Rev-1016/2012-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1016/12-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Mikšića predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća, mr. sc. Lucije Čimić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, u pravnoj stvari tužitelja F. M. iz Č., kojeg zastupa punomoćnik M. P., odvjetnik u Z., protiv tužene B. H. iz Z., koju zastupa punomoćnica K. K., odvjetnica u Z., uz sudjelovanje umješača M. S. iz D. S., radi isplate, odlučujući o reviziji tužene protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, Stalne službe u Zlataru, broj Gž-10964/2011-2 od 1. veljače 2012., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zaboku, broj P-154/11-23 od 22. rujna 2011., u sjednici održanoj 17. studenoga 2015.,

r i j e š i o j e :

Odbacuje se revizija tužene kao nedopuštena.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženoj da tužitelju plati iznos 27.360,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama (toč. I izreke), te je naloženo tuženoj da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu 6.150,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. rujna 2009. do isplate (toč. II izreke).

Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda u cijelosti pod toč. I izreke i u dijelu pod toč. II izreke za iznos parničnog troška, dok je prvostupanjska presuda ukinuta u dijelu kojim su dosuđene kamate na parnični trošak (dio toč. II izreke) te je u tom dijelu predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Protiv drugostupanjske presude tužena je izjavila reviziju pozivajući se pritom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08- ispr., 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, dalje: ZPP) navodeći da odluka u ovom sporu ovisi o rješenju pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže preinačiti drugostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev. Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija nije dopuštena.

Prema čl. 382. st. 2. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske odluke, u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP, ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnoopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, primjerice:

1. ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući o pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojem postoji različita praksa drugostupanjskih sudova,

2. ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem,

3. ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom shvaćanju ali bi – osobito uvažavajući razloge iznijete tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima, te odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, Europskog suda za ljudska prava ili Europskog suda– trebalo preispitati sudsku praksu,

Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno (materijalnopravno ili postupovnopravno) pitanje zbog kojeg je reviziju podnijela, u reviziji određeno navesti propise i druge izvore prava i izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Revident u reviziji postavlja sljedeće pitanje:

„Ima li jamac u pravnom odnosu iz ugovora o kreditu pravo potraživati isplatu onog što je uplatio na račun kredita od korisnice kredita (pravo na regres), kad je kao nesavjesna strana zapravo pristao jamčiti za treću osobu različitu od korisnice kredita pa je ugovor o kreditu od strane jamca i korisnice potpisan samo formalno, jer je između jamca, korisnice kredita i treće osobe važio drugi dogovor prema kojem korisnica kredita isplaćen iznos kredita nije primila za svoj račun već za treću osobu kojoj je taj iznos i predan i koje je kredit potrošio?“

Kad bi se postavljenom pitanju i mogao pridati značaj određeno postavljenog pravnog pitanja, revizija tužene još uvijek nije dopuštena.

Tužena se naime, u svojoj reviziji osim pozivom na odredbe čl. 382. st. 2. ZPP nije uopće pozvala ni na jednu konkretnu odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odnosno shvaćanje zauzeto na odjelnoj sjednici Vrhovnog suda, te s time u vezi osim pukog pozivanja na čl. 382. st. 2. ZPP nije navela bilo kakve argumente u čemu bi se ogledala različitost pravnih shvaćanja između pobijane presude i bilo koje presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Kao što je navedeno, prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka je dužna ne samo određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela, već mora i izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

To je posebno važno zato jer u smislu čl. 392.a st. 2. ZPP, u povodu revizije iz čl. 382. st. 2. ZPP, revizijski sud je ovlašten ispitati pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.

Budući da u ovom slučaju tužena u svojoj reviziji nije izložila razloge zbog kojih smatra da bi njezino pitanje bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, revizija ne ispunjava uvjete propisane odredbom čl. 382. st. 3. ZPP, pa je valjalo na temelju čl.392.b st. 2. ZPP odbaciti kao nedopuštenu.

Zagreb, 17. studenoga 2015.

Predsjednik vijeća:

Ivan Mikšić, v. r.