Gž-2900/2019-2 · Županijski sud u Rijeci

Poslovni broj Gž-2900/2019-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od sudaca Dubravke Srečec Fletko predsjednice vijeća, Filke Pejković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Svjetlane Pražić članice vijeća u izvanparničnom predmetu jednostavnog postupka stečaja nad imovnom potrošača D. Š. O.:… iz G., odlučujući o žalbi vjerovnika E.-F. P. d.o.o. O., OIB:…, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva H. & partneri iz Z., izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Đakovu poslovni broj Sp-616/2019 od 26. studenog 2019. u sjednici vijeća održanoj dana 27. prosinca 2019.

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovana žalba vjerovnika E.-F. P. d.o.o. M. te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Đakovu poslovni broj Sp-616/2019 od 26. studenog 2019.

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. izreke otvoren je jednosavni postupak stečaja nad imovnom potrošača D. Š. iz G., OIB:…. Točkom II. izreke zaključen je jednostavni postupak stečaja nad imovnom potrošača. U točki III. izreke odlučeno je da se oslobađa potrošač od preostalih obaveza u odnosu na vjerovnike koji su navedeni u toj točki izreke.

Protiv tog rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnosi vjerovnik E.-F. P. d.o.o. M. zbor postojanja bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati istom sudu na ponovno odlučivanje.

U žalbi vjerovnik navodi da nije sporna činjenica da se nekretnina ne može unovčiti u predmetnom postupku već da je postojanje nekretnine sporno u odnosu na poštenje potrošača da se poziva na odluku ovog suda pod poslovnim brojem Gž-2068/19 od 30. listopada 2019. te smatra da je trebalo obustaviti predmetni postupak. Navodi da je u tom rješenju navedeno da ako je utvrđeno da je potrošač vlasnik nekretnine a nije dostavio popis imovine da bi takvo postupanje potrošača upućivalo na zaključak o njegovom nepoštenju, slijedom čega da nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe čl. 79.g. st. 4. u svezi čl. 2. st. 1. ZSP-a pa da je trebalo postupak obustaviti sukladno čl. 79.m.alineja 5. ZSP-a.

Navodi da se stečajni vjerovnik očitovao na oglas suda na način da je dostavio popis imovine potrošača te da je nejasno zašto je sud odlučio da se otvori i zaključi jednostavni postupak stečaja nad imovnom potrošača.

Stoga smatra da je trebalo voditi računa o odredbi čl. 2. st. 1. Zakona o stečaju potrošača ("Narodne novine" 71/15 i 100/15 – dalje: ZSP) da se samo poštenog potrošača može osloboditi od obaveza koje preostanu nakon unovčenja njegove imovine i raspodijele prikupljenih sredstava vjerovnicima. Stoga smatra da je sud prvog stupnja počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) jer da obrazloženje pobijanog rješenja ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, osobito jer je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva i u proturječnosti sama sebi i razlozima pobijanog rješenja, te da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se o razlozima pobijanog rješenja navodi u sadržaju isprava.

Žalba nije osnovana.

Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja utvrđuje da su uz prijedlog F. agencije – dalje F. kojim je pokrenut jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača dostavljeni podaci iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, da se potrošač u zakonskom roku nije očitovao da je suglasan s provedbom jednostavnog postupka stečaja potrošača niti je dostavio popis svoje imovine te da se sukladno čl. 79.c. st. 2. ZSP-a smatra da je isti suglasan s provođenjem postupka.

Uvidom u podatke iz Očevidnika redoslijeda osnove za plaćanje utvrđeno je da je potrošač neprekidno u blokadi 1785 dana i da tražbine vjerovnika ne prelaze 20.000,00 kn. Nadalje sud prvog stupnja utvrđuje da vjerovnici potrošača u povodu poziva iz oglasa od 19. lipnja 2019. nisu obavijestili sud o postojanju imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa dok da je vjerovnik E.-F. P. dostavio podatke o vlasništvu nekretnina upisanih u z.k.ul. 442 k.o. G. i da je za pretpostaviti da u navedenoj nekretnini postoje pokretnine koje mogu u stečajnu masu i biti predmetom unovčenja.

Međutim, sud prvog stupnja navodi da ovaj vjerovnik nije postupio sukladno čl. 79. f. st. 1. alineja 3. ZSP-a i nije obavijestio sud koja se to točno imovina potrošača može unovčiti kao stečajna masa, jer da se ne presumira da svaka osoba u svom vlasništvu ima određene pokretnine, već je svaki vjerovnik koji tvrdi da potrošač ima određenu imovinu dužan svoje navode o toj imovini dokazati dostavljanjem konkretnog dokaza.

