Gž-5554/2017-5 · Županijski sud u Zagrebu

Poslovni broj: 12 Gž-5554/17-5

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr. sc. Iris Gović Penić kao predsjednika vijeća, Sanje Joka Umićević kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Sandre Artuković Kunšt kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grad Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik M. C., odvjetnik u Z., protiv tuženika N. S. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik T. V., odvjetnik u Z., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 6339/16-24 od 30. svibnja 2017., u sjednici vijeća 12. veljače 2019.,

p r e s u d i o j e

Preinačuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-6339/16- 24 od 30. svibnja 2017. i sudi:

1. Utvrđuje se da je tužitelj Grad Z., OIB: …, vlasnik nekretnina:

- 221/274 dijela zk.č.br. 6996/44 dvorište, … površine 274 m2, upisana u zk.ul. 110014 k.o. G. Z.

- 4/9 dijela zk.č.br. 6996/45 dvorište, … površine 9 m2, upisana u zk.ul. 110014 k.o. G. Z.

Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu da izvrši brisanje upisa provedenog Rješenja poslovni br. Z-49634/11 i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

2. Tuženik je dužan tužitelju naknaditi parnični trošak u iznosu 22.506,25 kuna sa zateznom kamatom tekućom od 30. svibnja 2017. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

" I Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

Utvrđuje se da je tužitelj Grad Z., OIB:…, vlasnik nekretnina:

- 221/274 dijela zk.č.br.6996/44 dvorište, … površine 274 m2,upisana u zk.ul.110014 k.o. G. Z.

- 4/9 dijela zk.č.br.6996/45 dvorište, … površine 9 m2,upisana u zk.ul.110014 k.o. G. Z.

Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu da izvrši brisanje upisa provedenog Rješenja poslovni br. Z-49634/11 i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

Nalaže se tuženiku N. S. iz Z., OIB:… nadoknaditi tužitelju Grad Z., OIB:…, troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana 29. listopada 2015.g. do isplate i to po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a sve u roku od 15 dana.

II Tužitelj je dužan tuženiku naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 23.437,50 kuna u roku od 15 dana."

Protiv te presude žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 – dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači prema žalbenim navodima odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Žalba je osnovana.

Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je vlasnik nekretnina – 221/274 dijela zk.č.br. 6996/44 dvorište, … površine 274 m2 iz zk.ul. 110014 k.o. G. Z. i 4/9 dijela zk.č.br. 6996/45 dvorište, … površine 9 m2 iz zk.ul. 110014 k.o. G. Z. te nalaganje Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu izvršiti brisanje upisa provedenog rješenjem istog suda poslovni broj Z-49634/11 i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.

2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st.

2. ZPP, a nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.

2. toč.

11. ZPP, koju žalitelj ističe u žalbi, jer je izreka prvostupanjske presude jasna i ne proturječi niti sama sebi niti razlozima presude, u prvostupanjskoj presudi navedeni su razlozi o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni i o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika pa prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Iz provedenog postupka proizlazi da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-49634/11 od 4. veljače 2014. godine otvoren pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak, po prijedlogu predlagatelja N. S. (tuženik), a u kojem su protustranke Grad Z. (tužitelj), Republika Hrvatska i drugi, a u pogledu nekretnina upisanih u zk.ul.br. 29 k.o.

G. Z., zk.č.br. 7008/1 zk.ul.br. 22538 k.o. G. Z., zk.č.br. 6996/1, da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-49634/11 od 10. lipnja 2014. godine usvojena prijava za upis N. S. (tuženik) u zk.ul. br. 109986 k.o. G. Z. na nekretnini G. Z. koja se sastoji od zk.č.br. 7008/1 kanal i livada u … površine 12114 m2 pa je dopušten upis – zk.č.br. 7008/1 kanal i livada, … ukupne površine 11889 m2 (temeljem prijavnog lista RN 2416/09 izmijenjen je oblik i površina zk.č.br. 7008/1) te je u zk.ul. br. 22538 k.o. G.

Z., na zk.č.br. 6996/1 dvorište i pašnjak ukupne površine 36227 m2 upisane kao zk. tijelo A I i društveno vlasništvo s uknjiženim pravom korištenja temeljem čl.

