P Ob-177/2019-61 · Općinski sud u Velikoj Gorici

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: 8 P Ob-177/2019-61

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici po sucu toga suda Nini Hrešć, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja - protutuženika TG iz [adresa], OIB. 92216169775, zastupanog po pun. Damiru Medvedu, odvj. iz Velike Gorice, protiv tužene - protutužiteljice SG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po pun. LG, odv. iz Velike Gorice, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane glavne i javne rasprave dana 3. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, zaključene temeljem odredbe čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 17. srpnja 2025.

p r e s u d i o j e

I. Utvrđuje se da su tužitelj TG iz [adresa], ČG [adresa], OIB. 92216169775, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Velikoj Gorici u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižen sa ranijom adresom prebivališta [adresa] i tužena SG, rođena OG, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u tijeku njihove bračne i ekonomske zajednice, zajedničkim radom i novčanim sredstvima, kao bračnu stečevinu, stekli svaki u ½ dijela suvlasništvo i suposjed čk.br. 905/49 kuća broj 31 u [adresa] i dvorište od 579 m2, upis u AI uknjižena u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa je tužitelj temeljem ove presude, bez svakog daljnjeg znanja i odobrenja dužan trpjeti da se navedena nekretnina uknjiži sa imena, posjeda i vlasništva tužitelja ĆG, [adresa] cijelih 1/1 dijela na ime, suposjed, suvlasništvo i korist tužene SG, rođene OG, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u ½ dijela, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se civilna dioba nekretnina navedenih u točki I. izreke presude i dioba ostvarene kupoprodajne cijene između stranaka razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužitelj sa zahtjevom koji glas:

„Nalaže se tuženoj da preda tužitelju u suposjed čk.br. 905/49 kuća broj 31 u [adresa] i dvorište od 579 m2, upis u AI uknjižena u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i duplikat ključeva od navedene kuće, sve u roku od 15 dana.“ IV. Odbija se tužena – protutužiteljica sa zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da suvlasnički dio nekretnine tužitelja-protutuženika TG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] upisane zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] Kuća i gospodarska zgrada sa 45 čhv i čkbr. [katastarska čestica] Dvorište sa 88 čhv predstavlja bračnu stečevinu tuženice- protutužiteljice SG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u 1/2 suvlasnička dijela i tužiteljaprotutuženika TG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u 1/2 suvlasnička dijela.

Tužitelj-protutuženik TG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužan je trpjeti da se osnovom ove presude na njegovom suvlasničkom dijelu u zemljišnim knjigama uknjiži pravo vlasništva na 1/2 dijela nekretnine upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] Kuća i gospodarska zgrada sa 45 čhv i čkbr. [katastarska čestica] Dvorište sa 88 čhv na ime i za korist tuženice- protutužiteljice tužiteljice SG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], a što će u protivnom zamijeniti ova presuda.

Tužitelj-protutuženik TG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužan je tuženici-protutužiteljici SG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknaditi troškove ovog parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena i to počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve to u roku od 15 dana."

V. Odbija se tužena – protutužiteljica sa zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da suvlasnički dio nekretnine tužitelja-protutuženika TG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] Kuća i gospodarska zgrada sa 45 čhv i čkbr. [katastarska čestica] Dvorište sa 88 čhv predstavlja bračnu stečevinu tuženice- protutužiteljice SG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i tužitelja-protutuženika TG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] svakog u ½ suvlasnička dijela. Tužitelj-protutuženik TG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužan je tuženici-protutužiteljici SG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na ime izvršenih ulaganja tijekom bračne zajednice u nekretninu upisanu zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] Kuća i gospodarska zgrada sa 45 čhv i čkbr. [katastarska čestica] Dvorište sa 88 čhv isplatiti iznos od 200.000,00 KN sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena i to počev od 12. travnja 2001. godine pa do isplate.

Tužitelj-protutuženik TG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužan je tuženici-protutužiteljici SG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknaditi troškove ovog parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena i to počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve to u roku od 15 dana."

VI. Nalaže se tuženoj da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 5.760,74 eura, sa zateznima kamatama tekućim od 17. srpnja 2025. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da su stranke bile u braku od 26.5.1984. do 10.4.2001., kada je brak razveden, a u braku rođeno je dvoje djece KG, rođ. ..1985. i ZG, rođ. ..1987.

