K-92/2019-12 · Općinski kazneni sud u Zagrebu

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: 7. K-92/19-12

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu po sucu Marijanu Bertalanič kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Jelene Rogić, u kaznenom predmetu protiv okr. R. D. zbog kaznenog djela iz čl.227 st.1 i 2 KZ, povodom optužnice ODO Zagreb broj: K-DO-2535/18 od 11.1.2019., nakon održane rasprave u prisutnosti ZODO Ferhata Čančar te okrivljenika R. D. uz branitelja odvj. K. P., dana 3. rujna 2019.g.

p r e s u d i o j e

Temeljem čl.544 st.1 ZKP stavlja se izvan snage kazneni nalog Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K-92/2019-3 od 17. siječnja 2019.g.

Okr. R. D., OIB:…, sin P. i S.1 r. B., rođen … u B., iz Z., državljanin …, ekonomist, neoženjen, bez djece, neosuđivan,

k r i v j e

što je:

dana 21. travnja 2018.g. u 20,09 sati u Z., upravljajući osobnim automobilom marke …, reg. oznake …, prometnom trakom za lijevo zapadne polovine kolnika … u smjeru juga, dolaskom do kbr. …, lakomisleno smatrajući da takvom vožnjom neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, protivno odredbi članka 57. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, preko dvostruke pune linije skrenuo ulijevo prema prilaznom kolniku benzinske postaje I. a da prethodno nije propustio sva vozila koja su se kretala kolnikom … u suprotnom smjeru, zbog čega je prednjim dijelom vozila naletio na bicikl marke … kojim je upravljao R. L. uz istočni rub istočne polovine kolnika … u smjeru sjevera, koji je od siline udarca nabačen na haubu automobila a potom odbačen na kolnik …, te je uslijed udarca i pada na kolnik zadobio prijelom prve kosti zapešća desne šake, iščašenje desnog palca, istegnuće desnog gležnja s oguljotinom kože, oguljotine kože glave čeono i sljepoočno lijevo, oguljotine kože lijevog koljena i oguljotine kože desnog gležnja s unutrašnje strane, koje ozljede su u ukupnosti teške naravi,

dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u čl.227. st.1 i 2 KZ, a kažnjivo po čl.227 st.2 KZ, pa se temeljem čl.227 st.2 KZ

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 8 (OSAM) MJESECI

Temeljem čl.56 KZ okrivljeniku se izriče

UVJETNA OSUDA

te izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko okrivljenik u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

Temeljem čl.148 st.1 ZKP okrivljenik se obvezuje platiti troškove kaznenog postupka i to troškove sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 1.200,00 kuna, troškove prometnog vještačenja u iznosu od 3.047,50 kn, te paušalni iznos od 3.000,00 kuna.

Obrazloženje

ODO Zagreb je uvodno označenom optužnicom optužilo okrivljenika R. D. da je počinio kazneno djelo činjenično i pravno opisano u izreci.

Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice, okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim za djelo koje mu je stavljeno na teret.

U dokaznom postupku su ispitani okrivljenik, svjedok R. L. i prometni vještak S.2 H., te liječnik vještak dr. D. M., uz suglasnost stranaka je pročitan nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka dr. M. B. (listovi 46-47), pročitani i pregledani su zapisnik o očevidu s pripadajućom skicom mjesta događaja i fotografskim elaboratom (listovi 3-5,11- 22), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list 6), snimka videonadzora (list 7a), bolnička prijava za R. L. (list 8), medicinska dokumentacija za R. L. (listovi 27-35), izvodi iz KE i PE (listovi 69-70).

Okrivljenik R. D. je u svojoj obrani naveo kako se ne smatra krivim za nastanak predmetne prometne nesreće. Smatra da je oštećenik u konkretnom slučaju trebao pažljivije voziti bicikl. Isti je mogao pravovremeno kočenjem zaustaviti svoj bicikl te propustiti njegovo vozilo prilikom skretanja ulijevo. On oštećenika na biciklu jednostavno nije uočio neposredno prije samog naleta. Pretpostavlja da je razlog tome slaba osvijetljenost na mjestu događaja te obližnja živica uz kolnik ... S druge strane, oštećenik je njega mogao uočiti u trenutku kada je započeo skretanje ulijevo, budući da se u tom trenutku nalazio 30-40 metara ispred mjesta naleta.

Oštećenik R. L. je u svom iskazu (listovi 24,96) naveo da je te večeri upravljao svojim biciklom kolnikom … u smjeru sjevera. Kretao se uz desni rub kolnika. U trenutku kada je prolazio pored benzinske postaje I., na njega je s lijeve strane naletio automobil bijele boje marke …, uslijed čega je nabačen na vjetrobransko staklo i haubu tog automobila, a potom je pao na kolnik. Do kontakta između tog automobila i njega je došlo izvan obilježenog pješačkog prijelaza. Prije skretanja na … svojim biciklom se kretao sjevernim nogostupom ... Dolaskom do raskrižja s …, na samom obilježenom pješačkom prijelazu se spustio s nogostupa na kolnik … te uz desni rub kolnika nastavio kretanje … u smjeru sjevera do mjesta naleta. On je taj automobil uočio 1-2 sekunde prije naleta, tako da nije stigao kočiti. Ne zna kako se taj automobil kretao neposredno prije naleta. Zbog zadobijenih ozljeda je odvezen kolima hitne pomoći u bolnicu.