37. ZON za korist zk. tijela A II do A XXVII i temeljem čl.

38. i 39. ZON za korist različitih osoba, između ostalog i K. D. u 130,4/10399,2 dijela pod poslovnim brojem Z-10529/78: temeljem prijavnog lista RN 2416/09 izmijenjen je broj, oblik, površina izgrađeno zk.č.br. 6996/1 i upisano zk.č.br. 6996/1 dvorište i pašnjak, …, ukupne površine 36219 m2, zk.č.br. 6996/44 dvorište, … površine 274 m2 i zk.č.br. 6996/45 dvorište, … površine 9 m2 te u zk.ul. br. 22538 k.o. G. Z. na zk.č.br. 6996/44 površine 274 m2 i zk.č.br. 6996/45 dvorište površine 9 m2 dopušten je upis na način da se zk.č.br. 6996/44 dvorište površine 274 m2 i zk.č.br. 6996/45 dvorište površine 9 m2 otpisuju iz zk.ul. br. 22538 k.o. G. Z. u zk.ul. br. 110014 k.o. G. Z. uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva za korist tuženika.

U naprijed navedenom pojedinačnom ispravnom postupku u smislu odredbe čl. 200. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 55/13 - dalje: ZZK) sudjelovao je i tužitelj – Grad Z. koji se protivio navedenom upisu (tvrdeći da se novoformirane čestice formiraju od zk.č.br. 7008/1 površine 12114 m2 k.o. G. Z., a koja je upisana kao vlasništvo G. Z. te smatrajući da je predlagatelj trebao podnijeti zahtjev za otkup dijela zk.č.br. 7008/1 k.o. G. Z. koji ulazi u novoformiranu česticu), te je također u tom postupku utvrđeno uvidom u izvansudsku nagodbu od 2. siječnja 2014. godinu (sklopljenu između tužitelja i Republike Hrvatske) da je temeljem te izvansudske nagodbe od 2. siječnja 2014. godine u zemljišne knjige bilo uknjiženo pravo vlasništva u korist Grada Z. (tužitelja). Prema odredbi čl. 200. st.

1. ZZK kad za to postoji opravdani razlog, može se provesti pojedinačni ispravni postupak glede određenog zemljišnoknjižnog uloška, a na pojedinačni ispravni postupak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o ispravnom postupku, s tim da rok za podnošenje prigovora ili prijava ne može biti kraći od 30 dana niti dulji od 6 mjeseci (čl. 200. st.

2. ZZK). Protiv odluke zemljišnoknjižnog suda donesene na raspravi za ispravak ne može se uložiti žalba, ali ona ne sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom (čl. 194. st.

3. ZZK). Sukladno odredbi čl. 195. st.

5. ZZK zemljišnoknjižni sud će uputiti osobe čije prijave ili prigovore nije usvojio u cijelosti ili djelomično kao i one čiji je upis ili prvenstveni red upisa svojom odlukom odredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, da svoje navodno pravo ostvaruju u parnici tužbom za ispravak, a što je Općinski građanski sud u Zagrebu uputom o pravnom lijeku u okviru rješenja poslovni broj Z-49634/11 od 10. lipnja 2014. godine i učinio. Zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice (tužba za ispravak) imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom doneseno u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati (čl. 197. st.

1. ZZK), a pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih ZZK za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornog upisa, odnosno od kad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora (čl. 197. st.