U tijeku njihove bračne i ekonomske zajednice stranke su radom i novčanim sredstvima stekle čk.br. 905/49 Kuća broj 31 u [adresa] i dvorište od 579 m2, upis u AI u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja je formalno uknjižena kao vlasništvo tužiteja u cijelih 1/1 dijela.

Tužitelj je tijekom braka bio zaposlen kao pomorac na stranom brodu i ostvarivao plaću od oko 3.000,00 DEM, dok je tužena bila zaposlena kao referent u trgovačkom društvu Konzum d.o.o. i ostvarivala plaću od oko 1.600,00 kn te pretežno vodila brigu o odgoju i obrazovanju djece.

Temeljem pozitivnih zakonskih propisa navedena nekretnina predstavlja bračnu stečevinu stranaka na kojoj tužitelj priznaje suvlasništvo tuženoj u ½ dijela. Tužena drži predmetnu nekretninu u svom isključivom posjedu i samo ona ima ključ od kuće. Nagodbenim prijedlogom od 16.4.2019. tužitelj ju je pozvao da mu preda ključ od kuće i suposjed nekretnine, kao i da istu prodaju putem agencije za promet nekretnina, a kupoprodajnu cijenu, nakon odbitka troškova, podijele međusobno tako da svakoj stranci pripadne ½ dijela realizirane kupoprodajne cijene. Tužena se do dana pisanja tužbe nije očitovala na navedeno, niti tužitelju predala ključ od kuće odnosno suposjed nekretnine. Navedena suvlasnička zajednica nekretnina više ne odgovara tužitelju pa predlaže da se ista razvrgne, čemu se tužena protivi.

Tužbenim zahtjevom tužitelj predlaže da sud utvrdi suvlasništvo predmetne nekretnine stranaka, svake u ½ dijela, naloži tuženoj da mu nekretninu preda u suposjed, kao i duplikat ključeva od kuće te da naloži civilnu diobu nekretnine.

2. U odgovoru na tužbu tužena je prvenstveno predlagala spor riješiti mirnim putem, navodeći da bračnu stečevinu stranaka predstavljaju i nekretnine u [adresa] upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] Kuća i gospodarska zgrada sa 45 čhv i čkbr. [katastarska čestica] Dvorište sa 88 čhv, na kojima je tužitelj suvlasnik u ½ dijela te upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čk.br. 2732/2 oranica od 30 čhv, koje je tužitelj suvlasnik u 10/80 dijela.

Navela je da je brak stranaka razveden 2001., a da je tužitelj u vrijeme trajanja brakorazvodnog postupka samovoljno napustio kuću u [adresa] uz izjavu "Kuću ostavljaljam njoj i djeci, a ako se uda ili nekoga uvede, onda prodajem kuću". Napomenula je da tužitelju nisu oduzeti ključevi kuće niti uskraćen pristup, iako on tako nije postupio sa kućom u [adresa], gdje je promijenio sve brave, tako da tužena sa djecom nije mogla dolaziti na ljetovanje.

Nadalje, opreza radi, osporavala je tužbeni zahtjev i navela da je njezin udio u nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] veći od ponuđenog ½ dijela. Naime, osim financiranja, u odnosu na koji udio je tužitelj bio u povoljnijoj situaciji, tužena je skrbila o dvoje zajedničke djece, organizirala nabavku građevinskog materijala, angažirala i plaćala izvođače, a u radovima su sudjelovali njezin otac i brat.

3. Tužena je u podnesku od 15.10.2020. podnijela protutužbu, a podneskom od 28.2.2022. uredila protutužbeni zahtjev glede nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Navela je da je tužitelj zajedno sa svojom sestrom IG u zemljišnim knjigama upisan kao suvlasnik svaki ½ dijela predmetne nekretnine. Nadalje, da je tužena za vrijeme trajanja bračne zajednice zajedničkim radom s tužiteljem, ali sporazumno i u dogovoru s tužiteljem i njegovom sestrom, sa svojom obitelji i prijateljima te svojom imovinom gore opisanu nekretninu, koja je u početku bila nedovršena kuća sa priključkom električne energije bez soba, kupaone, kuhinje i WC- a, radom pretvorila u modernu stambenu kuću. Kako je tužena zajedno sa svojom obitelji i prijateljima u predmetnu nekretninu osobno uložila novčana sredstva i rad u iznosu ne manjem od 200.000,00 kn, čime je uvećala vrijednost iste, to suvlasnički dio iste nekretnine tužitelja predstavljaju bračnu stečevinu parničnih stranaka i to svakog u 1/2 suvlasnička dijela.

