Rev-661/2014-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 661/2014-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić, predsjednice vijeća, Marine Paulić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Dragana Katića, člana vijeća, Darka Milkovića, člana vijeća i Ivana Vučemila, člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice Ž. K. iz Z., zastupane po punomoćniku D. R., odvjetniku u Z., protiv ovršenika G. Z., Z., zastupanog po punomoćniku M. R., odvjetniku u Odvjetničkom društvu P., R., L. & P. u Z., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditeljice protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gžovr-2337/11-2 od 17. rujna 2013., kojim je ukinuto rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovrpl-3643/10 od 4. siječnja 2011. i prijedlog za ovrhu odbačen, u sjednici održanoj 25. rujna 2018.,

r i j e š i o j e:

I. Prihvaća se revizija i ukida rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj Gžovr- 2337/11-2 od 17. rujna 2013. u pobijanom dijelu pod točkama I., III. i IV. izreke te se predmet u tom dijelu vraća drugostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. Odlučivanje o troškovima revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

Prvostupanjski sud je rješenjem o ovrsi broj Ovrpl-3643/10 od. 4. siječnja 2011. odredio ovrhu radi namirenja novčane tražbine u iznosu od 17.577,13 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

Drugostupanjski sud je pod točkom I. izreke rješenja uvažio žalbu ovršenika i ukinuo rješenje o ovrsi broj Ovrpl-3643/10 od. 4. siječnja 2011. te odbacio prijedlog za ovrhu, pod točkom II. izreke odbio žalbu ovršenika kao neosnovanu te potvrdio prvostupanjsko rješenje broj Ovrpl-3643/10-9 od 4. ožujka 2011. (odgodu ovrhe), pod točkom III. izreke ovrhovoditeljici je naloženo naknaditi ovršeniku trošak sastava žalbe u iznosu 615,00 kn, a pod točkom IV. izreke je odbijen zahtjev ovrhovoditeljice za naknadu troška odgovora na žalbu.

Protiv dijela rješenja Ovrpl-3643/10 od 4. siječnja 2011. (toč. I., III. i IV.) ovrhovoditeljica je podnijela reviziju iz članka 382. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13, u daljnjem tekstu: ZPP). Predložila je preinačenje drugostupanjskog rješenja na način da se žalba ovršenika odbije kao neosnovana kao i njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka te da se potvrdi rješenje o ovrsi uz naknadu troškova revizije.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija je osnovana.

Člankom 12. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08, u daljnjem tekstu: OZ) propisano je da je u ovršnom postupku dopuštena samo revizija iz članka 382. stavak 2. ZPP-a, dok je člankom 19. stavak 1. OZ-a propisano da se u ovršnom postupku na odgovarajući način (supsidijarno) primjenjuju odredbe ZPP-a.

Prema odredbi članka 382. stavak 2. ZPP-a u slučajevima u kojima ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi stavka 1. toga članka stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

U reviziji je postavljeno sljedeće pravno pitanje:

"1. Da li je Županijski sud pogrešno primijenio odredbu čl. 35. st. 1. i čl. 35. st. 3. Ovršnog zakona kada je ukinuo rješenje o ovrsi i odbacio prijedlog za ovrhu radi isplate potraživanja ovrhovoditelja u iznosu od kn 17.557,13 sa zateznim kamatama tekućim od 5.6.2009. do isplate, te iznosa od 9.050,70 kn, na ime nepodmirenog dijela zateznih kamata dospjelih do 4. lipnja 2009., s obrazloženjem da predmetno potraživanje ovrhovoditelja nije istovjetno tražbini iz ovršne isprave u pogledu zakonskih zateznih kamata, iako je ovršnom ispravom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj Pr-20376/04 od 5.6.2009., ovrhovoditelju dosuđen iznos od kn 17.557,13 sa zateznim kamatama s različitim tijekom na pojedinačne iznose od 2004. godine do isplate te trošak parničnog postupka u iznosu od kn 2.470,50, dakle veći iznos od onoga koji potražuje u ovršnom postupku?"

Iznoseći razloge zbog kojih smatra da je navedeno pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni poziva se na odluke Županijskog suda u Zagrebu broj Gžovr-3990/11-2 od 22. svibnja 2012. i Gžovr-4470/11-2 od 12. lipnja 2012., te odluku Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-1963/2012-2 od 27. svibnja 2013. iz kojih da proizlazi (suprotno shvaćanju drugostupanjskog suda izraženom u pobijanoj odluci), da ovrhovoditelj u ovršnom postupku može zahtijevati namirenje manjeg iznosa svojeg potraživanja prema ovršeniku od iznosa na koji bi imao pravo po ovršnoj ispravi.

Sukladno odredbi članka 392.a stavak 2. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.

Ispitujući dopuštenost revizije u skladu s navedenim odredbama ovaj sud je ocijenio da je navedeno pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i da je stoga revizija dopuštena.

Odredbom članka 35. stavak 1. OZ-a propisano je da prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojem će, uz ostale podatke biti naznačena tražbina čije se ostvarenje traži, dok je odredbom članka 35. stavak 3. OZ-a propisano da će sud odbaciti prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve propisane podatke, bez pozivanja ovrhovoditelja na dopunu ili ispravak.

