Legislator Case Law & Legislation
IV Kž-226/2001-3 AI generated

IV Kž-226/2001-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number IV Kž-226/2001-3
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Rješenje

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću, sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ane Garačić, kao predsjednice vijeća, te Damira Kosa i Lidije Grubić Radaković, kao članova vijeća uz sudjelovanje sudske savjetnice Ivone Horvatić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog N. K. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 217. st. 1. toč. 1. u vezi čl. 216. st. 1. i čl. 33. Kaznenog zakona, odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu od 21. prosinca 2001. godine, broj Kv-277/01 (Kio-402/01), u sjednici vijeća održanoj 29. studenoga 2005. godine,

Legislator headnote

AI generated

IV Kž-226/2001-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Pobijanim rješenjem Županijski sud u Varaždinu, na temelju čl. 190. st. 3. Zakona o kaznenom postupku prihvatio je neslaganje istražnog suca, te je odbio istražni zahtjev Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu, broj K-DO-586/01 od 27. studenog 2001. godine protiv osumnjičenog N. K. i osumnjičenog D. H. zbog kaznenog djela iz čl. 217. st. 1. toč. 1. u vezi čl. 216. st. 1. i čl. 33. Kaznenog zakona.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: IV Kž 226/01-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću, sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ane Garačić, kao predsjednice vijeća, te Damira Kosa i Lidije Grubić Radaković, kao članova vijeća uz sudjelovanje sudske savjetnice Ivone Horvatić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog N. K. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 217. st. 1. toč. 1. u vezi čl. 216. st. 1. i čl. 33. Kaznenog zakona, odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu od 21. prosinca 2001. godine, broj Kv-277/01 (Kio-402/01), u sjednici vijeća održanoj 29. studenoga 2005. godine,

r i j e š i o j e:

Odbija se kao neosnovana žalba državnog odvjetnika.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem Županijski sud u Varaždinu, na temelju čl. 190. st. 3. Zakona o kaznenom postupku prihvatio je neslaganje istražnog suca, te je odbio istražni zahtjev Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu, broj K-DO-586/01 od 27. studenog 2001. godine protiv osumnjičenog N. K. i osumnjičenog D. H. zbog kaznenog djela iz čl. 217. st. 1. toč. 1. u vezi čl. 216. st. 1. i čl. 33. Kaznenog zakona.

Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

Žalba nije osnovana.

Ispitujući žalbu po službenoj dužnosti, a u smislu odredbe čl. 398. st. 4. Zakona o kaznenom postupku, Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da se radi o kaznenom djelu za koje se prema odredbama Zakona o kaznenom postupku više ne provodi istraga nego skraćeni postupak.

Naime, za kazneno djelo teške krađe iz čl. 217. st. 1. toč. 1. u vezi čl. 216. st. 1. i čl.

IV Kž-226 /01-3

33. Kaznenog zakona, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Prema odredbi čl. 157. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 58/02 od 21. svibnja 2002. godine) izmijenjen je čl. 430. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 110/97 od 27. listopada 1997.), pa se sada skraćeni postupak provodi za kaznena djela za koja je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili zatvor do pet godina. Navedena odredba Zakona o kaznenom postupku primjenjuje se od 01. siječnja 2003. godine. Nakon započete primjene ovih odredaba više, dakle, ne postoji zakonska mogućnost provođenja istrage za predmetna kaznena djela, već se kazneni postupak za ta djela pokreće optužnim prijedlogom ili privatnom tužbom, dok prije podnošenja optužnog prijedloga, ovlašteni tužitelj može predložiti poduzimanje istražnih radnji.

Stoga proizlazi da, s obzirom na visinu zakonom propisane kazne, za kazneno djelo koje se istražnim zahtjevom osumnjičenicima stavlja na teret više ne postoji mogućnost provođenja istrage, pa je žalbu državnog odvjetnika, a bez upuštanja u utvrđivanje postojanja osnovane sumnje, trebalo odbiti.

Iz svega izloženog, na temelju čl. 398. st. 3. Zakona o kaznenom postupku odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 29. studenog 2005. godine

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ivona Horvatić, v.r.

Ana Garačić, v.r.