Gž-28/2017-2 · Županijski sud u Dubrovniku

Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: 4 Gž-28/2017-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Dubrovniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Vetme, kao predsjednice vijeća, Srđana Kuzmanića kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Noemi Butorac kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. O. iz G., , OIB:…, zastupane po punomoćniku K. G., odvjetniku u Ž., protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: …, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, radi utvrđenja i izvršenja činidbe, odlučujući povodom tužiteljičine žalbe podnesene protiv presude Općinskog suda u Vukovaru, Stalne službe u Vinkovcima broj 25 P-375/16 od 19. prosinca 2016., u sjednici vijeća održanoj 18. prosinca 2019.,

r i j e š i o j e

Žalba se uvažuje, ukida se presuda Općinskog suda u Vukovaru, Stalne službe u Vinkovcima broj 25 P-375/16 od 19. prosinca 2016. i odbacuje se tužba.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom doslovno je suđeno:

" Odbija se tuženi zahtjev koji glasi:

'Utvrđuje se da tužiteljica polaže pravo na obnovu stambene zgrade izgrađene na nekretnini upisanoj u z.k. ul. br. … k.o. G. k.č. br. … kuća i dvorište u selu sa 774 m2 na adresi … sada …, i to njezinim rušenjem i izgradnjom nove stambene zgrade, kao i popravkom pomoćnih – gospodarskih zgrada na navedenoj katastarskoj čestici koje su u funkciji stambene zgrade.

Nalaže se tuženoj da donese odluku prema kojoj će se tužiteljici njezina stambena zgrada kao i njezine pomoćne – gospodarske zgrade, a izrađene u sklopu nekretnine upisane u z.k. ul. br. … k.o. G. k.č.b r. … obnoviti izgradnjom nove stambene zgrade, te popravkom pomoćnih gospodarskih zgrada u funkciji stambene zgrade, a pod potpuno istovjetnim uvjetima određenim u ranije donesenoj odluci tužene od 10. ožujka 2015. godine- Odluka o obnovi izgradnjom nove stambene zgrade Klasa: …, Ur. broj: …, kao i da tužiteljici nadoknadi prouzročeni parnični trošak, sve navedeno u roku 15 dana po pravomoćnosti ove presude.'

Nalaže se tužiteljici da tuženoj naknadi parnični trošak u iznosu od 2.625,00 kn (slovima: dvijetisućešeststotinadvadesetpetkuna) u roku 15 dana."

Protiv navedene presude tužiteljica je pravodobno podnijela žalbu iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/91– u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti.

Tuženica nije odgovorila na žalbu.

Žalba je osnovana.

U tužbi se ističe da je tužiteljica isključiva vlasnica kat. čest. … upisane u z. ul. … k.o. G., kuća i dvorište, na adresi … (sad …) koja je oštećena u poplavi na području G., te je nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (dalje u tekstu: Ministarstvo) donijelo odluku o obnovi izgradnjom nove stambene zgrade klasa: …, urbroj: … od 10. ožujka 2015. prema kojoj se obnova navedenih stambenih građevina sagrađenih na nekretninama opisanim pod točkom 1. zahtijeva izvršiti izgradnjom nove stambene zgrade. Nakon toga je tuženica izvijestila tužiteljicu da se obnova neće izvršiti iz razloga što tužiteljica ne živi u G. na adresi … (sad …). Tvrdi se da takvo postupanje Ministarstva predstavlja pogrešnu i arbitrarnu interpretaciju odredbe članka 12. stavka 4. Zakona o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije ("Narodne novine", broj 77/14 – u daljnjem tekstu: Zakon o saniranju), jer da tužiteljica nema nikakvih drugih nekretnina u vlasništvu ili posjedu, a predmetna kuća joj je srušena na temelju donesene odluke o obnovi koja je naknadno stavljena izvan snage. Prije poplave (17. svibnja 2014.) je imala prijavljeno prebivalište u G. na adresi … sve do 8. travnja 2015., te joj je ova adresa ostala kao adresa prebivališta i nakon isteka dotad važeće osobne iskaznice i izdavanja nove osobne iskaznice. Ističe se da nema nikakve racionalne osnove i objektivnog opravdanja da joj tuženica sruši jedinu nekretninu u vlasništvu tj. donosi odluku o obnovi, da joj po isteku osobne iskaznice ponovno izdaje novu osobnu iskaznicu na istoj adresi, a da joj istovremeno osporava prebivalište i pravo na obnovu.