Tužena je protutužbom prvenstveno tražila utvrđenje da suvlasnički dio nekretnine tužitelja predstavlja bračnu stečevinu parničnih stranaka te da se temeljem ove presude omogući uknjižba prava vlasništva na suvlasničkom dijelu nekretnine tužitelja upisanom u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to svakog u ½ dijela.

Podredno, eventualno kumuliranim zahtjevom, tužena potražuje da joj tužitelj s osnova gore navedenih i izvršenih ulaganja isplati iznos od 200.000,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka.

4. Tužitelj je u odgovoru na protutužbu osporavao istinitost činjeničnih navoda i osnovanost protutužbenog zahtjeva u cijelosti.

Naveo je da su prije sklapanja braka stranaka predmetna kuća i gospodarska zgrada bile građevinski u potpunosti dovršene, a iste su, svojom posebnom imovinom, sagradili tužitelj i njegova sestra. U diobi između njih, tužitelju je u naravi pripalo isključivo vlasništvo i posjed II kata i potkrovlja kuće.

Istaknuo je da, sve da su činjenični navodi iz protutužbe istiniti, a nisu, tužena izvođenjem radova koje je izrijekom pobrojala u protutužbi, na već postojećoj i prije braka izgrađenoj i građevinski dovršenoj građevini, nije mogla steći pravo vlasništva, jer su radovi takvog obujma i kvalitete da se nakon njihova izvođenja ranije izgrađena kuća i gospodarske zgrade ne smatraju novim objektom (stvari). Da su navedeni radovi izvedeni, tuženoj bi, eventualno, pripadao obveznopravni zahtjev za vrijednost izvedenih radova, u odnosu na koji je tužitelj istaknuo prigovor zastare.

Predložio je odbiti protutužbeni zahtjev u cijelosti.

5. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u izvadak iz zemljišne knjige k. o. [katastarska općina], nagodbeni prijedlog od 16.4.2019., presudu ovoga suda P2-78/99 od 10.4.2001., izvadak iz zemljišne knjige k. o. [katastarska općina], dozvolu za upotrebu stambene zgrade od 21.7.1989., podatke o plaći tužitelja. Saslušani su svjedoci JG, CG, OG, PG, VG, EG, RG i BG te parnične stranke.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan, dok protutužbeni zahtjev tužene nije osnovan.

U odnosu na tužbeni zahtjev tužitelja.

7. Uvidom u presudu ovoga suda prol.br. P2-78/99 od 10.4.2001. utvrđeno je da je brak stranaka, koji je zaključen 26.5.1984., razveden navedenom presudom, koja je postala pravomoćna 9.10.2001. Iz obrazloženja navedene presude proizlazi, a temeljem suglasnih navoda stranaka, da u bračnoj zajednici ne žive od veljače 1998. godine.

8. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je nekretnina oznake čk.br. 905/49 kuća broj 31 u [adresa] i dvorište od 579 m2 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kao vlasništvo tužitelja TG u cijelosti.

9. U konkretnom slučaju iz u bitnom suglasnih iskaza stranaka proizlazi da je predmetna nekretnina u k. o. [katastarska općina] kupljena tijekom braka stranaka sa izgrađenim podrumom i prvom pločom, a zatim je izgrađena u cijelosti do prestanka bračne zajednice stranaka. U tom periodu tužitelj je značajno više zarađivao, radeći kao kuhar na stranim brodovima te je financirao izgradnju, dok je tužena bila zaposlena sa manjim primanjima, ali brinula o kućanstvu, skrbi o djeci stranaka, te značajnije bila angažirana oko izgradnje kuće u vidu nabavke materijala, angažmana majstora i sl. Navedeno potvrđuju i saslušani svjedoci DG, VG i RG, čije iskaze sud prihvaća kao vjerodostojne zbog nesporne činjenice da je tužitelj zbog posla svake godine bio odsutan po 9 mjeseci, pa je logično i uvjerljivo da je u tom smislu postojao veći angažman tužene.

10. Na imovinske odnose bračnih drugova u ovom predmetu, obzirom da su predmet spora nekretnine stečene u razdoblju od 1984. do 1998, kada je prestala bračna zajednica stranaka, primjenjuju se odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj 51/89, pročišćeni tekst 59/90; dalje: ZBPO). Odredbom čl. 271. ZBPO propisano je da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina.

