Legislator Case Law & Legislation
I Kž-111/2016-4 AI generated

I Kž-111/2016-4 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number I Kž-111/2016-4
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Rješenje

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Dražena Tripala, kao predsjednika vijeća, te Vesne Vrbetić i Žarka Dundovića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Dražena Kevrića, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. M. O. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 110. Kaznenog zakona (“Narodne novine” br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika, podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici od 20. siječnja 2016. godine, br. K-22/15, u sjednici održanoj 24. veljače 2016. godine,

Legislator headnote

AI generated

I Kž-111/2016-4 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Na temelju čl. 495. u vezi čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 111/16-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Dražena Tripala, kao predsjednika vijeća, te Vesne Vrbetić i Žarka Dundovića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Dražena Kevrića, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. M. O. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 110. Kaznenog zakona (“Narodne novine” br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika, podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici od 20. siječnja 2016. godine, br. K-22/15, u sjednici održanoj 24. veljače 2016. godine,

r i j e š i o j e:

I. Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se pobijano rješenje pod toč. I. izreke na način da se odbija prijedlog branitelja opt. M. O., odvjetnika T. K. i branitelja opt. N. K., odvjetnice K. S. T. za izdvajanje iz spisa zapisnika sa iskazom svjedoka A. B., koji je dao kod Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici 13. svibnja 2015. godine (list 352 do 354 spisa).

II. Prihvaćaju se žalbe opt. M. O. i opt. N. K., ukida se pobijano rješenje u odnosu na odbijanje izdvajanja kao nezakonitih dokaza foto-dokumentacije očevida – fotografije mobilnog telefona S. G. " od 27. ožujka 2015. godine (list 40 do 44 spisa), foto- dokumentacije očevida – fotografiranja poruke na F. profilu na mobilnom uređaju marke N. vlasništvo S. B. B. (list 46 do 51 spisa) i izvješća o kriminalističko-tehničkoj pretrazi mjesta događaja od 2. travnja 2015. godine (list 52 spisa) i u tom dijelu predmet se upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

III. U ostalom dijelu odbijaju se kao neosnovane žalbe opt. M. O. i opt. N. K..

Obrazloženje

Županijski sud u Velikoj Gorici, rješenjem od 20. siječnja 2015. godine, br. K-22/15 pod toč. 1. usvojio je prijedlog branitelja opt. M. O., odvjetnika T. K. i braniteljice opt. N. K., odvjetnice K. S. T. i na temelju čl. 431. st. 3. u svezi čl. 86. Zakona o kaznenom postupku

I Kž 111/16-4

("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14 – dalje u tekstu: ZKP/08) te u svezi čl. 10. st. 2. toč. 3. i čl. 300. st. 1. toč. 2. ZKP/08 iz ovosudnog spisa izdvojio je zapisnik sa iskazom svjedoka A. B. koji je dao kod Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici od 13. svibnja 2015. godine (list 352 do 354), kao nezakonit dokaz.

Pod toč. II. odbijeni su prijedlozi branitelja opt. M. O., odvjetnika T. K. i braniteljice opt. N. K., odvjetnice K. S. T. za izdvajanje kao nezakonitih dokaza foto-dokumentacije očevida – fotografije mobilnog telefona S. G. " od 27. ožujka 2015. (list 40 do 44 spisa), foto- dokumentacije očevida – fotografiranje poruke na F. profilu na mobilnom uređaju marke N. vlasništvo S. B. B. (list 46 do 51 spisa), izvješća o kriminalističko-tehničkoj pretrazi mjesta događaja od 2. travnja 2015. godine (list 52 spisa), dijela teksta zapisnika o ispitivanju svjedoka S. B. B. pred Županijskim sudom u Velikoj Gorici od 8. prosinca 2015. godine i to u paragrafu 1. iskaza nakon teksta S. .. sve do početka paragrafa 5. koji glasi N. ..., te dijela zapisnika o ispitivanju svjedokinje S. B. B. pred Županijskim državnim odvjetništvom u Velikoj Gorici od 8. lipnja 2015. godine (list 465 do 466 spisa) i to dio teksta u paragrafu 2. nakon teksta N. …, sve do početka paragrafa 3. iskaza svjedoka koji glasi J. ….

Protiv tog rješenja u odnosu na toč. I. žali se državni odvjetnik s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Optuženik M. O. žali se po branitelju T. K., odvjetniku iz Z. i predlaže da se pobijano rješenje ukine u odnosu na toč. II. i predmet vrati Županijskom sudu u Velikoj Gorici na ponovno odlučivanje.

Po braniteljici K. S. T., žali se opt. N. K. u odnosu na toč. II. pobijanog rješenja i predlaže da se pobijano rješenje preinači ili podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Na temelju čl. 495. u vezi čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Žalba državnog odvjetnika je osnovana, a žalbe opt. M. O. i opt. N. K. su djelomično osnovane.