2. ZZK). Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunosti i istinitosti zemljišnih knjiga (čl. 197. st.

3. ZZK) te se na odgovarajući način primjenjuju i pravila ZZK o zabilježbi spora (čl. 197. st.

4. ZZK).

U ovom parničnom predmetu tuženik tvrdi da je dosjelošću stekao pravo vlasništva spornog dijela nekretnine tj. 221/274 dijela zk.č.br. 6996/44 površine 274 m2 i 4/9 dijela zk.č.br. 6996/45 površine 9 m2, obje upisane u zk.ul. 110014 k.o. G. Z. (jer da mu je posjed u spornom razdoblju bio zakonit, istinit i pošten) te da ima titulus stjecanja prava vlasništva temeljem isprava – Ugovora o kupoprodaji nekretnine zaključenog s I. K. i K. H. 12. svibnja 2005., Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 20. srpnja 1987. između I. K. i K. H. zaključenog s njihovom sada pok. majkom D. D. K., Ugovora o kupoprodaji nekretnina zaključenim s B. A. kao prodavateljicom 4. ožujka 2004., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu, poslovni broj O-1995/80 od 26. svibnja 1980. iza pok. C. V., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu, poslovni broj O-8199/92 od 16. siječnja 2004. iza pok. C. K., Ugovora o darovanju nekretnina zaključenom s A. S. kao darovateljicom od 6. lipnja 2005., navodeći da naprijed navedene isprave (obzirom na neusklađenost stanja u zemljišnoj knjizi sa stanjem u naravi i u katastarskom operatu) nisu ispunjavale sve potrebne pretpostavke koje ZZK propisuje za uknjižbu prava vlasništva (u pogledu opisa nekretnina) te da je navedenim ispravama dokazao neprekinuti slijed izvanknjižnih stjecanja kao i da mu pripada pravo vlasništva koje prethodno nije bilo upisano u njegovu korist, radi čega je trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.

Prvostupanjski sud ocijenio je neosnovanim tužbeni zahtjev smatrajući da je tuženik u samostalnom neprekinutom posjedu predmetnih nekretnina, računajući posjed njegovih pravnih prednika najmanje od 1964. godine, da mu posjed ispunjava sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, da je proteklo vrijeme potrebno za redovnu dosjelost (20 godina računajući od 8. listopada 1991.), a također i za vrijeme od 1964. do 17. studenog 1999. godine te da je tuženik stoga ispunio zakonske uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 – dalje: ZVDSP).

Međutim, na utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pogrešno je primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kojim tužitelj osim utvrđenja da je vlasnik predmetnih nekretnina traži i nalaganje Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu izvršiti brisanje upisa provedenog rješenja poslovni broj Z- 49634/11 i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

Naime, predmet ovog postupka su nekretnine – 221/274 dijela zk.č.br. 6996/44 i 4/9 dijela zk.č.br. 6996/45, obje upisane u zk.ul. 110014 k.o. G. Z., a koje su u dijelu nastale formiranjem od zk.č.br. 7008/1 k.o. G. Z. temeljem prijavnog lista RN 2416/09 k.o. Ž., pri čemu valja reći da je zk.č.br. 7008/1 k.o. G. Z. bila upisana u zk. uložak 29 k.o. G. Z. kao kanal livada u … površine 168 čhv tj. 12114 m2 kao opće narodna imovina te da nije bio upisan nositelj prava korištenja niti prava upravljanja; da je prije tadašnjeg upisa ta nekretnina bila upisana kao vlasništvo općine slobodnog i kraljevskog glavnog grada Z. 1. lipnja 1927. te je temeljem čl. 1. i čl. 5. Uredbe o uknjiženju prava vlasništva na državnoj nepokretnoj imovini od 3. lipnja 1947. ta nekretnina 19. rujna 1947. uknjižena kao opće narodna imovina bez upisanog nositelja prava korištenja i upravljanja; da je čl. 4. st. 2. Zakona o uknjižbi nekretnina u društvenom vlasništvu ("Službeni list" 12/65, NN 52/71) propisano da će se kao nositelj prava korištenja uknjižiti općina na čijem se teritoriju nalazi ta nekretnina ako se iz isprava na osnovu kojih se uknjižuje nekretnina u društvenom vlasništvu ne može ustanoviti tko je nositelj prava korištenja, da u praksi nije provedena primjena naprijed navedenog zakona, da ta nekretnina nije stečena oduzimanjem od trećih fizičkih ili pravnih osoba; da se nalazi u obuhvatu generalnog urbanističkog plana Grada Z. i da se ne nalazi u evidenciji vodnog dobra niti je predviđena za gradnju vodnih građevina. Također treba reći da se tužitelj upisao u zemljišnu knjigu nakon pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka (koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Z-49634/11 po prijedlogu tuženika S. N.) temeljem izvansudske nagodbe zaključene između Republike Hrvatske i Grada Z. (tužitelja) 2. siječnja 2014., a kojom izvansudskom nagodbom je Republika Hrvatska priznala da je predmetna nekretnina (zemljište oznake zk.č. 7008/1 kanal livada u … površine 12114 m2 ili 2 jutra 168 čhv upisano u zk.ul. 29 k.o. G. Z.) vlasništvo G. Z. te dozvolila G. Z. upisati pravo vlasništva u zemljišnu knjigu Općinskog građanskog suda u Zagrebu u odnosu na spornu nekretninu.