11. Među parničnim strankama nije sporno da predmetna nekretnina predstavlja njihovu bračnu stečevinu, a tužena tijekom postupka nije dokazala da bi njezin doprinos stjecanju iste bio veći te da joj stoga pripada i veći udio u suvlasništvu nekretnine. Štoviše, tužena nije postavila protutužbeni zahtjev na utvrđenje većeg udjela u suvlasništvu nekretnine, a prilikom zaključenja glavne rasprave nije predlagala odbiti tužitelja sa dijelom zahtjeva za utvrđenje da joj pripada ½ dijela nekretnine, pa je slijedom navedenog sud utvrdio da su stranke suvlasnici svaki u ½ dijela i odlučio kao u toč. I. izreke presude.

12. Glede zahtjeva za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, odredbom čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., i 94/17.; dalje: ZV-a) propisano je da svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

Odredbom čl. 49. st. 1. ZV-a propisano je da suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućega i dopuštenoga, a stavkom 4. istog članaka da ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud.

Odredbom čl. 50. st. 1. ZV-a propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.

Stavkom 2. istog članka propisano je da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, dok je stavkom 4. istog članka propisano da ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

13. U konkretnom slučaju, na zajednički prijedlog stranaka, proveden je očevid na licu mjesta i građevinsko vještačenje na okolnost mogućnosti razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine u k. o. [katastarska općina] geometrijskom ili civilnom diobom, uz pretpostavku da je svaka stranka suvlasnik nekretnine u ½ dijela.

14. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing Jure Galića proizlazi da je predmetna nekretnina geometrijski djeljiva, iako je projektirana i izvedena kao jedinstven stambeni prostor odnosno uporabna cjelina. Moguća je geometrijska dioba na način da svakome od suvlasnika pripada dio građevine čija je vrijednosti približno jednaka tj. u skladu sa idealnim omjerima u vlasništvu 50 : 50. Jedna stranka dobiva prizemlje i suteren te koristi stražnji dio dvorišta koji je nešto veći od prednjeg (kompenzacija nešto niže vrijednosti navedenih etaža). Druga stranka dobiva kat i potkrovlje te koristi prednji dio dvorišta uz nužno uspostavljanje služnosti puta radi pristupa stražnjem dijelu dvorišta.

Vještak navodi da etažiranje u ovom trenutku nije provedivo zbog nelegalnosti predmetne građevine.

Nadalje, u slučaju geometrijske diobe mišljenja je da je nužno razdvajanje postojećih priključaka (voda, struja, telefonija, plin…) radi izrazito narušenih odnosa među strankama. Troškove za navedeno snose stranke solidarno.

Naveo je da se prema Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina iskazivanje procijenjenih vrijednosti provodi se zaokruživanjem (čl. 68. toč. 5), pa konačno procijenjena tržišna vrijednost nekretnina na dan vrednovanja iznosi 279.000,00 eura. Vještak je napomenuo da se predmetna nekretnina nalazi na području aktivnog tržišta, u kojem je potražnja uravnotežena s ponudom. Procijenjena vrijednost nekretnine predstavlja iznos koji bi u sadašnjem trenutku bio potreban za izgradnju građevine identičnog stupnja uređenja, ali nije tržišna vrijednost za koju predmetna nekretnina može biti razmijenjena na dan vrednovanja, između voljnog kupca i voljnog prodavatelja, u transakciji po tržišnim uvjetima nakon prikladnog oglašavanja. Prema iskustvu vještaka prodajna cijena predmetne nekretnine vjerojatno je niža za cca 20% do 30%.

15. Nalaz i mišljenje građevinskog vještaka sud je prihvatio, jer je isti izrađen stručno i objektivno, od strane osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem za ocjenu relevantnih činjenica, a niti stranke na isti nisu imale primjedbi.

16. Tužitelj je u podnesku od 21.2.2024. naveo da je u cijelosti suglasan sa predloženim načinom geometrijske diobe nekretnine i suglasan da troškove razdvajanja priključaka snose stranke na ravne dijelove.

17. Tužena je u podnesku od 8.3.2024. navela da nema primjedbi na procijenjenu vrijednost nekretnine, niti način podjele iste, ako će se ona eventualno dijeliti geometrijski. Međutim, istaknula je da će se o diobi iste izjasniti tek nakon što se utvrdi vrijednosti i mogućnost podijele nekretnine u k. o. [katastarska općina]. Prilikom zaključenja glavne rasprave protivila se postavljenom zahtjevu za civilnu diobu.

