Rev-2127/2011-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Rev 2127/11-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Davorke Lukanović-Ivanišević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Đure Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja K. M. iz O., zastupane po punomoćniku M. Ž., odvjetniku iz Z., protiv protivnika osiguranja … banke d.d. L. – Glavna filijala Z., radi zasnivanja založnog prava, odlučujući o reviziji predlagateljice osiguranja izjavljenu protiv pravomoćnog rješenja Županijskog suda u Rijeci broj Gž- 666/2008-2 od 26. siječnja 2011., kojom je preinačeno rješenje Općinskog suda u Opatiji broj Ovr-127/06-3 od 11. rujna 2007., u sjednici održanoj 8. veljače 2012.,

r i j e š i o j e:

Revizija predlagateljice osiguranja K. M. odbacuje se kao nedopuštena.

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja u toč. I. izreke odlučeno je:

„I. Temeljem ovršne i pravomoćne presude Općinskog suda Zagreb P-2869/95 od 11.3.1998. godine, radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice u iznosu od 3.046,96 EUR (41927,19 ATS na dan konverzijie 1 EUR=13.7603 ATS) kn sa kamatama na iznos od 41927,19 ATS što ih tužena plaća na devizna štedne uloge po viđenju za ATS, tekućim od 29.01.1993.g. pa do 01.01.2001.g., te s kamatama na taj iznos od 3.046,96 EUR što ih tužena plaća na devizne štedne uloge po viđenju za EUR, tekućim od 01.01.2001.g. pa do isplate, te radi osiguranja troškova parničnog postupka u iznosu od 6.140,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 11.3.1998.g. pa do namirenja, kao i troška ovog ovršnog postupka u iznosu od 1.220,00 kn

o d r e đ u j e s e

osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagateljice osiguranja na nekretnini protivnika osiguranja upisanoj u zk.ul. … k.o. M., označene kao kč.br. 800/1, 800/3 i 167 k.o. M.

II. Pri uknjižbi založnog prava u zemljišne knjige zabilježiti će se ovršivost tražbine radi čijeg je osiguranja uknjižba određena.

III. Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.“

Rješenjem suda drugog stupnja u toč. 1. izreke prihvaćena je žalba protivnika osiguranja, te je gore navedeno rješenje suda prvog stupnja preinačeno na način da je odbijen prijedlog za prisilno zasnivanje založnog prava u korist predlagateljice K. M. na nekretninama kč.br. 800/1, 800/3 i gr.č. 167 iz zk.ul. … k.o. M. (koje osiguranje je predloženo temeljem ovršne presude Općinskog suda u Zagrebu P-2869/95 od 11. ožujka 1998.), radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja u iznosu od 3.046,96 EUR (41.927,19 ATS) uz zateznu kamatu i trošak parničnog postupka od 6.140,00 kn i ovršnog postupka od 1.220,00 kn, uz zabilježbu ovršivosti navedenih novčanih tražbina.

U toč. 2. izreke odlučeno je da će Općinski sud u Opatiji izvršiti brisanje dopuštenog upisa uknjižbe založnog prava (u korist predlagatelja osiguranja) i zabilježbe ovršivosti tražbine, te će uspostaviti prijašnje zemljišnoknjižno stanje.

U toč. 3. izreke predlagatelju osiguranja naloženo je protivniku osiguranja nadoknaditi trošak postupka (žalbe) u iznosu od 1.800,00 kn, u roku od 8 dana.

Protiv navedenog rješenja suda drugog stupnja reviziju podnosi predlagateljice osiguranja i to pozivom na odredbu iz čl. 382. st. 2. toč. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08 i 123/08 – dalje ZPP).

Predlaže da se revizija prihvati i drugostupanjsko rješenje preinači na način da se odbaci žalba ovršenika kao nedopuštena, a podredno da se žalba ovršenika odbije kao neosnovana, te odredi uknjižba ovršenika kao vlasnika predmetne nekretnine ili da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje sudu drugog stupnja.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija je nedopuštena.

Odredbom čl. 382. st. 2. ZPP propisano je da stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, s time da jedan od razloga za podnošenje ove revizije može biti i ako je riječ o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova.

