Revd-2995/2023-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 2995/2023-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. Đ. A. iz Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćnicima - odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda J. i B. iz Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: ..., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž- 593/2022-2 od 14. prosinca 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu broj P-2291/21 od 18. svibnja 2022., u sjednici održanoj 19. listopada 2023.,

r i j e š i o j e:

Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-593/2022-2 od 14. prosinca 2022. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu broj P-2291/21 od 18. svibnja 2022.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena pitanja za koja tužitelj smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi.

3. Prema odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito:

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili

- ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.

4. Predlagatelj u svom prijedlogu ustraje da se u konkretnom slučaju radi o brisovnoj tužbi što ovdje nije slučaj pa se četvrto, peto i šesto pitanje ukazuju promašenim.

5. U odnosu na prvo, drugo i treće pitanje, kojima predlagatelj smatra da je sud trebao obrazložiti oba osnova stjecanja prava vlasništva na koja se on pozivao tijekom postupka, navedeni razlozi važnosti i to odluka ovog suda broj Rev 93/94 od 16. svibnja 1995., Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4316/97 (ova odluka nije dostavljena a ovaj sud je niti pronalazi u sustavu eSpis niti SupraNova), te Rev 1270/2017-2 od 1. lipnja 2022. i Rev 1313/2017-2 od 30. ožujka 2021., nisu usporedivi jer je u konkretnom slučaju nižestupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja iz razloga nedostatka materijalnopravne legitimacije (uslijed otuđenja stvari tijekom postupka).

6. Slijedom navedenog, proizlazi da postavljena pitanja nisu važna za odluku u sporu niti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, pa je prijedlog valjalo odbiti pozivom na odredbu čl. 389.b st. 1. ZPP.

Zagreb, 19. listopada 2023.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković, v.r.