Ur-19/1997-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Ur-19/1997-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S UDA

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tome Gložinića, kao predsjednika vijeća, te Jakoba Miletića i Ivana Mikšića, kao članova vijeća, te odvjetnika Ž. D. i S. H., kao članova vijeća, odlučujući o prigovoru Ž. T. iz G. P., zastupane po punomoćnicima D. V. i S. D., odvjetnicima iz Z., protiv rješenja Upravnog odbora Hrvatske odvjetničke komore u Zagrebu od 17. lipnja 1995. godine, br. 979/95., u sjednici vijeća održanoj dana 5. siječnja 1999. godine,

p r e s u d i o j e:

Prigovor se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

Rješenjem Izvršnog odbora Hrvatske odvjetničke komore od 22. svibnja 1995. godine, br. 979/95. obustavljena je Ž.T. pravo na obavljanje odvjetništva sa danom 15. svibnja 1995. godine, s time da je njezinim privremenim zamjenikom postavljen odvjetnik R.L. iz G.P..

Rješenjem Upravnog odbora H. o. k. od 17. lipnja 1995. godine, br. 979/95. odbijena je žalba Ž.T., kao neosnovana i navedeno prvostupanjsko rješenje potvrđeno.

Protiv ovog rješenja Ž.T. je izjavila prigovor navodeći da nije bilo mjesta donošenju rješenja o obustavi odvjetništva posebno iz razloga što kažnjivo djelo koje joj se stavlja na teret nije izvršeno u obavljanju odvjetništva, a da se iz kaznenih postupaka ne može zaključiti da je Ž.T. zaista počinila kaznena djela koja bi je učinila nedostojnom za obavljanje odvjetničkog poziva. Posebno navodi da je temeljno načelo kaznenog postupka presumpcija nevinosti, pa da ne može netko preventivno, prije pravomoćne sudske odluke o krivičnoj odgovornosti, biti podvrgnut posljedicama krivičnog postupka koji se tek vodi. Ž.T. je navela da joj je suprug nezaposlen i da ima dvoje malodobne djece.

Zbog navedenog predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske prigovor uvaži i pobijano rješenje stavi izvan snage.

Prigovor nije osnovan.

Prema čl. 53. st. 2. Zakona o odvjetništvu ("Narodne novine", br. 9/94. - dalje ZO), odvjetniku se može obustaviti obavljanje odvjetništva, ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak za dijelo koje je po svojoj prirodi takvo da ga čini nedostojnim za obavljanje odvjetništva, ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak radi teže povrede odvjetničke dužnosti i ugleda odvjetništva ili ako je obnovljen postupak za upis odvjetnika u Imenik odvjetnika.

U ovoj pravnoj stvari su tijela Hrvatske odvjetničke komore utvrdila da je protiv Ž. T. podignuta optužnica od Okružnog državnog odvjetništva u B., za krivična djela pronevjere i krivotvorenja isprave koja su činjenično i pravno pobliže opisana u optužnici list 73. i 74. predmeta.

Ovaj sud cijeni da su krivična djela koja se stavljaju na teret Ž.T. i to krivično djelo pronevjere i krivotvorenja isprave, takva krivična djela koja bi, kad bi bilo dokazano da ih je Ž.T. počinila, doista činila istu nedostojnom za obavljanje odvjetništvom.

Kako je za donošenje rješenja primjenom čl. 53. st. 2. ZO, dovoljno da je kazneni postupak za takva kaznena djela pokrenut, a ta se pretpostavka u ovoj pravnoj stvari ostvarila to proizlazi da je postojao zakonski osnov za donošenje osporavanog rješenja.

Zbog navedenih je razloga temeljem čl. 60. st. 3. ZO i primjenom čl. 42. st. 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", br. 53/91, 9/92. i 77/92.) prigovor odbijen kao neosnovan. Kako je presudom ovoga suda prigovor odbijen kao neosnovan, to su postali bezpredmetni zahtjevi Ž.T. za odgodu izvršenja obustave prava na obavljanje odvjetništva do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o prigovoru.

U Zagrebu, 5. siječnja 1999.

Predsjednik vijeća:

Tomo Gložinić, v.r.