Za nekretnine koje navodi vjerovnik E.-F. P. d.o.o. sud prvog stupnja navodi da sukladno čl. 79.i. ZSP-a u jednostavnom postupku stečaja potrošača ne mogu se unovčiti potrošačeve nekretnine.

Vanjskom provjerom sukladno čl. 79.f. st. 2. ZSP-a sud je putem nadležnih tijela utvrdio da potrošač u posljednje tri godine nije imao evidentiranih primitaka, da u svom vlasništvu nema pokretne imovine niti imovinskih prava a što je utvrđeno iz pribavljenih podataka MUP-a iz evidencije vozila, H., V. T. suda o udjelima u trgovačkim društvima, središnjeg kliničkog depozitarnog društva o vrijednosnim papirima i dividendama te Ministarstva. Stoga sud prvog stupnja utvrđuje da potrošač nema pokretnine niti prava koja bi predstavljala ovršivu imovinu te smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke za provedbu jednostavnog stečaja nad imovinom potrošača, da vrijednost imovine je manja od 10.000,00 kn slijedom čega da su ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 79.g. st. 4. ZSP-a o otvaranju i istovremenom zaključenju jednostavnog stečaja potrošača u odnosu na tražbine vjerovnika iz čl. 79.a. ZSP-a i za oslobođenje potrošača od preostalih obaveza u odnosu na osnove navedene u točki III. izreke.

Nisu osnovani žalbeni navodi vjerovnika da je sud prvog stupnja trebao obustaviti postupak stečaja potrošača jer da nije dostavio popis imovine a da je naknadno provjerenom utvrđeno da potrošače ima imovinu slijedom čega da se radi o nepoštenom potrošaču.

Opisani žalbeni navodi vjerovnika nisu osnovani kao niti pozivanje na navedenu odluku ovog suda pod poslovnim brojem Gž-2068/2019 od 30. listopada 2019. jer je na sastanku Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanom dana 27. studenog 2019. donesen zaključak da u situaciji kada se potrošač ne očituje na poziv F. iz čl. 79.b. st. 2. ZSP-a, pa se smatra da je suglasan da se provede jednostavni postupak stečaja nad njegovom imovinom na temelju odredbe čl. 79.c. st. 2. ZSP-a ne primjenjuje se zakonska presumpcija o nepostojanju ovršive imovine potrošača, pa u tom slučaju sud prvog stupnja utvrđuje ima li potrošač ovršive imovine ili nema, vanjskim provjerama ili iz dokaza koje dostave vjerovnici, ako utvrdi da potrošač ima ovršivu imovinu čija je vrijednost manja od 10.000,00 kn otvorit će i zatvorit će jednostavni postupak stečaja potrošača i osloboditi potrošača od preostalih obaveza, a ako je vrijednost ovršive imovine potrošača veća od 10.000,00 kn sud će otvoriti postupak stečaja, imenovati povjerenika i nastaviti voditi postupak.

Isto tako ako sud utvrdi da potrošač ima nekretnine vanjskim provjerama ili iz dokaza koje dostave vjerovnici to ne utječe na poštenje potrošača prema čl. 79.i. st. 10. ZSP-a.

U odnosu na žalbene navode vjerovnika da je povodom oglasa suda prvog stupnja naveo da potrošač ima nekretnine i da vjerojatno ima pokretnine i da nije jasno zašto je sud prvog stupnja otvorio i zaključio jednostavni stečajni postupak potrošača, te je oslobodio od preostalih obaveza navodi se da je sud prvog stupnja uzeo u obzir navedene navode vjerovnika te pravilno utvrdio da vjerovnik sukladno čl. 79.f. st. 1. alineja 3. ZSP-a nije obavijestio koja se točnom pokretna imovina potrošača može unovčiti kao stečajna masa te pravilno utvrđuje da potrošač nema imovine koja bi bila veća od 10.000,00 kn. Stoga pravilno primjenjuje materijalno pravo u okviru odredbe čl. 79.g. st. 1. i 4. ZSP-a kada potrošača oslobađa od preostalih obaveza u odnosu na vjerovnike navedene u točki III. izreke rješenja suda prvog stupnja.

Nisu osnovani žalbeni navodi vjerovnika da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer rješenje suda prvog stupnja nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva te nije proturječna sama sebi niti razlozima iz pobijanog rješenja, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima pobijanog rješenja navodi o sadržaju isprava.

Ispitujući po službenoj dužnosti da li postoje neka druga bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 365. st. 2. ZPP-a utvrđeno je da ne postoji niti jedna bitna povreda koja bi utjecala na zakonitost donesene odluke.

Slijedom obrazloženog žalbu vjerovnika kao neosnovanu je trebalo odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, pa je stoga primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 27. prosinca 2019.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Dubravka Srečec Fletko