Us I-4766/2024-12 · Upravni sud u Zagrebu

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: UsI-4766/2024-12

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Tamari Bogdanović, uz sudjelovanje Valentine Pergar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Ana Bobinac, odvjetnica u Zagrebu, Ljudevita Gaja 22, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi prava iz mirovinskog osiguranja, nakon održane usmene i javne rasprave, 8. srpnja 2025.,

p r e s u d i o j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03422006310, URBROJ: 341-99-05/3-24-4103, broj spisa: 766109 od 9. listopada 2024. i zahtjev za naknadu troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03422006310, URBROJ: 341-99-05/3- 24-4103, broj spisa: 766109 od 9. listopada 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/23-01/03422006310, URBROJ: 341-25-05/3- 23-152121, broj spisa: 779917 od 17. svibnja 2024. kojim tužitelju nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

2. Tužitelj pobija zakonitost osporavanog rješenja te ističe da činjenično stanje u postupku nije potpuno i pravilno utvrđeno, jer se kod njega radi o dugogodišnjim bolnim tegobama lokomotornog sustava koje ima unatrag 22 godine, tužitelj je nezaposlen u kontinuitetu od 14. prosinca 2016., a ponuda poslova se bazira na fizički zahtjevnim radnim mjestima, koje s obzirom na svoje zdravstveno stanje tužitelj nije u mogućnosti obavljati, te predlaže sudu da provede medicinsko vještačenje po vještaku neurokirurgu/specijalistu opće kirurgije/specijalistu ortopedije.

3. Predlaže sudu da poništi osporavano drugostupanjsko rješenje i sam riješi upravnu stvar, a podredno da predmet vrati na ponovni postupak, te naloži tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove upravnog spora u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja. Ističe da su vijeća vještaka prvostupanjskog i drugostupanjskog tijela suglasna da nije bilo potrebe za dodatnom medicinskom obradom odnosno za primjenom odredbe članka 125. stavka 6. Zakona o mirovinskom osiguranju, te da je predmetni postupak proveden u cijelosti sukladno navedenom Zakonu i Uredbi o metodologijama vještačenja.

5. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti tužitelja, opunomoćenice tužitelja i opunomoćenice tuženika, a čime je strankama omogućeno da se očituju o svim spornim činjenicama i pravnim pitanjima sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24).

8. Na raspravi sud je saslušao vještaka specijalistu medicine rada prim. dr. sc. Mariju Zavalić na okolnost nastupa invalidnosti iz članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju kod tužitelja, koja je iskazala da ostaje kod danog nalaza i mišljenja, te istakla da je potrebno da dokumentacija priložena u upravnom postupku bude jasna i da pokazuje da se radi o trajnim promjenama koje se daljnjim liječenjem ne mogu ukloniti u smislu poboljšanja zdravstvenog stanja, a radi obavljanja poslova koje je tužitelj radio i po kojima se vještači radna sposobnost. I dalje smatra da je radi procjene postoje li kod tužitelja bilo koji od uvjeta za izmijenjenu radnu sposobnost sukladno članku 39. Zakona o mirovinskom osiguranju potrebno da tužitelj učini dodatnu obradu koja je navedena u vještačenju, te je ponovila da je zbog lumboishialgije koju tužitelj navodi anamnestički potreban pregled neurokirurga i njegovo mišljenje bi li operativni zahvat smanjio tegobe tužitelja ili su tegobe trajne te se fizikalnom terapijom stanje može samo održavati, ali se u smislu poboljšanja radne sposobnosti ne može očekivati poboljšanje tog stupnja da tužitelj tijekom obavljanja poslova nema tegobe izazvane lumboishialgičnim bolovima.

9. Sud je na raspravi odbio dokazni prijedlog tužitelja da se tužitelj sasluša na okolnost svog zdravstvenog stanja kao nesvrsishodan, jer se zdravstveno stanje tužitelja može nesporno utvrditi samo na temelju medicinske dokumentacije u spisu.

10. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu.

11. Prema podacima spisa predmeta, osporavanim rješenjem od 9. listopada 2024. žalba tužitelja je odbijena s obrazloženjem da je vijeće viših vještaka Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 27. rujna 2024. navelo da nema osnove za promjenu ocjene vijeća vještaka iz nalaza i mišljenja od 1. ožujka 2024., da je u ovom trenutku ocjena radne sposobnosti preuranjena, te je nužna daljnja obrada i liječenje, jer promjene u zdravstvenom stanju lokomotornog sustava po ortopedu i fizijatru za sada iziskuju korištenje prava iz područja zdravstvenog osiguranja, te ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, jer još nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenje radne sposobnosti u smislu članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22), te je postupak proveden sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj: 67/17, 56/18 i 16/22) na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije i osobnog pregleda tužitelja.

12. Prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

13. Naime, tuženik je imao osnove odbiti žalbu tužitelja, obzirom da su oba stupnja stručnih tijela vještačenja ocijenila da za sada nema promjena u zdravstvenom stanju tužitelja koje bi uvjetovalo postojanje smanjenja radne sposobnosti u smislu članku 39. Zakona o mirovinskom osiguranju, a obzirom da je nužna daljnja obrada i liječenje uz korištenje prava iz zdravstvenog osiguranja.

14. Ovakav zaključak tijela vještačenja iz nalaza i mišljenja pribavljenih u upravnom postupku potvrdio je i pribavljeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za medicinu radu prim. dr. sc. Marije Zavalić specijalista medicine rada koja je u nalazu i mišljenju od 15. travnja 2025. detaljno opisala pregledanu medicinsku i ostalu dokumentaciju iz spisa predmeta te se na zadatak suda da se u svom pismenom nalazu i mišljenju očituje na okolnost nastupa invalidnosti iz članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju na temelju sve medicinske dokumentacije u spisu tuženika i sudskom spisu, očitovala da kod tužitelja za sada ne postoji trajno smanjenje radne sposobnosti, ali je potrebna dodatna obrada zbog tegoba koje tužitelj navodi da ima, a to su šumovi u ušima, slabost šaka, ispadanje predmeta iz ruku i znakova lumboishialgije, a što je sve detaljno obrazloženo u nalazu vještaka.

15. O trošku upravnog spora sud je odlučio na temelju članka 79. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

16. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presudio kao u izreci.

U Zagrebu 8. srpnja 2025.

Sutkinja:

Tamara Bogdanović, univ. spec.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Odvjetnica Ana Bobinac, putem e-kom

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, putem e-kom.

3. U spis