Tijekom pojedinačnog ispravnog postupka koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Z-49634/11 doneseno je rješenje 4. veljače 2014. kojim je otvoren pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak u pogledu nekretnine upisane u zk.ul.br. 29 k.o. G. Z., kč.br. 7008/1 i zk.ul.br. 22538 k.o. G. Z., kč.br. 6996/1, zabilježeno je da je otvoren pojedinačni zemljišnoknjižno ispravni postupak u zk.ul.br. 29 i zk.ul.br. 22538 k.o. G. Z., zabilježena je prijava S. N. u zk.ul.br. 29 k.o. G. Z. i zk.ul.br. 22538 k.o. G. Z. te je rješenjem od 10. lipnja 2014. u istom postupku usvojena prijava za upis S. N. tj. tuženika, određena uknjižba prava vlasništva za korist tuženika (u odnosu na spornu nekretninu) te se G. Z. protivio navedenom upisu, a u uputi o pravnom lijeku navedeno je da protiv tog rješenja od 10. lipnja 2014. nije dopuštena žalba što ne sprečava osobe koje za to imaju pravni interes da ostvaruju prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom te da osobe čije prijave ili prigovori nisu usvojeni u cijelosti ili djelomično kao i one čiji je upis ili prvenstveni red upisa zemljišnoknjižni sud svojom odlukom odredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati mogu svoje navodno pravo ostvarivati u parnici tužbom za ispravak.

S obzirom da je temeljem navedenog rješenja od 10. lipnja 2014. sud odredio izbrisati upis prava vlasništva tužitelja u odnosu na spornu nekretninu tužitelj može svoje pravo ostvarivati u parnici tužbom za ispravak u smislu čl. 197. st. 1. ZZK, a jer je tužba za ispravak posljedica odredbe čl. 194. st. 3. ZZK prema kojoj se protiv odluke zemljišnoknjižnog suda, donesene na raspravi za ispravak, ne može uložiti žalba. Stoga je, a da sud tužitelju pruži zaštitu opisanu čl. 197. ZZK tužitelj treba dokazati da je bio upisan u zemljišnoj knjizi i da je uknjižba u korist tuženika nevaljana, a obje navedene pretpostavke tužitelj je u ovom postupku dokazao.

Prema odredbi čl. 159. st. 1. ZVDSP dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Sukladno st. 2. istog članka samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvu protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (čl. 159. st. 3. ZVDSP). Sukladno odredbi čl. 160. st. 1. ZVDSP vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava s istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici (čl. 160. st. 2. ZVDSP). Prema odredbi čl. 18. st. 1. ZVDSP posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom i zlouporabom povjerenja (čl. 18. st. 2. ZVDSP), a pošten je ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, s tim da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (čl. 18. st. 4. ZVDSP), a sukladno st. 5. istog članka posjed se smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno.

Prema odredbi čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91 – dalje: ZOVO) savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina (čl. 28. st. 4. ZOVO). Prema odredbi čl. 70. st. 1. ZOVO posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno vrši faktičnu vlast na stvari, a posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (čl. 72. st. 1. ZOVO), a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (čl. 72. st. 2. ZOVO), dok je st. 3. istog članka propisano da se savjesnost posjeda pretpostavlja.

