Revt-186/2018-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revt 186/2018-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Stečajna masa stečajnog dužnika R. - A. s.p.o. u stečaju, Z., kojeg zastupa punomoćnik Z. K., odvjetnik u Z., protiv tuženika Ž. S. akcionarsko društvo, B., R. S., radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1095/2017-2 od 4. travnja 2017., kojim su ukinuti presuda i rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-824/04 od 2. rujna 2016., u sjednici održanoj 19. studenoga 2019.,

r i j e š i o j e:

Revizija se odbija kao neosnovana.

Obrazloženje

Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-824/94 od 2. rujna 2016. odbijen je tužbeni zahtjev da je tuženik dužan platiti tužitelju 410.063,08 EUR sa zateznim kamatama, a rješenjem je utvrđeno da je tužba povučena za 1.020.095,94 EUR. Rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1095/2017- 2 od 4. travnja 2017. presuda i rješenje prvostupanjskog suda su ukinuti i tužba je odbačena kao nedopuštena, uz obrazloženje da je nad R. - A. s.p.o. bio otvoren stečajni postupak rješenjem prvostupanjskog suda broj St-50/96 od 25. rujna 1996., a zaključen je rješenjem broj St-50/96 od 28. svibnja 2003. Imajući na umu vrijeme pokretanja stečajnog postupka (rujan 1996.) u ovom slučaju se primjenjuju odredbe Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji („Narodne novine“ broj 54/94 - dalje: ZPNSL) koji nije sadržavao odredbu prema kojoj se stečajnoj masi priznaje svojstvo stranke u postupku.

Protiv tog rješenja reviziju je podnio tužitelj pobijajući ga u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se preinači i prihvati tužbeni zahtjev ili da se ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

Tuženik nije podnio odgovor na reviziju.

Revizija nije osnovana.

Pravilno je drugostupanjski sud, na temelju odredbe čl. 369. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - dalje: ZPP) ukinuo prvostupanjske odluke i odbacio tužbu, budući da je u postupku kao tužitelj sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku.

Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba (čl. 77. st. 1. ZPP), a posebnim propisom određuje se tko može biti stranka u postupku osim fizičke i pravne osobe (čl. 77. st. 2. ZPP). Stečajna masa nije ni fizička ni pravna osoba niti je postojao propis kojim bi bilo određeno da stečajna masa može biti stranka u postupku.

Prema odredbi čl. 337. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 44/96 - dalje: SZ) stečajni postupci i postupci prisilne nagodbe pokrenuti do dana stupanja na snagu toga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji („Narodne novine“ broj 54/94). Stečajni zakon stupio je na snagu 1. siječnja 1997., a stečajni postupak nad stečajnim dužnikom R. - A. s. p. o. pokrenut je i otvoren prije toga (25. rujna 1996.) pa se, dakle, na temelju citiranih propisa, primjenjuju odredbe ZPNSL. Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 29/99) iza st. 3. čl. 199. SZ dodan je stavak 4. koji glasi: "Imovina iz stavka 1. ovoga članka jest stečajna masa i glede nje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom dužniku i njegovim tijelima. U ime i za račun te mase mogu se voditi sporovi radi prikupljanja imovine koja u nju ulazi, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Nakon provedbe naknadne diobe stečajno će vijeće donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka (članak 196. stavak 1., 2., 3. i 5.)." Međutim, u čl. 32. toga Zakona propisano je: „Stečajni postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Stečajnoga zakona ("Narodne novine", br. 44/96)“, a taj Stečajni zakon, kako je navedeno, nije imao odredbu kojom se stečajnoj masi priznaje stranačka sposobnost. Osim toga, riječi „dovršit će se prema odredbama Stečajnoga zakona“ uključuje sve odredbe Stečajnog zakona pa i onu iz čl. 337. koja upućuje na primjenu ZPNSL. Kasnije izmjene i dopune SZ (iz 2000. i iz 2003.) nisu u tom pravcu ništa izmijenile (po naravi stvari to i nije bilo moguće, jer je retroaktivna primjena odredbe stavka 4. čl. 199. SZ mogla eventualno biti propisana Zakonom o izmjenama i dopunama SZ iz 1999. kojim je ona uvedena u SZ, a što nije bio slučaj).

Tužitelj se u reviziji posebno poziva na Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 123/03). Na te navode valja odgovoriti da je odredbom čl. 59. st. 3. toga zakona propisano da će se na stečajne postupke pokrenute do stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjivati odredbe ovoga Zakona. Time nisu isključne od primjene odredbe SZ (ni njegovih prethodnih izmjena i dopuna). Stečajni zakon nije stavljen izvan snage nego je samo izmijenjen i dopunjen te se dalje primjenjuje s tim izmjenama i dopunama, a za ishod ovog postupka je bitno da članak 337. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 44/96) prema kojoj će se stečajni postupci i postupci prisilne nagodbe pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti po odredbama Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji - nije mijenjan (primjenjuje se tako kako glasi). Osim toga, ovaj Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona stupio je na snagu 30. kolovoza 2003., a stečajni postupak nad R. - A. s.p.o. zaključen je prije toga - rješenjem prvostupanjskog suda br. St-50/96 od 28. svibnja 2003.

U smislu odredbe čl. 149. st. 4. ZPNSL nakon zaključenja stečajnoga postupka stečajni upravitelj se razrješava. Pritom treba imati na umu da se stečajni postupak mogao zaključiti i u slučaju kada stečajna masa nije u cijelosti unovčena, a sud je mogao odlučiti da se pojedine stvari ili pojedina potraživanja prenesu na pojedine vjerovnike (čl. 150 st. 3. ZPNSL) pa je tako bilo moguće prenijeti (cedirati) i potraživanje koje je predmet ovog spora (a je li to i učinjeno nema značaja za ishod ovog parničnog postupka).

Pored svega navedenog, bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP, koju je imao na umu drugostupanjski sud, postoji i ako „punomoćnik nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice“. Sam podnositelj revizije odvjetnik Z. K. je u reviji naveo da je „stečajni dužnik brisan iz sudskog registra 02. siječnja 2004.“, a prema čl. 151. st. 2. ZPNSL na dan upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnoga postupka dužnik prestaje postojati“. Prestankom pravne osobe prestaje i punomoć koju je ona izdala (čl. 101. st. 1. ZPP) pa slijedom toga odvjetnik Z. K. nije imao ovlaštenje za vođenje parnice jer mu je punomoć prestala.

Zbog tih razloga je, na temelju odredbe čl. 400. st. 3. u vezi s čl. 393. ZPP, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 19. studenog 2019.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v. r.