Appeal granted; conviction overturned due to failure to examine child witness according to child protection laws.
Legislator summary
AI generatedThe High Court of Justice granted the defendant's appeal, quashing the first-instance conviction for domestic violence offenses. The lower court relied solely on a witness statement from a child, which was obtained without the mandatory protective measures required by law. The appellate court ruled that this procedural violation rendered the evidence inadmissible and the conviction premature, necessitating a retrial.
Legislator headnote
AI generatedčl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona; čl. 292. Zakona o kaznenom postupku; čl. 43.a Zakona o kaznenom postupku; When a child witness is examined without statutory protective measures, the resulting record is inadmissible, and a conviction based solely on such evidence must be quashed.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI PREKRŠAJNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Broj: Jž-1476/2017
ZAGREB
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. K.P., zbog prekršaja iz čl. 20. st. 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 137/09, 14/10 i 60/10), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Zadru od 24. veljače 2017., broj: Pp 8 J-351/16, u sjednici vijeća održanoj 28. veljače 2018.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. K.P., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Zadru od 24. veljače 2017., broj: Pp 8 J-351/16, okr. K.P. je proglašen krivim da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 20. st. 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je primijenjena uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju 45 dana neće izvršiti ako u roku od 12 mjeseci ne počini novi prekršaj.
Istom presudom, u odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi iste u iznosu 100,00 kuna.
Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik osobno, naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova. Predlaže da se žalba prihvati i pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi od optužbe.
Žalba je osnovana.
U pravu je žalitelj kada u podnesenoj žalbi tvrdi da odlučne činjenice u vezi s njegovom prekršajnom odgovornošću nisu utvrđene s dovoljnim stupnjem izvjesnosti te da je pobijana presuda, za sada, preuranjena, jer prvostupanjski sud nije proveo sve potrebne i dostupne dokaze u cilju pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja.
Naime, iz obrazloženja pobijane presude (strana 3, odlomak 4) jasno proizlazi da prvostupanjski sud svoj zaključak o krivnji okr. K.P. temelji isključivo na iskazu mlt. S.P., ispitane u svojstvu svjedoka pred II PP Zagreb. Međutim, navedeni zapisnik nije mogao biti korišten u postupku i na njemu se presuda nije mogla temeljiti, s obzirom da se, sukladno odredbi čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona, saznanja ovlaštene osobe tijela državne uprave o ispitivanju svjedoka mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku samo ako je to ispitivanje provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a to u ovom konkretnom slučaju znači, budući da se radi o svjedoku koji je dijete, sukladno odredbi čl. 292. Zakona o kaznenom postupku, na koji način ispitivanje mlt. S.P. nije provedeno.
Naime, odredbom čl. 292. Zakona o kaznenom postupku, koja se na temelju čl. 173. Prekršajnog zakona, supsidijarno primjenjuje u prekršajnom postupku jasno je propisan način na koji se ispituju djeca, odnosno maloljetnici u svojstvu svjedoka. Nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (NN 70/17), relevantna je i odredba čl. 43.a Zakona o kaznenom postupku. S obzirom kako je navedena materija uređena zakonom, očito je da je tendencija zakonodavca bila da se ispitivanje te posebno osjetljive skupine svjedoka uredi na način da se prvenstveno spriječi njihova dodatna viktimizacija, ali i da se omogući što kvalitetniji iskaz takvih svjedoka. U prekršajima obiteljskog nasilja gdje su djeca izravne žrtve, jer je nasilje bilo počinjeno na njihovu štetu, ili su kolateralne žrtve, jer su prisustvovala nasilju počinjenom između članova obitelji, izuzetno je važno prilikom njihovog ispitivanja poštedjeti ih ponovnog proživljavanja scena nasilja, a istovremeno, kroz način ispitivanja osigurati što objektivniji iskaz obzirom su djeca odnosno maloljetnici upravo zbog svoje dobi i prirodne povezanosti sa osobama o kojima trebaju svjedočiti, a te osobe su u takvim prekršajima nerijetko upravo njihovi roditelji ili jedno od njih, podložni tome da iskazuju onako kako se od njih očekuje, a ne onako kako bi trebali – govorenjem istine.
S obzirom da je iz Zapisnika o ispitivanju svjedoka mlt. S.P. vidljivo da je ista ispitana samo u nazočnosti policijske službenice i majke, dakle bez primjene posebnih mjera zaštite te u nazočnosti majke unatoč tome što je to evidentno protivno interesima postupka, to je jasno i nedvojbeno da ista nije ispitana u skladu prethodno navedenim zakonskim odredbama pa predmetni zapisnik o njenom ispitivanju sukladno čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona nije mogao biti korišten kao dokaz u prekršajnom postupku. Posljedica navedene postupovne nepravilnosti je propuštanje okolnosnog utvrđivanja činjeničnog stanja koje je dovelo do osuđujuće presude, za koju, po ocjeni ovog suda, provedeni dokazi, za sada, ne pružaju dostatnu osnovu.
Slijedom navedenog, prvostupanjsku presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak.
U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će provesti sve već provedene dokaze, provesti dokaze na koje mu je ukazano u ovoj odluci, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 28. veljače 2018.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Martina Bastić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Prekršajnom sudu u Zadru u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, oštećenicu i tužitelja.