Rev-2176/1992-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2176/1992-2

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Augusta Husineca kao predsjednika vijeća, te Veseljka Šeparovića, Ilije Čuljata, Gordane Gasparini i Vladimira Drakulića, kao članova vijeća, u građansko-pravnoj stvari tužitelja Š. E. iz A., koga zastupa V. P., odvjetnik iz N., protiv tuženog Š. A. iz D. M., radi utvrđenja, rješavajući reviziju tužitelja protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Osijeku od 25. X 1991. br. Gž- 1958/91, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Našicama od 7. III 1991. br. P-520/90, u sjednici održanoj dana 29. prosinca 1992. godine

p r e s u d i o j e :

Revizija se kao neosnovana odbija.

O b r a z l o ž e n j e

Presudom prvostepenog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim se tražilo da se utvrdi da zakonski dio koji bi pripao tuženiku iz ostavine pok. Š. E. ima pripasti tužitelju te se ima u tom omjeru povećati nasljedni dio Š. E., kao i da tuženik naknadi tužitelju parnični trošak.

Drugostepeni Okružni sud u Osijeku odbio je žalbu tužitelja i potvrdio prvostepenu presudu.

Protiv pravomoćne, drugostepene presude izjavio je tužitelj reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog za preinaku, odnosno ukidanje nižestepenih presuda.

Tuženik nije dao odgovor na reviziju, niti nadležni javni tužitelj izjašnjenje.

Revizija nije osnovana.

Tužitelj traži da se utvrdi da je tuženik namiren u svom nasljednom dijelu, te da bi dio koji bi mu pripao imao pripasti tužitelju.

Sudovi su odbili zahtjev tužitelja nakon što su utvrdili: a) da tuženik nije namiren u svom nasljednom dijelu, jer da od majke nije primio ni dar ni potpućnicu, ni novac od prodane kobile i krave, i b) da je majka dozvolila tuženiku koji je izgradio kuću da sruši jednu staru kuću i uzme 1/2 materijala, što da je on i učinio, a ostatak materijala ostavio za tužitelja.

S obzirom na ovakovo utvrđenje sudovi su opravdano ocijenili tužbeni zahtjev neosnovanim te dosljedno tome tužbeni zahtjev odbili.

Pobijajući revizijom nižestepene presude tužitelj iznosi tvrdnje koje su u suprotnosti sa rezultatima postupka, jer ono što on navodi ne proizlazi iz iskaza svjedoka i iskaza tuženika.

Kraj takvog stanja stvari ovaj sud ne nalazi niti bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ukazuje revident (čl. 354. st. 2. toč.7. i 13. Zakona o parničnom postupku - dalje: ZPP, "NN" br. 53/91), a niti pogrešne primjene materijalnog prava. Kako k tome nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. ZPP na koju revizijski sud uvijek pazi i po službenoj dužnosti (čl. 386. ZPP), trebalo je reviziju temeljem čl. 393. ZPP kao neosnovanu odbiti.

U Zagrebu, dana 29. prosinca 1992.

Predsjednik vijeća:

August Husinec, v.r.