U tako podnesenoj reviziji stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela i izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

Stoga jasnim proizlazi da se revizija u smislu te zakonske odredbe ne može podnijeti zbog bilo kojeg pravnog pitanja, već mora biti riječ o pravnom pitanju o kojem ovisi odluka u predmetnom sporu i da je pobijana odluka posljedica stava nižestupanjskih sudova u odnosu na to pravno pitanje. To su osnovne pretpostavke za razmatranje postojanja daljnjih elemenata za ocjenu je li u konkretnom slučaju riječ o nekom pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

U reviziji predlagateljica osiguranja postavlja sljedeća pravna pitanja:

1. Je li dopušteno meritorno odlučivanje o žalbi protivnika osiguranja, kojim on suštinski navodi da se postupak osiguranja provodi na predmetu osiguranja koji nije u njegovom vlasništvu:

2. Može li se po žalbi na rješenje o zasnivanju založnog prava preinačiti prvostupanjsko rješenje kojim je određena uknjižba založnog prava na način da se odredi u povodu toga rješenje brisanja uknjižbe i povrat u ranije zemljišnoknjižno stanje ili odluka drugostupanjskog suda treba glasiti da se odbija prijedlog za uknjižbu;

3. Je li bila dužnost drugostupanjskog suda da osnovanost ovršnog zahtjeva prosudi i prema činjenici da je predlagatelj osiguranja u predmetnom sporu predložio, a i potkrijepio relevantnom dokumentacijom, te nikada povukao svoj prijedlog za uknjižbu predlagatelja osiguranja na predmetnoj nekretnini.

U odnosu na prvo pravno pitanje revident navodi da bi to pitanje bilo važno za jedinstvo u primjeni zakona i ravnopravnosti građana, jer smatra da postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, te s tim u svezi se poziva na odluku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-341/2006 od 20. veljače 2006.

U odnosu na pitanje postavljeno pod 2. poziva se na različitu praksu, ali istog Županijskog suda u Rijeci, pozivom na rješenje Gž-3945/08 od 31. prosinca 2010.

U odnosu na pitanje pod 3. predlagatelj osiguranja ne ističe razloge zbog čega bi to pitanje bilo važno za jedinstvo u primjeni zakona i za ravnopravnost građana.

U odnosu na prvo postavljeno pravno pitanje valja reći da se u odluci na koju se revident poziva u reviziji, pod brojem Pž-341/2006, ne raspravlja o prigovoru koji bi se ticao ovršenika osobno, već se raspravlja o prigovorima koje može isticati treća osoba kada smatra da je predmet ovrhe u njenom vlasništvu, a ne u vlasništvu ovršenika.

Nasuprot tome, u ovom predmetu u odnosu na koji se podnosi revizija protiv drugostupanjskog rješenja, raspravlja se upravo o prigovoru ovršenika koji se tiče njega osobno, jer je utvrđeno da protivnik osiguranja nije upisani vlasnik nekretnina zbog čega je određeno brisanje upisanih knjižnih prava, jer je oborena pretpostavka istinitosti upisa protivnika osiguranja kao vlasnika.

Slijedom navedenog, ne radi se o istovjetnim pravnim okolnostima odlučnima za odlučivanje. Zbog toga pozivanje na neujednačenost prakse kao osnove za podnošenje izvanredne revizije, kada takva neujednačenost ne proizlazi iz priložene odluke, nije utemeljena. Samim time postavljeno pitanje pod 1. nije od važnosti za jedinstvo u primjeni prava i za ravnopravnost građana, pa je u odnosu na njega reviziju valjalo odbaciti kao nedopuštenu, pozivom na odredbu iz čl. 392. st. 2. ZPP.

U odnosu na pitanje pod 2. revizije revident ne iznosi razloge zbog čega bi to pitanje bilo važno za jedinstvo u primjeni prava i za ravnopravnost građana, a odluka Županijskog suda u Rijeci pod brojem Gž-3945/08 od 31. prosinca 2010. nije dokaz neujednačenosti prakse drugostupanjskih sudova budući da se radi o odluci istog suda koji je donio i rješenje koje se revizijom pobija.

Što se pak tiče pitanja pod 3. revident uopće ne iznosi razloge zbog čega bi to pitanje bilo važno za jedinstvo u primjeni prava i za ravnopravnost građana.

Stoga je valjalo u odnosu na pitanja pod 2. i 3. reviziju predlagatelja osiguranja odbaciti kao nedopuštenu, pozivom na odredbu iz čl. 392. st. 1. ZPP.

U Zagrebu, 8. veljače 2012.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Jadranko Jug, v.r.