Analizirajući navedeni iskaz oštećenika R. L., ovaj sud ga je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan. Isti je detaljno, logično i uvjerljivo opisao kako je došlo do predmetne prometne nesreće, a njegov opis je potkrijepljen snimkom videonadzora i materijalnim tragovima na mjestu događaja te nalazom i mišljenjem prometnog vještaka S.2 H.

Iz nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka dr. M. B. (listovi 46-47) proizlazi da je oštećenik R. L. u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma prve kosti zapešća desne šake i iščašenje desnog palca, te tjelesne ozljede u vidu istegnuća desnog gležnja s oguljotinom kože, oguljotine kože glave čeono i sljepoočno lijevo, obuljotine kože lijevog koljena te oguljotine kože desnog gležnja s unutrašnje strane, a koje sve ozljede u svojoj ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. Navedene ozljede se uklapaju u dinamiku predmetne prometne nesreće tj. ozljede su nastale naletom osobnog vozila na oštećenika na biciklu i posljedičnim padom oštećenika na kolnik uz dočekivanje na ruku.

Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka S.2 H. (listovi 58-67,98) proizlazi da je okrivljenik upravljao svojim automobilom lijevom od tri vozne trake zapadnog dijela kolnika … iz smjera juga, te dolaskom do benzinske postaje I. skretao ulijevo prema istoku odnosno ulazu benzinske postaje, i to preko dvostruke pune središnje linije na kolniku prije dolaska do kratko isprekidane linije, dok mu je ususret desnom stranom desne od dvije vozne trake istočnog dijela kolnika … nailazio oštećenik na biciklu, te je u nastavku okrivljenik u lijevom skretanju naglo zakočio, a oštećenik reagirao izmicanjem udesno, pri čemu je bliže desnom rubu kolnika oko sredine ulaza benzinske postaje došlo do kontakta sredine i lijeve strane prednjeg dijela automobila na sredinu i prednji dio lijevog boka bicikla.

Do naleta je došlo na ulazu benzinske postaje, a u trenutku naleta je bicikl bio lijevo od obilježenog pješačkog prijelaza. Budući da su vozila nakon nesreće maknuta, dinamiku kretanja vozila okrivljenika i oštećenika nije bilo moguće utvrditi tehničkim putem, već isključivo uvidom u snimku video nadzora na mjestu događaja. Na toj snimci je vidljivo da se oštećenik na biciklu kretao od juga u pravcu sjevera kolnikom … uz njegov istočni rub, dok je vozilo okrivljenika došlo iz pravca sjevera te skretanjem ulijevo preko pune linije presjecalo istočni kolnik, a potom pred ulazak na ušće benzinske postaje naletjelo na oštećenika.

Brzina kretanja oštećenika neposredno prije i u trenutku naleta je mogla iznositi oko 17 km/h, pri kojoj brzini je naglim kočenjem u trenutku kada je okrivljenik započeo skretanje svojim vozilom ulijevo mogao zaustaviti svoj bicikl ispred mjesta naleta. Međutim, regulacija prometa ne mjestu događaja je takva da je oštećenik na biciklu imao prednost prolaska te ga je okrivljenik morao propustiti. Bicikl nije imao prednju putnu svjetiljku a oštećenik na sebi reflektirajući prsluk, ali se uprkos tome mogao jasno vidjeti u uvjetima nepotpunog mraka i upaljene javne rasvjete u vrijeme predmetne prometne nesreće i to barem 2,89 metara prije naleta.

Obzirom na navedenu okolnost, okrivljenik je pažljivom provjerom na suprotnu stranu kolnika mogao vidjeti nailazak oštećenika na biciklu te korekcijom putanje skretanja svog automobila izbjeći nalet. Što se tiče mogućnosti uočavanja oštećenika na biciklu, fotografski snimak mjesta nesreće pokazuje da se iz pravca skretanja okrivljenika na suprotnu stranu kolnika može preko istočnog pješačkog nogostupa vidjeti područje pješačkog prijelaza koji se nalazi na sjeveroistočnoj strani raskrižja … i …, pa prema tome postojeća živica uz nogostup okrivljeniku nije zaklanjala nailazak oštećenika na biciklu.

Neovisno o percepciji nailaska oštećenika na biciklu, do naleta ne bi došlo da je okrivljenik obavljao prelazak na suprotnu stranu kolnika na mjestu gdje se unutar pune nalazi kratko isprekidana linija, jer bi u tom slučaju prošao pored mjesta gdje je došlo do naleta.

