Rev-3438/1993-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 3438/1993-2

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Jakoba Miletića kao predsjednika vijeća, te Vesne Milošević, Veseljka Šeparovića, Ilije Čuljata i Gordane Gasparini kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područna služba Karlovac, Općine Karlovac, zastupane po ZJPO Karlovac i "K. i. o. - K. " K., zastupane po punomoćniku B.Ž., protiv tuženice P.M. iz K., … , sada nepoznatog boravišta, zastupana po staratelju za posebni slučaj odvjetniku D.Š. iz K., radi otkaza stanarskog prava, rješavajući reviziju tuženice protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Karlovcu od 12. I. 1993. godine br. Gž-782/92-2, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu od 28. X. 1992. godine br. P-853/92- 9, u sjednici održanoj dana 21. prosinca 1993. godine,

p r e s u d i o j e :

Revizija tuženice odbija se kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženice i potvrđena presuda prvostupanjskog suda kojom je otkazano stanarsko pravo tuženici te joj naloženo da iseli iz stana, a stan u K., u ulici …. u površini od 68,17 m5 slobodan od osoba i stvari preda u posjed tužiteljima u roku od 15 dana, te da tuženica naknadi parnični trošak tužitelju Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područna služba u Karlovcu u iznosu od 1.200 HRD u roku od 15 dana.

Tuženica je izjavila reviziju po staratelju za poseban slučaj protiv pravomoćne presude suda drugog stupnja zbog pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se nižestupanjske presude preinače odbijanjem tužbena zahtjeva odnosno ukinu.

Revizija (pravovremena, potpuna i dopuštena) dostavljena je tužiteljima i nadležnom državnom odvjetništvu, ali tužitelji nisu odgovorili na reviziju.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u izjašnjenju ukazuje na neosnovanost revizijskih razloga i predlaže da se revizija odbije kao neosnovana.

Revizija nije osnovana.

Neosnovano ističe tuženica da je počinjena pogrešna primjena materijalnog prava u odnosu na otkazni razlog iz čl. 99. st. 1. i 3. Zakona o stambenim odnosima.

Prije svega tužitelj Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područna služba Karlovac kao jedan od suvlasnika i davalac stana na korištenje otkazuje

tuženici

stanarsko pravo na temelju odredbe čl. 97. st. 1. toč. 3. Zakona o stambenim odnosima, jer da tuženica nije plaćala stanarinu te ostale troškove stanovanja za sporni stan kroz razdoblje od VIII. mjeseca do XII. mjeseca 1991. te za I. mjesec 1992. godine, iako je preporučenom opomenom 8. VI. 1992. godine bila opomenuta na plaćanje.

Prema utvrđenju sudova proizlazi da tuženica zaista nije platila stanarinu i navedene troškove, ali i utvrđenje suda da joj nije niti bilo moguće uručiti opomenu od 8. VI. 1992. godine jer se više nije nalazila u spornom stanu.

Prema odredbama čl. 97. st. 1. Zakona o stambenim odnosima davalac stana može otkazati stanarsko pravo - toč. 3. ako stanar ne plati stanarinu ili ne naknadi troškove za korištenje stana tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u zadnjih 12 mjeseci. Nadalje, da bi se moglo otkazati stanarsko pravo temeljem takve zakonske odredbe prema st. 2. istog članka postoji propisana pretpostavka da je davalac stana na korištenje opomenuo stanara preporučenom pismenom opomenom za takav dug, a da nakon opomene nije dug plaćen u primjerenom roku.

S obzirom da je u predmetnoj pravnoj stvari utvrđeno da tuženica nije boravila više u stanu kada je tužitelj dostavio opomenu zbog neplaćene stanarine i troškova stanovanja, ali je dostavljena tužba njezinom staratelju za poseban slučaj, pa se u takvu slučaju tužba smatra takvom opomenom za postojanje navedena duga. Kako u primjerenom roku, a to znači niti do zaključenja glavne rasprave koja je uslijedila 28. X. 1992. godine, a tužba je dostavljena staratelju tuženice 29. VI. 1992. godine nisu naplaćena navedena dugovanja po osnovi stanarine i troškova stanovanja, to se smatra da postoje pretpostavke za otkazivanje stanarskog prava tuženici, pa je dakle i pravilno primijenjeno materijalno pravo odredbe čl. 97. st. 1. i 2. Zakona o stambenim odnosima.

Revizija je odbijena, jer nije ostvarena niti apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. Zakona o parničnom postupku (primjenjuje se kao zakon Republike Hrvatske - NN br. 53/91), a to je jedina bitna povreda odredaba čnog postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 386. parni

ZPP.

U Zagrebu, 21. prosinca 1993.

Predsjednik vijeća:

Jakob Miletić v.r.