18. Dakle, iako iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je predmetna nekretnina geometrijski djeljiva, takva dioba uvjetovana je dogovorom stranaka oko konkretnog dijela koji bi pojedinoj stranci pripao, uz obvezu uspostavljanja prava služnosti puta i razdvajanja energetskih priključaka, dok etažiranje zbog nelegalnosti građevine nije provedivo. Budući stranke takav dogovor do zaključenja glavne rasprave nisu postigle, sud je u toč. II. izreke presude odredio civilno razvrgnuće suvlasničke zajednice.

19. U odnosu na zahtjev tužitelja da mu tužena preda suposjed predmetne nekretnine u k. o. [katastarska općina], kao i duplikat ključeva od kuće, iz iskaza tužitelja proizlazi da je imao ključ od kuće, obzirom da je sinovima otvorio kafić u [adresa] i povremeno dolazio, ali da je negdje 2011. utvrdio da s njim ne može više otključati i pretpostavio da je brava promijenjena.

Tužena, međutim, u svom iskazu navodi da je tužitelj u vrijeme kada je napustio bračnu zajednicu i otišao u [adresa] imao ključeve od kuće, a da ona bravu na vratima kuće nije mijenjala do dan danas.

Iz iskaza nesrodnih i za ishod postupka nezainteresiranih svjedoka JG, AG, PG i RG, susjeda stranaka u [adresa], proizlazi da je tužitelj godinama nakon prestanka bračne zajednice i preseljenja u [adresa] dolazio u [adresa] i boravio u kući, da već duži niz godina ne dolazi, a nitko od njih nije imao konkretnih saznanja da li tužitelj i nadalje može ući u kuću odnosno da li je brava promijenjena.

20. Odredbom čl. 10. st. 1. ZV-a propisano je da je posjednik osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari.

Odredbom čl. 19. st. 1. ZV-a propisano je da posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. Stavkom 2. istog članka propisano je da se smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.

21. U konkretnom slučaju iskazi stranaka oko prestanka tužiteljevog posjeda nekretnine su oprečni, a iskazi svjedoka ne potvrđuju navode tužitelja da je tužena promijenila bravu i tako mu onemogućila suposjed. Tužitelj, na kojem je u smislu gore citiranih zakonskih odredbi teret dokaza da mu je posjed prestao, nije predložio druge dokaze na ovu okolnost (npr. očevid na licu mjesta kako bi se utvrdilo da ključ koji posjeduje ne otvara postojeću bravu), a također nema niti dokaza da je pokretao odgovarajuće sudske postupke radi zaštite svog posjeda. Slijedom navedenog sud zaključuje da tužitelj nije dokazao svoje navode da je tužena promijenila bravu na kući i tako mu onemogućila posjed iste, pa je u toč. III. izreke odbio njegov zahtjev da mu tužena preda suposjed predmetne nekretnine i duplikat ključeva od kuće.

U odnosu na protutužbeni zahtjev tužene.

22. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je nekretnina oznake čk.br. 2732/1 kuća i gospodarska zgrada od 45 čhv i čk.br. 2732/2 dvorište od 88 čhv u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kao suvlasništvo tužitelja TG i IG, svakog u ½ dijela.

23. Među strankama je nesporno da je u vrijeme sklapanja braka navedena kuća već bila izgrađena i sastojala od 4 etaže (podrum, 1 i 2 kat i potkrovlje), bila je stavljena pod krov i sa vanjskom i unutarnjom stolarijom. Kuća je bila neuređena, osim 2. kata, koji je posjedovao tužitelj, i koji je bio u fazi visokog roh-bau, a sastojao se od dnevnog boravka, 3 sobe, kuhinje i kupaone. Iz iskaza stranaka, kao i svjedoka OG, PG i RG te VG i HG, proizlazi da je tijekom braka stranaka 2. kat u potpunosti je uređen i opremljen za stanovanje, a također je bilo uređeno i unutarnje stubište kuće, sa drvenim gazištima i rukohvatima koje je izradio otac tužene.

24. Kako bi se utvrdila vrijednost ulaganja tužene u navedenu nekretninu, na njezin prijedlog, sud je rješenjem od 7.11.2024. odredio provesti dokaz građevinskim vještačenjem, ali kako tužena u roku od 30 dana nije uplatila iznos potreban za podmirenje troškova provođenja očevida i vještačenja (predujam), sud je sukladno odredbi čl. 153. st. 3. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP-a) odustao od izvođenja ovog dokaza.

25. Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

26. U konkretnom slučaju iz iskaza stranaka nedvojbeno proizlazi da su tijekom bračne zajednice stranke radom i financijskim sredstvima te uz pomoć obitelji tužene uredile i opremile za stanovanje 2. kat predmetne kuće i unutarnje stubište. Međutim, bez provođenja građevinskog vještačenja sud nije mogao utvrditi kolika je bila vrijednost ulaganja stranaka, odnosno same tužene, te da li joj slijedom navedenog pripada pravo na određeni suvlasnički dio (stvarnopravni zahtjev) ili pravo na isplatu (obveznopravni zahtjev), koji zahtjev je podredno postavila. Obzirom na navedeno, a kako je teret tog dokaza sukladno ranije citiranoj odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a na tuženoj, sud je u toč. IV. i V. odbio istu sa protutužbenim zahtjevom za utvrđenje suvlasništva i eventualno kumuliranim protutužbenim zahtjevom za isplatom iznosa od 200.000,00 kn.

27. Napominje se da je tužena, nakon što je sud odustao od izvođenja ranije navedenog dokaza, na ročištu 3.6.2025. navela da je lošeg imovnog stanja i predložila da se isti izvede na trošak proračunskih sredstava suda. Sud je odbio navedeni prijedlog, jer je sukladno odredbi čl. 153. st. 1. ZPP-a stranka koja predloži izvođenje dokaza dužna po nalogu suda unaprijed položiti iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati u povodu izvođenja dokaza. Sukladno odredbi čl. 172. ZPP-a pravo na oslobođenje od plaćanja troškova postupka i pravo na stručnu pravnu pomoć stranka ostvaruje na način i uz uvjete propisane posebnim propisom kojim se uređuje besplatna pravna pomoć. U konkretnom slučaju spisu prileži preslika zahtjeva tužene za odobravanje sekundarne pravne pomoći od 14.10.2020.(list 34 spisa), kojim je zatraženo oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i sudskih pristojbi, ali tužena nije u spis dostavila rješenje nadležnog tijela kojim je takav njezin zahtjev usvojen, pa je slijedom navedenog njezin prijedlog da se vještačenje financira iz proračunskih sredstava suda neosnovan.

28. Odluka o naknadni parničnog troška tužitelju temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a, jer tužitelj nije uspio samo sa razmjerno neznatnim dijelom zahtjeva koji se odnosi na predaju u posjed, a u pogledu kojeg nisu nastali posebni troškovi. Iako je tužitelj troškovnikom zatražio odvojeno trošak postupka po tužbi i protutužbi i to za zastupanje na istim ročištima, sud mu je dosudio jedinstveni trošak, imajući u vidu da su rješenjem od 2.3.2022. parnice spojene radi zajedničkog raspravljanja i donošenja odluke, a da je spajanje predmeta, sukladno odredbi čl. 313. st. 1. ZPP-a, određeno kako bi se ubrzao postupak i smanjili troškovi.

Tužitelju su sukladno vps-u i važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023; dalje: OT), kao opravdani priznati troškovi sastava tužbe i odgovora na protutužbu te zastupanja na ročištima 2.3.2022., 26.10.2022., 31.1.2023., 26.4.2023., 6.9.2023., 15.12.2023., 10.7.2024. i 3.6.2025. od 250 bodova za svaku radnju te 25% tog iznosa ili 62,5 bodova za zastupanje na ročištu 11.11.2021. (Tbr. 9/5 OT), što ukupno iznosi 2.562,5 bodova odnosno pomnoženo sa vrijednošću boda od 2,00 eura, iznosi 5.125,00 eura. Nadalje, priznat mu je trošak uplaćenog predujma za provođenje građevinskog vještačenja od 274,74 eura, jer je isti bio potreban za donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva te trošak sudske pristojbe na tužbu od 180,50 eura i na presudu od 180,50 eura. Tužitelju nije priznat trošak zastupanja na ročištu 30.6.2021. i očevidu 4.3.2025., jer isti nisu održani.

29. Ukupno je tužitelju dosuđen parnični trošak u iznosu od 5.760,74 eura te je u toč. VI. izreke naloženo tuženoj da mu ga nadoknadi.

30. Odluka o zateznoj kamati na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

U Velikoj Gorici, 17. srpnja 2025.

S U D A C

Nina Hrešć

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranka može izjaviti žalbu u roku 15 dana od primitka pismenog otpravka, a žalba se podnosi putem ovoga suda na županijski sud.

DNA: pun. stranaka

Kal 15 dana