Legislator Case Law & Legislation
Rev-758/1994-2 AI generated

Rev-758/1994-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Rev-758/1994-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Presuda

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Ilije Čuljata, kao predsjednika vijeća, te Veseljka Šeparovića, Jakoba Miletića, Vjere Delić i Katarine Buljan, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I.R. iz Z., … , zastupanog po punomoćniku T.T. i I.U., odvjetnicima iz Z., protiv tužene "C. o. " d.d. Z., … , zastupan po punomoćniku M.A., radi naknade štete, rješavajući reviziju tužitelja protiv pravomoćne presude Okružnog (sada Županijskog) suda u Zagrebu od 2. studenog 1993. godine, br. Gž-8496/93., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zagrebu od 22. listopada 1992. godine, br. Pn-290/92., u sjednici održanoj dana 21. travnja 1999. godine,

Legislator headnote

AI generated

Rev-758/1994-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Materijalno pravo, dakle, pravilno je u datom slučaju primijenjeno, a kako nije počinjena ni ona procesna povreda na koju revizijski sud pazi i po službenoj dužnosti (čl. 386. Zakona o parničnom postupku) trebalo je reviziju tužitelja temeljem čl. 393. Zakona o parničnom postupku kao neosnovanu odbiti.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-758/1994-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Ilije Čuljata, kao predsjednika vijeća, te Veseljka Šeparovića, Jakoba Miletića, Vjere Delić i Katarine Buljan, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I.R. iz Z., … , zastupanog po punomoćniku T.T. i I.U., odvjetnicima iz Z., protiv tužene "C. o. " d.d. Z., … , zastupan po punomoćniku M.A., radi naknade štete, rješavajući reviziju tužitelja protiv pravomoćne presude Okružnog (sada Županijskog) suda u Zagrebu od 2. studenog 1993. godine, br. Gž-8496/93., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zagrebu od 22. listopada 1992. godine, br. Pn-290/92., u sjednici održanoj dana 21. travnja 1999. godine,

p r e s u d i o j e:

Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja prihvaćen je djelomično tužbeni zahtjev i tuženici naloženo da s naslova naknade štete isplati tužitelju ukupni iznos od 1,730.000 HRD (sada 1.730,00 kn) sa pripadajućim kamatama, te parnični trošak.

Drugostupanjski sud odbio je žalbu stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu.

Protiv pravomoćne drugostupanjske presude revidira samo tužiteljica i to zbog pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog za preinaku pobijane presude na način da tužbeni zahtjev bude u cijelosti prihvaćen.

Tuženica nije dala odgovor na reviziju, niti nadležni Državni odvjetnik izjašnjenje.

Revizija nije osnovana.

Pravilno su sudovi primijenili materijalno pravo kad su u pogledu zahtjeva za naknadu nematerijalne štete samo djelomično prihvatili tužbeni zahtjev.

Tužitelj je u prometnoj nezgodi zadobio tjelesne povrede, uslijed kojih je pretrpio fizičke bolove i strah, a uslijed trajnih posljedica u vidu smanjenja životnih aktivnosti tužitelj trpi i trpjet će duševne bolove.

Imajući, međutim, u vidu vrstu i težinu povreda, jačinu i trajanje bolova i straha, te stupanj smanjenja životnih aktivnosti, o čemu sve prvostupanjska presuda sadrži iscrpne razloge, sudovi su i po ocjeni ovog revizijskog suda odmjerili primjerenu naknadu.

Ta naknada, naime, u skladu je s kriterijima koji su bili ustaljeni u sudskoj praksi u vrijeme donošenja prvostupanjske presude.

Na prigovor revidenta da su danas ti iznosi obezvrijeđeni s obzirom na inflaciju, treba istaći da je presudu bilo moguće izvršiti, a u svakom slučaju tužitelju su na dosuđene iznose, tekle i kamate.

Materijalno pravo, dakle, pravilno je u datom slučaju primijenjeno, a kako nije počinjena ni ona procesna povreda na koju revizijski sud pazi i po službenoj dužnosti (čl. 386. Zakona o parničnom postupku) trebalo je reviziju tužitelja temeljem čl. 393. Zakona o parničnom postupku kao neosnovanu odbiti.

U Zagrebu, 21. travnja 1999.

Predsjednik vijeća:

Ilija Čuljat, v.r.