izvrši potrebne radove na zaštiti objekta tužitelja.

Protiv pravomoćne odluke suda drugog stupnja reviziju su izjavili tužitelji iz svih razloga predviđenih u zakonu, s prijedlogom da se revizija prihvati, odluke sudova ukinu i predmet vrati suduprvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Na podnesenu reviziju nije odgovoreno niti se o izjavljenoj reviziji državni odvjetnik Republike Hrvatske izjasnio.

Revizija je osnovana.

U konkretnoj parnici za naknadu štete sporno je, da li su oštećenja na novoizgrađenom stambenom objektu tužitelja u P.. nastala kao posljedica miniranja ili ne, koje je tužena radna organizacija nesporno u mjesecu lipnju 1987.godine izvodila u neposrednoj blizini kuće tužitelja.

U postupku je provedeno građevinsko (inž. M.K. ) i seizmološko (dr. J.K. ) vještačenje,koja supo svom sadržaju i ocjeni međusobno potpuno različita.

Sudovi ne prihvaćaju nalaz građevinskog vještačenja, koji uzroke oštećenja na stambenom objektu tužitelja nalazi u znatnim tektonskim aktivnostima i vibraciji tla prouzrokovano detonacijama u neposrednoj blizini objekta. Naprotiv, vještak seizmološke struke, čije mišljenje sudovi kao odlučno prihvaćaju, utvrđuje da se objekt tužitelja nalazi izvan ugrožene zone oko 45 m od mjesta miniranja, tako da korištenja količina punjenja eksploziva i njena jačina po mišljenju ovog vještaka isključuje postojanje uzročne veze između izvršenog miniranja (28. lipnja 1987. godine) i oštećenja na stambenom objektu tužitelja. Na osnovi ovog nalaza sudovi zaključuju da se radi o stručnom nalazu, za razliku od građevinskog vještva koje je dato paušalno i sa gledišta građevinske struke, pa ocjenjuju kako je tužena strana u sporu dokazala da njena inače opasna djelatnost u konkretnom slučaju nije bila uzrok nastanka štete (čl. 178. st. 3. ZOO, "NN" br. 53/91), zbog čega zahtjev tužbe odbijaju.

Takova ocjena sudova i po mišljenju ovog revizijskog suda bila bi s obzirom na prirodu spora i dati nalaz mjerodavne struke prihvatljiva, kad bi nalaz vještaka seizmološke struke bio ocijenjen i u svezi sa već izviđenim okolnostima (čl. 261. st. 2. ZPP, "NN" br. 53/91), a koje izvršeno miniranje u neposrednoj blizini kuće tužitelja dovode u vezu sa nastalim oštećenjem.

U tom pogledu svjedok događaja M.M., čija zapažanja i tvrdnje kao i podatke o opsegu i posljedicama miniranja, koje je i sam svjedok doživio (zapisnik od 20. lipnja 1991. ć izviđene okolnosti, a koje inače protuslove prihvaćenom nalazu, sudovi godine), kao ve

propuštaju ocijeniti, uslijed čega se odluke sudova ne mogu sa sigurnošću ispitati, čime se ostvarila bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 13. u vezi čl. 261. st. 2. ZPP, zbog čega je odluke sudova trebalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje(čl. 394. st. 1. ZPP).

U Zagrebu, 13. rujna 1994.

Predsjednik vijeća:

Veseljko Šeparović, v.r.