Iz naprijed navedenih zakonskih odredbi proizlazi da onaj koji tvrdi da je stekao dosjelošću pravo vlasništva spornog dijela nekretnine u postupku treba dokazati da je posjedovao predmetnu nekretninu (njezin sporni dio) kroz zakonom određeno vrijeme te da je tijekom cijelog tog vremena njegov posjed bio zakonit i istinit, s tim da se poštenje posjeda pretpostavlja. Pravo na posjed ima ona osoba koja ima objektivno valjani titulus odnosno naslov stjecanja, a posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi je nezakonit. Zakonit posjed daje pravo na posjed. Istinit je posjed onaj koji je stečen na dopušten i pravilan način, a neistinit je onaj koji je stečen silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja odnosno na izmoljen način.

Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda tuženik u postupku nije dokazao da je stekao pravo vlasništva spornog dijela nekretnina dosjelošću tj. nije dokazao da je njegov posjed tog dijela nekretnine bio zakonit niti istinit, a u odnosu na sporno razdoblje. Naime, zakonitost posjeda tužitelj želi dokazati ispravama koje su bile temelj za donošenje rješenja zemljišnoknjižnog suda poslovni broj Z-49634/11 od 10. lipnja 2014. (Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 20. srpnja 1987., Ugovor o kupoprodaji od 12. svibnja 2005., rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-3827/04 od 8. rujna 2004., rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-1995/80 od 26. svibnja 1980., rješenje o nasljeđivanju iza pok. C. K., Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 4. ožujka 2004., Ugovor o darovanju nekretnine od 6. lipnja 2005.), međutim, valja reći da osim što tuženik navedene isprave nije priložio u spis predmeta niti je predložio izvršiti uvid u te isprave, iz rješenja zemljišnoknjižnog suda poslovni broj Z-49634/11 od 10. lipnja 2014. proizlazi da se u navedenim ispravama sporne nekretnine upisuju podacima iz katastarskog operata. Tijekom ovog parničnog postupka nije predložio provođenje očevida, identifikacije navedenih nekretnina niti provođenje građevinskog vještačenja, pri čemu valja ukazati da je odredbom čl. 219. st. 1. ZPP propisano da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika te da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP) te da je odredbom čl. 7. st. 1. ZPP propisano da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, iz čega proizlazi da tuženik nije dokazao zakonitost svog posjeda, a to stoga jer nije dokazao da je neposredno od svog prednika zakonitim naslovom dobio predmetnu nekretninu u posjed. Isto tako valja reći da u postupku nije dokazao niti istinitost svog posjeda (nije dokazao da je posjed stekao na dopušten i pravilan način), pri čemu treba dodati da se istinitost posjeda ne temelji na subjektivnom već na objektivnom momentu te da u zakonitosti posjeda nije uvijek sadržana i njegova istinitost.

Također, prema ocjeni ovog suda drugog stupnja, iz provedenog postupka ne proizlazi da je posjed tuženika u spornom razdoblju bio pošten. Iako postoji zakonska presumpcija poštenog posjeda, nepoštenje posjeda može se dokazivati, a u ovom postupku tuženik nije niti predložio izvođenje dokaza (na primjer saslušanje svjedoka) temeljem kojih bi sud prvog stupnja mogao sa sigurnošću utvrditi da je tuženik bio pošteni posjednik u cijelom spornom razdoblju. Pretpostavka poštenja posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz svo vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Nepošteni posjednik ne može dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine bez obzira na to koliko je trajao njegov posjed, a nepošteni posjednik je onaj koji mora pretpostavljati (koji zna ili iz okolnosti mora znati) da stvar pripada nekom drugom te nepošteni posjednik već je onaj koji samo sumnja u zakonitost svog posjeda. U konkretnom slučaju valja reći da je sporni dio nekretnina (221/274 dijela zk.č.br. 6996/44 i 4/9 dijela zk.č.br. 6996/45) bio upisan kao opće narodna imovina još od 1947., bez upisanog nositelja prava korištenja i upravljanja te da je tuženik, saslušan na ročištu 15. rujna 2015. iskazao, između ostalog, da je u zemljišnoj knjizi navedeno upisano kao društveno vlasništvo, a iz čega proizlazi da je tuženik znao da se radi o nekretnini u odnosu na koju u zemljišnim knjigama nisu upisani njegovi prednici kao zemljišnoknjižni vlasnici.

