Jž-1154/2019-0 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Jž-1154/2019

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. R. G., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, VI Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru od 15. ožujka 2019., broj 71. Pp J-104/2019, u sjednici vijeća održanoj 6. lipnja 2019.,

r i j e š i o j e

I. U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, VI Policijske postaje Zagreb, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

II. Uslijed odluke pod I., žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, VI Policijske postaje Zagreb je bespredmetna.

Obrazloženje

Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru od 15. ožujka 2019., broj 71. Pp J-104/2019, na temelju čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. R.G. je oslobođen od optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da isti padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj, iz čijeg sadržaja je vidljivo da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijana presuda ukine odnosno da se preinači na način da se okrivljenik proglasi krivim.

Žalba je bespredmetna.

Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutna bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona, budući da se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio i na iskazu svjedoka R. G., brata okr. R. G., koji je ispitan 7. listopada 2018.

Međutim, uvidom u zapisnik od 7. listopada 2018., svjedok R. G., iako se radi o bratu okrivljenika, koja uživa blagodat nesvjedočenja, ispitan je bez potpunog prethodnog upozorenja u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17.). Naime, navedena zakonska odredba propisuje da je tijelo koje vodi postupak dužno osobe koje su oslobođene obveze svjedočenja, a o tome se ovdje radi, prije njihova ispitivanja upozoriti da ne moraju svjedočiti te da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Također je propisano da se navedena upozorenja i odgovori unose u zapisnik. Kako to proizlazi iz zapisnika od 7. listopada 2018., prvostupanjski sud je svjedoka R. G. upozorio samo na blagodat nesvjedočenja, koju je svjedok otklonio, dok ga nije upozorio da će se njegov iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njegovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, a što je bio dužan učiniti.

Prema odredbi čl. 300. st. 1. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i odricanje nisu ubilježena u zapisnik.

Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz svjedoka R. G. te ga u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira, uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji okr. R. G.

Prema tome, na opisani način, ostvarena je bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Svakako treba napomenuti da su i svjedokinje B. G., majka okrivljenika, te S.G., šogorica okrivljenika, ispitane na identičan način, znači bez potpunog prethodnog upozorenja u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku. To znači da se ni iskazi ovih svjedokinja ne mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku, ali u odnosu na ove iskaze nije mogla biti konstatirana bitna povreda odredaba prekršajnog postupka jer se pobijana presuda ne temelji na njima.

Osim toga, bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se može reći da sadržaj provedenih dokaza ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost utvrđenja odlučnih činjenica.

Ovdje, prije svega, treba ukazati da, s obzirom da se iskaz okrivljenikove majke koji je dan u prvostupanjskom postupku, za razliku od onog koji je dan u policijskoj postaji, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, ovaj sud nema mogućnosti upuštati se u analizu istog. Međutim, prvostupanjskom sudu se napominje da tjelesno nasilje predstavlja svaki oblik namjernog tjelesnog nasrtaja na žrtvu uslijed kojeg nije nastala posljedica u vidu tjelesne ozljede u sudskomedicinskom smislu pa, dakle, i radnje namjernog odgurivanja ispunjavaju obilježja tjelesnog nasilja. Također, prvostupanjskom sudu se napominje da je ovlašten vršiti izmjenu činjeničnog opisa prekršaja za koji donosi osuđujuću presudu ako se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onoga koje mu je stavljen na teret ili ako se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što mu je optužnim aktom stavljeno na teret, pri čemu takva izmjena ne smije predstavljati preinačenje na gore za okrivljenika.

Isto tako, pogrešno je prvostupanjski sud svoj zaključak temeljio na iskazu majke okrivljenika koji je dala u Centru za socijalnu skrb. Naime, iskazi osoba ispitanih kao svjedoka pred djelatnicom Centra za socijalnu skrb nisu dokaz o prekršaju i počinitelju prekršaja na kojem bi se mogla temeljiti presuda u prekršajnom postupku, već isprava koja potvrđuje da je takva radnja ispitivanja u upravnom postupku provedena. Stoga, sadržaj te isprave nije dokaz, niti se može tijekom prekršajnog postupka koristiti ili predočavati, ali predstavlja izvor saznanja o tome treba li i na koje okolnosti te osobe neposredno ispitati u svojstvu svjedoka na glavnoj raspravi. Ovakav stav u skladu je s odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske I Kž-496/13 od 5. rujna 2013.

U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze (na zakonit način), kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama. Pritom će, u slučaju donošenja osuđujuće presude, voditi računa da je ovlašten tužitelj predložio izricanje zaštitne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu pa ako utvrdi indicije za izricanje navedene mjere, provesti sve nužne dokaze i na tu okolnost.

Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 6. lipnja 2019.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.