U odgovoru na tužbu tuženica osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći kako smisao i cilj Zakona o saniranju nije popravak svekolike štete na navedenom području niti obnova svih oštećenih zgrada, već osiguranje što brže obnove radi normalizacije uvjeta za život i rad ljudi koji zaista žive na tom području i pružanje nužne pomoći u okviru raspoloživih sredstava, a ne naknada i popravak cjelokupne štete nastale poplavom. Ističe se da u konkretnom slučaju ne postoji sudska nadležnost redovnog suda, jer je cjelovita pravna zaštita stranaka propisana kroz upravni postupak i upravni spor. Zbog visokih vodostaja vršen je pritisak na nasipe koji su bili izvan svih opsega i hidrauličkih opterećenja za koje su nasipi predviđeni prilikom izgradnje, što sve ukazuje da je uzrok štete više sila. Osim navedenog tuženica osporava tužiteljičinu tvrdnju da je stvarno prebivala na predmetnoj adresi u G., jer je to suprotno podatacima Ministarstva. Slijedom izloženog predlaže se prvenstveno odbaciti tužbu, a podredno odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud je pobijanom presudom odbio u cijelosti tužbeni zahtjev utvrdivši da tužiteljica u vrijeme poplave nije stvarno živjela u G., već u B. u B. i H., pa da ne ostvaruje pravo na obnovu, pri čemu je neodlučno što je u nju povremeno dolazila i održavala nekretninu. Prvostupanjski sud također utvrđuje da je tužiteljica prijavila odnosno produžila svoje prebivalište na predmetnoj adresi u G. suprotno odredbi članka 2. stavka 1. Zakona o prebivalištu („Narodne novine”, broj 144/12 i 158/13), a da joj ne može ići u korist eventualni administrativni propust od strane nadležne policijske uprave u smislu neprovjeravanja živi li ona zaista na adresi prijavljenog prebivališta.

Ispitujući po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj sud je utvrdio da je pobijanom presudom ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2. ZPP-a, jer je odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadležnost.

Po ocjeni ovog suda odlučivanje o tužbenom zahtjevu ne spada u sudsku nadležnost, kako to proizlazi iz mjerodavnih odredaba Zakona o saniranju i Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09, u daljnjem tekstu: ZUP).

Sukladno odredbi članka 1. ZUP-a, tim se zakonom uređuju pravila na temelju kojih tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti (javnopravna tijela), u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona, postupaju i rješavaju u upravnim stvarima.

Sukladno odredbi članka 2. stavka 1. ZUP-a, upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje.

Prema odredbi članka 20. stavka 3. Zakona o saniranju, nije upravni akt odluka o obnovi ministra nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje na temelju koje se pristupa popravku zgrade, isplati novčanih sredstava umjesto popravka, odnosno uklanjanju zgrade i izgradnji nove zgrade.

Protiv odluke o obnovi pravna zaštita se ostvaruje kroz institut prigovora čelniku tijela sukladno odredbi članka 12. stavku 3. ZUP-a, kojim je propisano da protiv upravnog ugovora ili drugog postupanja javnopravnog tijela ili pružatelja javnih usluga stranka ima pravo na prigovor. Primjena tog Zakona nije isključena odredbom članka 14. stavka 1. Zakona o saniranju, kojim je propisano da se na obnovu zgrada, koja se provodi na temelju tog Zakona, ne primjenjuju propisi kojima se uređuje prostorno uređenje, gradnja, nadzor gradnje i ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, te posebni propisi koji utječu na propisivanje uvjeta za građenje građevina, ako tim Zakonom nije drukčije propisano.

Sukladno odredbi članka 122. stavka 1. ZUP-a, prigovor se izjavljuje čelniku tijela, ako tim Zakonom nije drukčije propisano.

Sukladno odredbi članka 122. stavka 3. ZUP-a, čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora.

Sukladno odredbi članka 122. stavka 4. ZUP-a, protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može se izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.

Iz izloženog slijedi da je za odlučivanje o predmetu tužbenog zahtjeva nadležno upravno tijelo.

Prema odredbi članka 16. stavka 1. ZPP-a sud do pravomoćnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi ide li rješavanje spora u sudsku nadležnost.

Kako je prema ocjeni ovog suda pobijanom presudom odlučeno o zahtjevu koji ne spada u sudsku nadležnost počinjena je apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2. ZPP-a, pa je bez razmatranja ostalih žalbenih razloga valjalo temeljem odredbe članka 369. stavka 2. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tužbu, pa je stoga odlučeno kao u izreci.

Dubrovnik, 18. prosinca 2019.

Predsjednica vijeća:

Marija Vetma