Iz svega naprijed navedenog proizlazi da tuženik u postupku nije dokazao postojanje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću, u odnosu na kvalitetu posjeda potrebnog za dosjelost, kao i protek zakonom određenog vremena potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću tj. nije dokazao da je posjedovao predmetni dio nekretnina kao da je njihov vlasnik. Stoga nisu u konkretnom slučaju ispunjeni zakonski uvjeti na strani tuženika za stjecanje prava vlasništva dosjelošću iz čega proizlazi da je pogrešan bio upis uknjižbe prava vlasništva na predmetnim nekretninama u korist tuženika izvršen temeljem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Z-49634/11 od 10. lipnja 2014., pa je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

Isto tako valja reći da se u postupku pokrenutom tužbom za ispravak provode svi dokazi nužni za utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva tj. za postojanje prava, osobnog odnosa, pravne činjenice koja je predmet spornog upisa, njegovog nositelja, opsega, sadržaja i prvenstvenog reda te sud donosi odluku na temelju svih provedenih dokaza nužnih za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja glede postojanje određenog knjižnog prava, njegovog nositelja, sadržaja, opsega i prvenstvenog reda kako bi se na utvrđeno činjenično stanje primjenom pravila materijalnog prava koja uređuju stjecanje, promjenu, prestanak i zaštitu prava na koje se odnosi tužba utvrdilo je li tužbeni zahtjev osnovan ili ne te u tom smislu valja reći da tuženik nije dokazao svoje vlasništvo nad predmetnim nekretninama, jer je tužitelj osoba čiji je upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izbrisati pa stoga u ovom predmetu osnovano zahtijeva ispravak upisa u zemljišnu knjigu u smislu odredbe čl. 197. ZZK. Uz to za ukazati je da je sukladno odredbi čl. 5. st. 1. Zakona o uknjižbi nekretnina u društvenom vlasništvu propisano da uknjižbe izvršene na osnovu Uredbe o uknjiženju prava vlasništva na državnoj nepokretnoj imovini smatraju se kao uknjižbe nekretnina u društvenom vlasništvu te da danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje važiti Uredba o uknjiženju prava vlasništva na državnoj nepokretnoj imovini (Službeni list broj 58/47) prema čl. 8. Zakona o uknjižbi nekretnina u društvenom vlasništvu.

Iz iznesenih razloga valjalo je preinačiti prvostupanjsku presudu pravilnom primjenom materijalnog prava te prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži utvrđenje da je vlasnik predmetnih nekretnina (221/274 dijela zk.č.br. 6996/44 i 4/9 dijela zk.č.br. 6996/45, obje upisane u zk.ul. 110014 k.o. G. Z. – kao deklaratorni dio tužbenog zahtjeva) i nalaganje Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu izvršiti brisanje upisa provedenog rješenjem istog suda poslovni broj Z-49634/11 i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja (čl. 373. toč. 3. ZPP).

Sukladno iznesenom valjalo je preinačiti odluku o parničnom trošku temeljem čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP, a trošak tužitelja kojeg zastupa punomoćnik – odvjetnik sukladno vrijednosti predmeta spora (200.000,01 kuna) sastoji se od troška sastava tužbe 250 bodova, pristupa ročištu 13. svibnja 2015. 250 bodova, ročištu 11. lipnja 2015. 250 bodova, ročištu 15. rujna 2015. 250 bodova, ročištu 8. ožujka 2017. 50 bodova, sastav žalbe od 13. studenog 2015. 312,5 bodova i pristup ročištu 11. travnja 2017. 250 bodova tj. 1612,5 bodova ili 16.125,00 kuna što uvećano za iznos PDV-a daje 20.156,25 kuna (Tbr. 9. toč. 1. i toč. 5. i Tbr. 10. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika – "Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 – dalje: Tarifa), kao i troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 2.350,00 kuna, tako da sveukupni trošak tužitelja iznosi 22.506,25 kuna (čl. 380. toč. 3. ZPP).

O zateznim kamatama na parnični trošak odlučeno je temeljem odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08 i 78/15) i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14 i 73/17).

U Zagrebu 12. veljače 2019.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Iris Gović Penić,v.r.