Revr-75/2018-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedbroji i razvrstava dnevni utržak po sredstvima plaćanja te uredno i propisno slaže novčanice iz sredstva pretplate po apoenima, upisuje u radnu stanicu primjena sredstva plaćanja po vrsti, količini i iznosu (indeks korekcije 0), u slučaju kvara koji onemogućava na kraju smjene unos podataka u radnu stanicu, popunjavaju se obrasci DIP-a i specifikacije pologa novca,
Legislator headnote
AI generatedRevr-75/2018-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Suprotno revizijskim navodima pobijana presuda je jasna i razumljiva, sadrži razloge o činjenicama odlučnim za ovaj spor, te se pravilnost iste može ispitati, zbog čega ista nije opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.
Full text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revr 75/2018-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Aleksandra Peruzovića predsjednika vijeća, Katarine Buljan članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Viktorije Lovrić članice vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. V. iz Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku D. R., dipl. pravniku zaposlenom u Nezavisnom hrvatskom sindikatu, Z., protiv tuženika H. a. o. i n. c. d.o.o. Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku E. H., odvjetniku u Z., radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu i vraćanja na rad, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-561/17-2 od 24. listopada 2017., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-946/16-18 od 20. veljače 2017., u sjednici održanoj 27. studenoga 2018.,
p r e s u d i o j e:
Revizija se odbija kao neosnovana.
Obrazloženje
Presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-946/16-18 od 20. veljače 2017. utvrđen je nedopuštenim otkaz kojeg je tuženik dao tužitelju odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu od 25. veljače 2016., te odluka kojom je tuženik odbio zahtjev tužitelja za zaštitu prava od 6. travnja 2016. i naloženo tuženiku vratiti tužitelja na rad na radno mjesto "blagajnik" naplate cestarine u TJNC B.-I. R.-K., Sektor za naplatu cestarine.
Presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-561/17-2 od 24. listopada 2017. potvrđena je prvostupanjska presuda.
Protiv drugostupanjske presude tuženik je podnio reviziju pobijajući je iz razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, te pogrešne primjene materijalnog prava predloživši njezino preinačenje odbijanjem tužbenog zahtjeva, odnosno ukidanje obih nižestupanjskih presuda i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Na reviziju nije odgovoreno.
Revizija nije osnovana.
Postupajući prema odredbi čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14
– dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske je u povodu revizije tuženika ispitao pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
Suprotno revizijskim navodima pobijana presuda je jasna i razumljiva, sadrži razloge o činjenicama odlučnim za ovaj spor, te se pravilnost iste može ispitati, zbog čega ista nije opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.
Prema odredbi čl. 8. ZPP-a koje će činjenice uzeti kao dokazane ocjenjuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
Kako su upravo postupajući u smislu citirane odredbe i prvostupanjski i drugostupanjski sud ocjenom rezultata provedenog postupka ocijenili da tuženik nije dokazao da bi tužitelj svojim načinom obavljanja poslova svog radnog mjesta: blagajnika naplate cestarine u TJNC počinio povredu obveze iz radnog odnosa u smislu odredbe čl. 21. st. 3. toč. 1.-4. Pravilnika o obavljanju poslova naplate cestarine na autocestama i objektima s naplatom (dalje: Pravilnik o obavljanju poslova naplate cestarine), za koje je terećen i zbog kojih mu je ugovor o radu otkazan, to se neosnovano prigovara da bi obje nižestupanjske presude bile opterećene bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 8. ZPP-a. Pritom treba podsjetiti da je ocjena dokaza pridržana za sud, a ne stranke, zbog čega revizijski navodi tuženika kojima prigovarajući pravilnosti pobijane presude vrši njihovu preocjenu, sadržajno su prigovori činjenične naravi i kao takvi neodlučni u revizijskom stupnju postupka kao što je ovaj, sve u smislu odredbe čl. 385. ZPP-a.
Predmet spora je dopuštenost otkaza ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika, kojeg je tuženik dao tužitelju odlukom od 25. veljače 2016.