Prema ovršnoj ispravi u ovom predmetu ovrhovoditeljici (radniku) je na ime razlike plaće dosuđeno 17.557,13 kn te još na ime parničnih troškova iznos od 2.470,50 kn, sve s pripadajućim kamatama, dok je ovršeniku (poslodavcu) dosuđen iznos od 6.358,30 kn na ime parničnih troškova.

U prijedlogu za ovrhu, ovrhovoditeljica je navela da je obveza ovršenika djelomično prestala prijebojem međusobnih potraživanja ovrhovoditelja i ovršenika utvrđenih ovršnom ispravom, dana 5. lipnja 2009., čime da je prestala obveza ovršenika (prema njoj) na isplatu troška parničnog postupka u iznosu od 2.470,50 kn kao i dijela dospjelih zakonskih zateznih kamata u iznosu od 3.887,89 kn, dok je ostalo nepodmireno glavno potraživanje u iznosu 17.557,13 kn i preostali dio dospjelih zakonskih zateznih kamata do 5. lipnja 2009. u iznosu od 9.057,42 kn. Drugostupanjski sud je, pozivajući se na odredbu članka 35. stavak 1. i 3. OZ-a, ukinuo rješenje o ovrsi i odbacio prijedlog za ovrhu jer da on ne sadrži točnu i pravilnu oznaku predmetne tražbine, obrazlažući pri tom da je izreka pobijanog rješenja o ovrsi u nesuglasju s izrekom priložene ovršne isprave budući je ovršnim zahtjevom zatražena isplata zateznih kamata sa drugačijim tijekom od onog kako je ovrhovoditelju dosuđeno ovršnom ispravom.

Ocjena je revizijskog suda da ovakvo pravno shvaćanje drugostupanjskog suda nije pravilno.

Odredbama članka 35. stavak 1. i 3. OZ-a, propisano je da prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, tražbina čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti i, po potrebi, predmet u odnosu na koji ga treba provesti. Prijedlog mora sadržavati i druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe, s tim da će prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve podatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka sud odbaciti rješenjem, ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi.

Prema pravilnom shvaćanju koje je izraženo u drugostupanjskim odlukama na koje se osnovano poziva revident, ovrhovoditelj je ovlašten od ovršenika zahtijevati namirenje i odgovarajućeg manjeg dijela tražbine koja je predmet ovrhe jer svaki vjerovnik uvijek može umanjiti svoj zahtjev ako je za dio tražbine namiren prije pokretanja ovršnog postupka, bilo da je obveza ovršenika djelomično prestala (građanskopravnim) prijebojem ili iz nekih sasvim drugih razloga, koje ovrhovoditelj ne mora niti navoditi u prijedlogu za ovrhu.

Pritom valja imati na umu da vjerovnik koji od dužnika zahtjeva glavnicu, kamate i troškove na temelju ovršne isprave ima pravo uračunavanja u skladu s člankom 172. ZOO-a, tako da se prvo namiruju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica.

U slučaju kada je obveza ovršenika djelomično prestala prije pokretanja ovršnog postupka, ovrhovoditelj je dužan u prijedlogu za ovrhu, naznačiti, uz ostale podatke propisane člankom 35. OZ-a i visinu preostale tražbinu čije ostvarenje traži, tako da naznači iznose koji mu (po njegovom shvaćanju) nisu namireni prije pokretanja ovršnog postupka, kako bi se moglo ispitati da li je tako zatražena isplata (prema pravilu da je u većem sadržano manje) sukladna tražbini iz ovršne isprave.

Upravo sve to je ovrhovoditeljica i naznačila u podnesenom prijedlogu za ovrhu pa zato nije ni bilo razloga da se ukine rješenje o ovrsi i prijedlog za ovrhu odbaci iz (formalnih) razloga sadržanih u članku 35. OZ-a.

Stoga je drugostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 35. stavak 1. i 3. OZ-a kada je ukinuo rješenje o ovrsi i odbacio prijedlog za ovrhu (tako i u Rev-2232/13, Rev- 2132/13 i Rev-901/14).

Slijedom toga, u postupku pred drugostupanjskim sudom ostvarena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a, na koju se zapravo odnosi postavljeno pitanje, pa je pobijanu odluku valjalo ukinuti i predmet vratiti na ponovan postupak istom drugostupanjskom sudu.

U ponovnom postupku drugostupanjski sud će postupiti sukladno uputi iz ovog rješenja (članak 394.a ZPP-a), nakon čega će, ispitujući sve žalbene razloge, ponovno odlučiti o žalbi ovršenika, kao i o cjelokupnim troškovima nastalim u povodu pravnih lijekova (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

Iz navedenih je razloga, na temelju članka 394. stavka 4. u vezi s člankom 400. stavkom 3. ZPP-a i člankom 19. stavkom 1. OZ-a, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 25. rujna 2018.

Predsjednica vijeća:

Jasenka Žabčić, v.r.