Kž-416/2016-3 · Županijski sud u Zagrebu

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 7 Kž-416/16-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća te Mirjane Rigljan i Vladimira Vinje kao članova vijeća, uz sudjelovanje Sanje Bračić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog F. P., zbog kaznenog djela teške krađe iz čl. 229 st. 1 Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog F. P., izjavljenoj protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-483/16 od dana 13. travnja 2016. godine, na javnoj sjednici vijeća održanoj dana 10. svibnja 2016. godine,

r i j e š i o j e

O d b i j a se žalba okrivljenog F. P. kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem broj K-483/16 od dana 13. travnja 2016. godine odbijen je prijedlog braniteljice okrivljenog F. P. da se iz spisa predmeta kao nezakonit izdvoji Zapisnik o prepoznavanju osoba od 05. veljače 2016. godine, kao neosnovan.

Protiv navedenog rješenja pravovremeno je žalbu podnio okrivljeni F. P. po braniteljici Z. B., odvjetnici iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te predložio da se pobijano rješenje preinači na način da se dokaz broj 3 iz optužnice izdvoji iz spisa kao nezakonit, podredno da pobijano rješenje ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Županijski državni odvjetnik u Zagrebu kojemu je spis u smislu čl. 474 st. 1 Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 - dalje u tekstu: ZKP/08) dostavljen radi razgledavanja, vratio je isti na nadležno postupanje.

Žalba okrivljenika nije osnovana.

Nije u pravu žalitelj, tj. okrivljeni F. P. kada navodi da je dana 05. veljače 2016. godine, kada je vođeno prepoznavanje okrivljenika, isto provedeno na nezakonit način jer je kod obavljanja radnje prepoznavanja okrivljenik bio jedina osoba tamnije puti i jedini romske nacionalnosti i zbog činjenice da je svjedok već pri prvom davanju iskaza policiji jasno naveo da je vidio tri osobe pri počinjenju kaznenog djela, a sve tri su bile romske nacionalnosti.

Ovo iz razloga što je prepoznavanje stroga formalna procesna radnja, tijek koje je propisan čl. 301 ZKP/08.

Tako odredbom čl. 301 st. 2 ZKP/08 je propisano da će se prije prepoznavanja, osoba koja obavlja prepoznavanje, upitati je li joj nakon vremena u kojem je opažala, a prije prepoznavanja, predmet (što je i osoba) prepoznavanja bio pokazan u naravi, na fotografiji, računalu, evidenciji, snimci, zbirci podataka ili drugdje, te je li zna druge okolnosti koje mogu utjecati na prepoznavanje. Također je propisano da će se odgovori na ta pitanja upisati u zapisnik.

Uvidom u ovdje predmetni zapisnik (list 19-20 spisa) vidljivo je da je navedena rubrika ispunjena u skladu s gore citiranim propisom.

Isto tako, čl. 301 st. 3 ZKP/08 propisuje da će se od osobe koja obavlja prepoznavanje tražiti najprije da što detaljnije opiše predmet (osobu) prepoznavanja i da navedene okolnosti prema kojima ga razlikuje od drugih. Također se dalje navodi da će osoba koja obavlja prepoznavanje uredno opisati okolnosti u kojima je opažala i detaljno opisala rezultate prepoznavanja.

Također je u ovom zapisniku (list 19-20 spisa) postupljeno na gore propisani način. U stavku 4. istog članka je propisano samo da će se nakon toga osobi koja obavlja prepoznavanje pokazati osobu ili drugi predmet prepoznavanja i to zajedno s drugim, njemu nepoznatim osobama ili predmetima, a što je u ovom slučaju također učinjeno. Nadalje, čl. 10 st. 2 ZKP/08 propisuje da se sudske odluke ne mogu temeljiti na nezakonitim dokazima, a kojima se, između ostalih, st. 2. toč. 3 citiranog članka smatraju dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni zakonom.

Kada bi navodi okrivljenika kojim potkrepljuje osnovanost svog zahtjeva bili i točni, to ne bi radnju prepoznavanja činilo nezakonitim dokazom u smislu čl. 10 ZKP/08, jer se nigdje u ZKP-u izričito ne predviđa da je istražna radnja prepoznavanja nezakonit dokaz zbog toga jer je počinitelj, kojeg se radnjom prepoznavanja treba identificirati, je već poznat odnosno već je o njemu iskazivao svjedok.

Prigovore koje navodi (kojima obrazlaže svoj zahtjev za izdvajanjem predmetnog zapisnika kao nezakonitog dokaza), žalitelj će moći isticati tijekom dokazivanja u postupku.

S obzirom na sve naprijed navedeno, u ovdje konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je sporni dokaz (Zapisnik o prepoznavanju od 05. veljače 2016. godine) zakonit jer je proveden sukladno Zakonu o kaznenom postupku i Zakonu o policijskim ovlastima i poslovima koji reguliraju na koji način je potrebno provesti dokaznu radnju prepoznavanja i na koji način sastaviti zapisnik o prepoznavanju.

Zbog svega navedenog riješeno je kao u izreci.

Ispitano je pobijano rješenje u smislu odredbe čl. 494 st. 4 ZKP/08 i to glede povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, tj. je li rješenje donijelo ovlašteno tijelo, postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468 st. 1 toč. 11 ZKP/08 te je li povrijeđen Kazneni zakon na štetu okrivljenika, pa kako je utvrđeno da niti jedna takva povreda nije počinjena, a žalba nije osnovana, valjalo je u smislu čl. 494 st. 3 toč. 2 ZKP/08, riješiti kao u izreci.

U Zagrebu, 10. svibnja 2016. godine

ZAPISNIČARKA:

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Sanja Bračić, v.r.

Sonja Brešković Balent, v.r.