Kž-155/2019-3 · Županijski sud u Zagrebu

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 7 Kž-155/2019-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća te Mirjane Rigljan i Vladimira Vinje kao članova vijeća, uz sudjelovanje Sanje Bračić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenog S. B. i 2. okrivljenog F. Š., zbog kaznenih djela prisile prema službenoj osobi iz čl. 314. st. 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 – dalje u tekstu: KZ/11) i dr., odlučujući povodom žalbe 2. okrivljenog F. Š., izjavljene protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-419/2018 od 17. prosinca 2018., na sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2019.,

r i j e š i o je

Odbija se žalba 2. okrivljenog F. Š. kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-419/2018 od 17. prosinca 2018., temeljem čl. 431. st. 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 - dalje u tekstu: ZKP/08) odbija se prijedlog branitelja 2. okrivljenika da se kao nezakoniti dokazi iz spisa izdvoje: zapisnici o prepoznavanju predmeta po svjedocima M. S. i M. A. te pripadajuća fotodokumentacija sa listova 296-309 spisa.

Protiv navedenog rješenja pravovremeno je žalbu podnio 2. okrivljeni F. Š. po branitelju N. K., odvjetniku iz O. društva K.&K. iz Z., zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka te zbog povrede zakona na štetu okrivljenika te je predložio da se pobijano rješenje preinači na način da se iz spisa predmeta izdvoje predloženi zapisnici kao nezakoniti dokazi, podredno, da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Županijski državni odvjetnik u Zagrebu kojemu je dostavljen spis u smislu odredbe čl. 474. st. 1. u vezi sa čl. 495. ZKP/08, vratio je isti na nadležno postupanje.

Žalba nije osnovana.

Iako 2. okrivljeni F. Š. u uvodu žalbe navodi da se žali zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, ničim ne obrazlaže navedene žalbene osnove, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Stoga je ovaj drugostupanjski sud postupajući u smislu odredbe čl. 494. st. 4. ZKP/08, tj. pazeći po službenoj dužnosti na povrede na koje sud drugog stupnja mora paziti, utvrdio da niti jedna takva povreda bilo formalne bilo materijalne naravi, nije počinjena.

Isto tako neosnovano 2. okrivljenik u žalbi tvrdi da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, tj. da je prvostupanjski sud pogriješio kada je utvrdio da zapisnici o prepoznavanju predmeta po svjedocima M. S. i M. A., te pripadajuća fotodokumentacija sa listova 296-309 spisa, nisu nezakoniti dokazi.

Naime, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonitim dokazima, ispravno obrazlažući svoje zaključke, i to nakon detaljne i argumentirane analize i obrazlaganja svih elemenata vezanih za direktivu 2013/48/EU, Europskog parlamenta i vijeća od 22. listopada 2013., a koja, u bitnome, predstavlja žalbeni osnov, a koje obrazloženje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Dakle, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da i sukladno čl. 3. toč. 3. Direktive i sukladno čl. 311. st. 1., 2., 3. i 4. ZKP/08, nije predviđeno da tijelo koje provodi navedene radnje o istim obavijesti ili poziva da istim prisustvuju branitelj ili okrivljenik. To proizlazi iz navedene Direktive i o tome prvostupanjski sud daje valjano obrazloženje koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, pa se zbog nepotrebnog ponavljanja na isto upućuje žalitelja. Stoga činjenica da o predmetnoj radnji prepoznavanja nije bio obaviješten branitelj 2. okrivljenika, radnju prepoznavanja ne čini nezakonitim dokazima.

Na navode žalbe koja, u bitnome obrazlažući intenciju navedene direktive, tvrdi da time što branitelj 2. okrivljenika nije obaviješten o navedenoj radnji prepoznavanja je povrijeđeno pravo 2. okrivljenika na obranu, a slijedom čega su sporne radnje prepoznavanja predmeta onda nezakonit dokaz, valja reći da su navedene tvrdnje netočne i nemaju uporište u zakonodavnoj regulativi kako našoj tako i predmetne direktive.

Naime, odredbom čl. 10. ZKP/08 propisano je cit.: u st. 1. "Sudske se odluke ne mogu temeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakoniti dokazi)."; u st. 2. pod točkama 1), 2), 3) i 4) pretpostavke kada se radi o nezakonitim dokazima, u st. 3. također je obrađena jedna od situacija vezana za nezakonit dokaz (a koja se ne odnosi na ovdje predmetno postupanje). Dakle, kako niti jedan od navedenih prijedloga branitelja 2. okrivljenika ne ulazi u katalog predviđen odredbom čl. 10. st. 2. ZKP/08, a koja propisuje uvjete kada se radi o nezakonitim dokazima, a prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i obrazložio svoje zaključke vezane za primjenu predmetne direktive i primjenu odredbe ZKP-a na provođenje sporne radnje prepoznavanja u ovom postupku, to je valjalo žalbu 2. okrivljenika odbiti kao neosnovanu.

Slijedom svega navedenog, kako se žalbenim navodima ne dovodi u pitanje pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda da su navedeni dokazi nezakoniti, niti su u pobijanom rješenju ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud, kao što je ranije već rečeno, sukladno odredbi čl. 494. st. 4. ZKP/08, pazi po službenoj dužnosti, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 26. veljače 2019.

ZAPISNIČARKA:

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Sanja Bračić, v. r.

Sonja Brešković Balent, v. r.