U odnosu na toč. I. pobijanog rješenja

U podnesenoj žalbi osnovano državni odvjetnik navodi da je prvostupanjski sud preekstenzivnim tumačenjem dao svjedoku A. B. status izvanbračnog druga sestre opt. M. O. i time ga neopravdano oslobodio od dužnosti svjedočenja.

Prvostupanjski sud u pobijanom rješenju, kao i državni odvjetnik u žalbi, pozivaju se na čl. 3. Obiteljskog zakona koji definira izvanbračnu zajednicu međutim, propuštaju uočiti da je izvanbračna zajednica definirana u Zakonu o kaznenom postupku, čl. 202. toč. 34 ZKP/08, kao zajednica žene i muškarca koji nisu u braku, a koja traje dulje vrijeme ili kao zajednica koja traje kraće vrijeme ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

I Kž 111/16-4

S obzirom na takvu definiciju izvanbračne zajednice u ZKP/08 nema osnova za bilo kakvo pozivanje na norme Obiteljskog zakona za potrebe kaznenog postupka.

Kako je u tijeku postupka utvrđeno da je svjedok A. B. u braku, njegova zajednica s B. B. nema značaj izvanbračne zajednice, kako ju definira ZKP/08 pa stoga tom svjedoku ne pripada blagodat nesvjedočenja.

Podredno prvostupanjskom sudu se ukazuje i da tazbinsko srodstvo tumači ekstenzivno iako to sada više nije relevantno. Kada se uzme u obzir da je tazbinsko srodstvo sociološko-pravne naravi, a definira se kao odnos između jedne osobe i srodnika njezinog bračnog druga, odnosno da je temelj tazbinskog srodstva postojanje braka, tada se postavlja pitanje da li izvanbračna zajednica stvara taj odnos.

S obzirom na sve navedeno, prihvaćena je žalba državnog odvjetnika i odlučeno kao u toč. I. izreke ove odluke.

U odnosu na toč. II. pobijanog rješenja

Prvostupanjski sud je, za sada, preuranjeno zaključio da su foto-dokumentacija očevida, fotografija mobilnog telefona S. G. " od 27. ožujka 2015. (list 40 do 44 spisa), foto- dokumentacija očevida – fotografiranje poruke na F. profilu na mobilnom uređaju marke N. vlasništvo S. B. B. (list 46 do 51 spisa) i izvješće o kriminalističko-tehničkoj pretrazi mjesta događaja od 2. travnja 2015. godine (list 52 spisa), zakoniti dokazi.

Naime, prvostupanjski sud navodi da iz stanja spisa proizlazi da se radi o mobitelima koji su njihovi vlasnici dragovoljno predali policiji, iako taj zaključak prvostupanjski sud ne argumentira.

Naprotiv, iz stanja spisa nije razvidno na koji način su djelatnici policije došli do mobitela, na što osnovano ukazuju žalbe optuženika, pa je zaključak prvostupanjskog suda, za sada, preuranjen.

U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ispitati vlasnike spornih mobitela na navedene okolnosti, a po potrebi i djelatnike policije i utvrditi da li su mobiteli predani dragovoljno, da li su ih vlasnici otključali i omogućili pregled njihova sadržaja i nakon toga donijeti novu odluku.

Međutim, u pravu je prvostupanjski sud da dijelovi iskaza svjedoka S. B. B., čije se izdvajanje predlaže, nisu nezakonit dokaz.

U konkretnom slučaju radi se o prepričavanju razgovora koji je svjedok B. B. vodila sa tzv. privilegiranim svjedokom, izvan sudskog postupka međutim, ne radi se o traženju da svjedok iskazuje, već je svjedok koji ima pravo na blagodat nesvjedočenja, svojom slobodnom voljom odlučio govoriti o okolnostima koje su predmet utvrđivanja u kaznenom postupku.

Osnovano prvostupanjski sud navodi da privilegij nesvjedočenja nije privilegij optuženika, već svjedoka koji su s njim u srodstvu i kojima zakon daje to pravo, odnosno

I Kž 111/16-4

mogućnost i to upravo zbog tog posebnog odnosa s optuženikom. Iz tog razloga nisu osnovane žalbe optuženika koje plediraju na isključenje iskaza svjedoka B. B. o onom što je čula izvan kaznenog postupka od privilegiranog svjedoka, pozivom na blagodat nesvjedočenja, neovisno o tome što je taj privilegirani svjedok u kaznenom postupku prihvatio tu blagodat.

S obzirom na sve navedeno na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. i 3. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 24. veljače 2016.

Zapisničar

Predsjednik vijeća

Dražen Kevrić, v.r.

Dražen Tripalo, v. r.