Iz sadržaja odluke o otkazu ugovora o radu tužitelju, razvidno je da je tuženik na temelju izvršene provjere rada tužitelja ocijenio da tužitelj nije postupio na način kako je to propisano odredbom čl. 21. st. 3. toč. 1.-4. Pravilnika o obavljanju poslova naplate cestarine, a što da u smislu odredbe čl. 51. tog Pravilnika ima značaj povrede obveze iz radnog odnosa, a sve jer da je izvršenom kontrolom rada tužitelja utvrđeno da je višak novca od stvarno naplaćene cestarine zadržavao za sebe.
Odredbom čl. 21. st. 3. toč. 1.-4. Pravilnika o obavljanju poslova naplate cestarine propisano je da na završetku smjene, blagajnik obavlja slijedeće poslove:
1. broji i razvrstava dnevni utržak po sredstvima plaćanja te uredno i propisno slaže novčanice iz sredstva pretplate po apoenima,
2. upisuje u radnu stanicu primjena sredstva plaćanja po vrsti, količini i iznosu (indeks korekcije 0), u slučaju kvara koji onemogućava na kraju smjene unos podataka u radnu stanicu, popunjavaju se obrasci DIP-a i specifikacije pologa novca,
3. ispisuje specifikaciju pologa novca u tri primjerka,
4. novac i dvije kopije specifikacije pologa novca stavlja u vrećicu za novac i nakon provjere voditelja smjene plombira svojom šifrom, a original specifikacije pologa novca predaje voditelju smjene ... itd.
Dakle, tom odredbom baš kao ni ostalim odredbama Pravilnika o obavljanju poslova naplate cestarine nije bio propisan način postupanja radnika koji vrše naplatu cestarine sa eventualnim viškom novca koji se moguće pojavi nakon sravnjivanja blagajne na kraju smjene.
Prema odredbi čl. 135. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14 – dalje: ZR) u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja i postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu, ako je ugovor o radu otkazao poslodavac.
Tuženik u postupku nije dokazao da tužitelj u obavljanju poslova svog radnog mjesta postupao protivno načinu propisanom odredbom čl. 21. st. 3. toč. 1.-4. Pravilnika o obavljanju poslova naplate cestarine, a niti je dokazao da je zadržavanje viška novca nakon stvarno naplaćene cestarine od strane tužitelja bilo zabranjeno u smislu odredbi Pravilnika, posebno ne suprotno odredbi čl. 51. st. 1. toč. 1. istog. Tom odredbom je propisano da radnik čini povredu radne obveze ako ne postupa sukladno odredbama tog Pravilnika, opisu i popisu poslova, zadataka i odgovornosti za obavljanje poslova radnika Sektora za naplatu cestarine. U financijskom poslovanju radnik čini povredu radne obveze: 1. ako se u financijskom poslovanju nakon obrade dnevnog utrška utvrdi višak ili manjak sredstava u blagajni izvan 0,50% utrška, uz uvjet da taj iznos u apsolutnoj vrijednosti prelazi 50,00 kn.
Kako rezultati provedene kontrole rada tužitelja nisu dokazali da bi nakon obrade dnevnih utržaka u blagajni tužitelja bio utvrđen višak sredstava o kojem govori odredba čl. 51. st. 1. toč. 1. Pravilnika o obavljanju poslova naplate cestarine, onda je jasno da se opravdanost razloga za otkazivanje tužitelju ne može tražiti u povredi odredbe čl. 51. st. 1. toč. 1. Pravilnika o obavljanju poslova naplate cestarine niti ju dovoditi u vezu s povredom iz odredbe čl. 21. st. 3. toč. 1.-4. istog, a kako to tuženik pokušava učiniti.
Stoga je reviziju trebalo odbiti kao neosnovanu sve na temelju odredbe čl. 393. ZPP-a.
Zagreb, 27. studenoga 2018.
Predsjednik vijeća:
Aleksandar Peruzović, v.r.