Legislator Case Law & Legislation
Rev-1032/2001-2 AI generated

Rev-1032/2001-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Rev-1032/2001-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Presuda

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Jakoba Miletića kao predsjednika vijeća, te Vjere Delić, Katarine Buljan, Marijana Ramušćaka i Gordane Matasić-Špoljarić kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. Š. iz P., koju zastupa punomoćnica J. G., odvjetnica u N., protiv tuženika I. Š. iz S., radi povišenja uzdržavanja, odlučujući o reviziji tuženika protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Sisku od 30. rujna 1999. godine broj Gž-629/99, kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Novskoj od 9. rujna 1998. godine broj P-121/95, u sjednici održanoj 10. listopada 2001. godine,

Legislator headnote

AI generated

Rev-1032/2001-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Dio revizijskih navoda ukazuje na nepotpuno utvrđeno činjenično stanje glede imovinskih prilika tužiteljice i njezinih mogućnosti da ostvaruje zaradu obrađivanjem ili davanjem zemljišta u “napolicu” odnosno glede imovinskih prilika tuženika no ovaj sud te revizijske navode nije cijenio, jer se revizija ne može izjaviti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 385. st. 3. ZPP).

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1032/01-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Jakoba Miletića kao predsjednika vijeća, te Vjere Delić, Katarine Buljan, Marijana Ramušćaka i Gordane Matasić-Špoljarić kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. Š. iz P., koju zastupa punomoćnica J. G., odvjetnica u N., protiv tuženika I. Š. iz S., radi povišenja uzdržavanja, odlučujući o reviziji tuženika protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Sisku od 30. rujna 1999. godine broj Gž-629/99, kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Novskoj od 9. rujna 1998. godine broj P-121/95, u sjednici održanoj 10. listopada 2001. godine,

p r e s u d i o j e:

Odbija se revizija kao neosnovana.

Obrazloženje

Drugostupanjskom presudom povišen je iznos uzdržavanja koji je tuženik dužan plaćati za tužiteljicu po pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Novskoj broj P-343/91 na kunsku protuvrijednost 50 DEM plativo u kunama prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan isplate sve sa pripadajućom zateznom kamatom pobliže označenom u st. 1. izreke i uz naknadu troška postupka u iznosu od 838,75 kn, dok je preostali dio tužbenog zahtjeva odbijen.

Povodom žalbe tužiteljice drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku presudu u dijelu u kome je prihvaćen tužbeni zahtjev i povisio doprinos tuženika za uzdržavanje tužiteljice na kunsku protuvrijednost 200 DEM prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan isplate sa pripadajućim kamatama i obredio je trošak postupka u iznosu od 1.964,00 kn, dok je odbio žalbu tuženika I.Š. kao neosnovanu.

Protiv pravomoćne drugostupanjske presude reviziju je izjavio tuženik zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da revizijski sud preinači drugostupanjsku presudu i potvrdi prvostupanjsku presudu, a podredno da obje nižestupanjske presude ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na novo suđenje.

Tužiteljica u odgovoru na reviziju predlaže da revizijski sud odbije reviziju kao neosnovanu, dok se državni odvjetnik Republike Hrvatske nije izjasnio o podnesenim revizijama.

Revizija je neosnovana.

Predmet spora je povišenje uzdržavanja bivšeg bračnog druga koje je utvrđeno pravomoćnom presudom te je u revizijskoj fazi postupka sporna visina doprinosa tuženika za uzdržavanje tužiteljice.

Među strankama nije sporno da su stranke bile u braku u kojem je bilo rođeno petero djece od kojih je četvero na životu, da je tuženik tijekom braka radio u inozemstvu, a tužiteljica se brinula o djeci, domaćinstvu, blagu te obrađivala zemlju.

Tijekom postupka je utvrđeno da tužiteljica nakon razvoda braka živi u stambenom objektu koji je zajednička imovina stranaka, da je 1994. godine darovala sinu zemljište koje je bilo u njezinom vlasništvu, a ne koristi socijalnu pomoć iako ima socijalnu iskaznicu te da zbog lošeg zdravstvenog stanja ne može radom ostvarivati prihode. Utvrđeno je također da tuženik sa vanbračnom suprugom živi na stanu te je u mirovini koja iznosi 871 DEM mjesečno, a također zbog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti ostvarivati dodatne prihode radom.

Dio revizijskih navoda ukazuje na nepotpuno utvrđeno činjenično stanje glede imovinskih prilika tužiteljice i njezinih mogućnosti da ostvaruje zaradu obrađivanjem ili davanjem zemljišta u “napolicu” odnosno glede imovinskih prilika tuženika no ovaj sud te revizijske navode nije cijenio, jer se revizija ne može izjaviti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 385. st. 3. ZPP).

Na tako utvrđeno činjenično stanje drugostupanjski sud je pravilno primijenio odredbu čl. 272. u svezi odredbe čl. 260. i 261. Zakona o braku i porodičnim odnosima (“Narodne novine”, broj 51/89, 59/90 – dalje ZOBPO) kada je preinačio prvostupanjsku presudu i prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, jer je pravilna njegova ocjena da su se izmijenile okolnosti koje je sud imao u vidu donoseći raniju odluku o doprinosu tuženika za uzdržavanje tužiteljice.

Na revizijske navode se ističe da sporazum tuženika i djece stranaka da će isti uzdržavati tužiteljicu ne veže tužiteljicu, niti umanjuje obvezu tuženika da uzdržava tužiteljicu, jer se temeljem odredbe čl. 249. st. 2. ZOBPO pravo na uzdržavanje bračnog druga ostvaruje prije uzdržavanja od krvnih srodnika.

Iz iznesenih razloga se nije ostvario revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava pa kako ne postoji ni bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. ZPP na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 386. ZPP, to je presuđeno kao u izreci temeljem odredbe čl. 393. ZPP.

U Zagrebu, 10. listopada 2001. godine.

Predsjednik vijeća:

Jakob Miletić, v.r.