Na DVD snimci video nadzora mjesta događaja te fotografijama sa snimke video nadzora koje prileže na listovima 61-64 spisa je vidljivo kretanje vozila okrivljenika i oštećenika na biciklu neposredno prije naleta, te sam nalet okrivljenikovog vozila na oštećenika.

Analizirajući i ocjenjujući navedeni nalaz i mišljenje prometnog vještaka S.2 H., ovaj sud ga je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan. To iz razloga što je isti sam po sebi logičan, stručan i uvjerljiv, na postavljena pitanja vještak je dao jasne, logične i uvjerljive odgovore, a obrana nije ničime dovela u pitanje vjerodostojnost njegovog nalaza i mišljenja.

Na osnovu pojedinačne i sveukupne analize te ocjene izvedenih dokaza, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret i to na način opisan u izreci.

Temeljem vjerodostojnog iskaza oštećenika R. L. te vjerodostojnih nalaza i mišljenja prometnog vještaka S.2 H. i sudskomedicinskog vještaka dr. M. B. ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je do predmetne prometne nesreće došlo dinamikom i na način opisan u izreci, te da je u istoj oštećenik R. L. zadobio predmetne tjelesne ozljede koje u svojoj ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu.

Okrivljeniku je stavljeno na teret da je u konkretnom slučaju prekršio odredbu članka 57. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema kojoj vozač vozila koje skreće ulijevo je dužan propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja. Konkretno, stavljeno mu je na teret da je na mjestu predmetnog događaja skrenuo svojim vozilom ulijevo a da prethodno nije propustio oštećenika koji se kretao na biciklu iz suprotnog smjera.

Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka S.2 H. te snimke video nadzora na mjestu događaja nedvojbeno proizlazi da je okrivljenik skretanjem svojim vozilom ulijevo oduzeo prednost prolaska oštećeniku koji se na biciklu propisno kretao iz suprotnog smjera i zadržavao smjer svojeg kretanja, čime je prekršio zakonsku obvezu iz članka 57. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama da kao vozač vozila koje skreće ulijevo propusti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja. Takvom nepropisnom vožnjom okrivljenik je izravno prouzročio predmetnu prometnu nesreću i time ostvario obilježja kaznenog djela koje mu je stavljeno na teret.

Okrivljenik je kriv za počinjenje djela koje mu je stavljeno na teret jer je morao znati i biti svjestan da vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i zadržavaju smjer svojeg kretanja imaju apsolutnu prednost prolaska u odnosu na vozila koja skreću ulijevo, ali je u konkretnom slučaju olako smatrao da do naleta na oštećenika neće doći odnosno da će isti stati i propustiti vozilo kojim je on upravljao. Dakle, postupao je sa svjesnim nehajem.

Okrivljenikova obrana kako je predmetnu prometnu nesreću prouzročio oštećenik time što se nije pravovremeno zaustavio i propustio njegovo vozilo je apsolutno neprihvatljiva budući je u izravnoj suprotnosti s regulacijom prometa na mjestu događaja i odredbom članka 57. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Slijedom svega navedenog, ovaj sud je okrivljenika proglasio krivim.

Odlučujući o vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije koju treba primjeniti prema okrivljeniku, ovaj sud je istom izrekao uvjetnu kaznu zatvora jer je ocijenio da se i bez izvršenja kazne zatvora u konkretnom slučaju može očekivati ostvarenje zakonom određene svrhe kažnjavanja. Odmjeravajući izrečenu uvjetnu kaznu zatvora ovaj sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir da prema podacima iz kaznene i prekršajne evidencije (listovi 69,70) okrivljenik do sada nije osuđivan zbog počinjenja kaznenih djela niti prekršajno kažnjavan zbog počinjenja prometni prekršaja, dok s druge strane nije našao otegotnih okolnosti. Iz svih navedenih razloga je okrivljeniku izrečena kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, koja kazna neće biti izvršena ukoliko isti u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. Takvom vrstom i mjerom kaznenopravne sankcije će se po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju u odnosu na okrivljenika ostvariti generalna i specijalna prevencija.

Budući da je okrivljenik proglašen krivim, valjalo ga je temeljem čl.148 st.1 ZKP obvezati da naknadi troškove kaznenog postupka koji se odnose na sudskomedicinsko i prometno vještačenje, te ga obvezati na plaćanje paušalne svote u iznosu koji je po ocjeni ovogo suda primjeren složenosti i trajanju predmetnog kaznenog postupka.

U Zagrebu, 3. rujna 2019.g.

ZAPISNIČAR:

S U D A C:

Jelena Rogić, v.r.

Marijan Bertalanič, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 primjerka ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. ODO Zagreb

2. D. R.

3. odvj. K. P.