I Kž-138/1993-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 138/1993-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Mikor Milivoja, kao predsjednika vijeća, te Svedrović Marijana i Potrebica Ante kao članova vijeća i stručnog suradnika Tomerlin-Almer Rajke kao zapisničara u krivičnom predmetu proti okr. L.D. zbog krivičnog djela iz čl. 236.f st. 1. u vezi čl. 236.n KZRH (sada: čl. 235. st. 1 u vezi čl. 243. KZRH) odlučujući o žalbi vojnog tužitelja podnesenoj protiv rješenja Vojnog suda u Splitu od 13. siječnja 1993. godine, broj: Kv-307/92 (Kio-100/92) u sjednici održanoj 29. rujna 1993. u prisutnosti zamjenika državnog odvjetnika P.B.,

r i j e š i o j e:

Uvažava se žalba vojnog tužitelja, preinačuje se prvostepeno rješenje s time da se krivični postupak protiv okr. L.D. zbog kriv. djela iz čl. 236.n u vezi s čl. 236.g KZRH ima nastaviti.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Vojni sud u Splitu obustavio je krivični postupak protiv okr. L.D., zbog krivičnog djela iz čl. 236.f st. 1. u vezi čl. 236.n KZRH (sada: čl. 235. st. 1 u vezi čl. 243. KZRH), a temeljem čl. 1. Zakona o oprostu...

Protiv tog rješenja podnio je žalbu vojni tužitelj, te predložio da drugostepeni sud pobijano rješenje ukine i naloži istražnom sudcu da nastavi krivični postupak proti okr. L.D. zbog krivičnog djela iz čl. 236.g u vezi čl. 236.n KZRH (sada: čl. 236.g. u vezi čl. 243. KZRH - pripremanje terorizma).

Zamjenik državnog odvjetnika Republike Hrvatske, postupajući u skladu s odredbom iz čl. 370. st. 2. ZKP (sada: čl. 360. st. 2. ZKP), stavio je prijedlog da se žalba vojnog tužitelja uvaži, pobijana presuda ukine i "predmet vrati natrag u redovan istražni postupak".

Žalba je osnovana.

U pravu je žalitelj kada u žalbi ističe da je prvostepeni sud pogrešno zaključio da je podnesak vojnog tužitelja od 14. stuenog 1992. godine novi zahtjev za pokretanje krivičnog postupka, jer se radi o "istovjetnom činjeničnom opisu sa neznatnim izmjenama".

Suprotno takvom mišljenju prvostepenog suda, radi se, u sušitini, o zakonitom ovlaštenju vojnog tužitelja da u svakoj fazi krivičnog postupka mjenja činjenični opis krivičnog djela, te pravnu oznaku krivičnog djela, a prvostepeni sud dužan je svaku svoju odluku temeljiti na tako izmjenjenom činjeničnom opisu krivičnog djela (dok, naravno, nije vezan za pravnu ocjenu krivičnog djela). Time što je vojni tužitelj u izreku zahtjeva za provođenje istrage "unio" namjeru okr. L.D. u smislu ostvarenja biča krivičnog djela iz čl. 236.g u vezi čl. 236.n KZRH (sada: čl. 236.g. u vezi čl.243. KZRH) tj. krivičnog djela pripremanja terorizma (u odnosu na ranije označeno krivično djelo iz čl. 236.f. st. 1. u vezi čl. 236.n KZRH)

- ne radi se o nikakvom "zahtjevu" već se radi o tome da vojni tužitelj opt. L.D. tereti zbog drugog krivičnog djela (za što je po zakonu i ovlašten).

Prvostepeni sud, prilikom donošenja prvostepenog rješenja, nije vodio računa o tome, već je polazio od toga da razmatra samo zahtjev za provođenje istrage u vezi krivičnog djela pripremanja oružane pobune iz čl. 236.f. st. 1. KZRH u vezi čl. 236.n KZRH (pa i neslaganje istražnog sudca u pogledu tog krivičnog djela), a zanemario je okolnost da vojni tužitelj tereti okr. L.D. zbog drugog krivičnog djela kod kojeg ne dolazi u obzir primjena čl. 1. Zakona o oprostu... jer se radi o krivičnom djelu za čije gonjenje je Republika Hrvatska obvezna po međunarodnom pravu (čl. 2. Zakona o oprosu...).

Zbog svega iznesenog pobijano rješenje trebalo je preinačiti i naložiti prvostepenom sudu (istražnom sudcu) da nastavi krivični postupak protiv okr. L.D. zbog krivičnog djela iz čl. 236. g. u vezi čl. 236.n KZRH (sada: čl. 236.g u vezi čl. 243. KZRH) - kako je to opisano u podnesku vojnog tužitelja od 24. studenog 1992. godine, a temeljem čl. 385. st. 3. ZKP (ranije: čl. 397. st. 3. ZKP).

U Zagrebu, 29. rujna 1993. godine

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Tomerlin-Almer Rajka, v.r.

Mikor Milivoj, v.r.

Suglasnost ovog prijepisa s izvornikom ovjerava

Viši administrativni referent:

(Štefica Klepac)