Us I-829/2025-7 · Upravni sud u Splitu

Poslovni broj: UsI-829/2025-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Mirandi Gulišija Jurišić uz sudjelovanje Marijane Vidaković, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice LA iz [adresa], zastupane po opunomoćenicima Zvonimiru Bavčeviću i Tomislavu Siliću, odvjetnicima iz odvjetničkog društva Aračić i Silić j.t.d. Split, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Republike Austrije 20, Zagreb, radi određivanja posebne najamnine tijekom Programa mjera, nakon javne rasprave održane i zaključene 11. srpnja 2025., objavom odluke na temelju članka 121. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24; dalje ZUS), 15. srpnja 2025.

p r e s u d i o j e

i

r i j e š i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske Klasa: UP/I- 371-01/24-13/2083 Urbroj: 531-14-3-25-4 od 14. veljače 2025.

III. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika Klasa: UP/I-371-01/24-13/2083 Urbroj: 531-14-3-25-4 od 14. veljače 2025.:

- 1. siječnja 2025. prestao je pravni odnos zaštićenog najma, a započeo novi pravni odnos prijelaznog zaštićenog najma u kojem je privremeni zaštićeni najmoprimac dužan vlasniku stana plaćati 50% iznosa prosječne najamnine, a Republika Hrvatska preostalih 50 % prosječne najamnine (točka I.);

- plaćanje iznosa prosječne najamnine u visini 815.62 eura, odredit će se posebnim rješenjem nakon što se utvrdi stvarni vlasnik stana površine 87,00 m[2] , na adresi [adresa], 2. kat, u kojem živi zaštićeni najmoprimac LA s članovima kućanstva KA i JA te se pribave podaci o bankovnom računu na koji će se prosječna najamnina isplaćivati (točka 2.).

2. U pravodobno podnesenoj tužbi tužiteljica tvrdi da je u osporenom rješenju netočno utvrđena površina stana, posljedično i visina najamnine. Pretpostavlja da se tuženik vodio podacima iz zemljišne knjige u kojima površina stana nije točno evidentirana, što proizlazi iz brojnih dokumenata kojima raspolaže tužiteljica. Tužiteljičin pravni prednik, IA pred Općinskim sudom u Splitu u predmetu broj P-441/98 ishodio je pravomoćnu presudu koja zamjenjuje ugovor o najmu, u kojem je istaknuta površina predmetne nekretnine 79 m[2] . Pored toga, nadležne službe Grada Splita, kao i Hrvatske vode su kod obračuna iznosa zaštićene najamnine koristile površinu od 79,45 m[2] . Iste površine su i drugi stanovi u stambenoj zgradi koji tlocrtno odgovaraju predmetnom stanu. Predlaže osporeno rješenje poništiti, a predmet vratiti na ponovni postupak i odlučivanje.

3. U odgovoru na tužbu tuženik uvodno ističe tijek postupka koji je prethodio donošenju osporenog rješenja te u odnosu na tužbene navode o površini stana potvrđuje da su korišteni podaci iz zemljišne knjige. Poseban upis predmetnog stana izvršen je prema rješenju Općinskog suda u Splitu broj Z-14373/2015 od 6. srpnja 2020. koje rješenje je doneseno temeljem međuvlasničkog ugovora od 30. listopada 2015., izvoda iz posjedovnog lista od 11. studenog 2015., kopije katastarskog plana od 11. studenog 2015., identifikacije katastarskih čestica od 12. studenog 2015. te potvrde o posebnim dijelovima zgrade u [adresa]. To je vidljivo iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu – Zemljišnoknjižni odjel Split br. zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica]/zgr kuća površine 214 m[2] . Kod takvog upisa, bez obzira na podatke iz drugih isprava, tuženik nije ima razloga posumnjati na upisane podatke u zemljišnoj knjizi. Napominje da bez potvrde o posebnim dijelovima zgrade nije moguće izvršiti upis vlasništva posebnog dijela (etažnog vlasništva), jer ista potvrđuje da je određeni stan samostalna uporabna cjelina i definira stan sa svim njegovim dijelovima i pripatcima. Ni u jednom od dokumenata na koji se poziva tužiteljica kvadratura stana nije utvrđivana i upisivana u službenu evidenciju nekretnine. Činjenica tlocrtnog preklapanja stana s drugim stanovima ne mora značiti i jednaku korisnu površinu stana pojedinih stanova u istoj zgradi, jer takvi stanovi mogu imati različitu površinu, ovisno o drugim dijelovima koji se kao pripatci upisuju kao dio tog posebnog dijela nekretnine (spremišta, ostave, balkoni/terase/lođe, parkirna mjesta, garaže i sl.). Predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu.

4. Tijekom spora održana je rasprava (ročište 11. srpnja 2025.), bez nazočnosti uredno pozvanog tuženika, na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Opunomoćenik tužiteljice ponavlja ranije iznesene navode i ustraje u izvođenju dokaza po stalnom sudskom vještaku na okolnost stvarne površine stana.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu u kojem je doneseno osporeno rješenje te priloženu tijekom spora, dok je odbio izvođenje od tužiteljice predloženog dokaza, jer isti nije od utjecaja za utvrđivanje činjenica odlučnih za donošenje pravilne i na zakonu osnovane presude.

7. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet spora ocjena je zakonitosti rješenja kojim se tužiteljica utvrđuje privremenim zaštićenim najmoprimcem u stanu na adresi [adresa], 2. kat, površine 87,00 m[2] , za koji će plaćati iznos prosječne najamnine koji će se odrediti posebnim rješenjem.

10. Tužiteljica problematizira površinu stana u kojem joj je kao zaštićenom najmoprimcu obračunata prosječena najamnina.

11. Osporeno rješenje doneseno je u primjeni Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I- 3242/2018 i dr. (Narodne novine, br. 36/24; u daljnjem tekstu: Zakon).

12. Za rješavanje tog spornog pitanja mjerodavne su odredbe članka 14. istog Zakona prema kojima:

(1) U Registar se unose mjerodavni podaci iz zemljišnih knjiga, knjiga položenih ugovora, službenih evidencija, ugovora o najmu stanova sa zaštićenom najamninom odnosno sudskih presuda kojima se zamjenjuju ti ugovori i drugih mjerodavnih sudskih odluka i upravnih akata te podaci iz službenih evidencija osobnih stanja građana odnosno, za pravne osobe, podaci iz mjerodavnog sudskog ili drugog registra. (2) Radi unosa u Registar podataka koji nisu sadržani u knjigama, evidencijama, ugovorima i aktima iz stavka 1. ovoga članka, službena osoba uparuje podatke koje su dostavili vlasnik i zaštićeni najmoprimac te ih unosi u Registar.

(3) Ako se podaci iz stavka 2. ovoga članka razlikuju, službena osoba poziva stranke da se o njima izjasne, a po potrebi prilože i dodatne dokaze, i na tim osnovama utvrđuje činjenice te podatke o njima unosi u Registar.

13. Prema stanju spisa tužiteljica je podnijela Obrazac za unos stana u registar stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci u kojem je navedena površina stana od 79,00 m[2] , na adresi [adresa].

14. Prema potvrdi tuženika Klasa: UP/I-371-01/24-13/2083 Urbroj: 531-01-25-3 od 14. veljače 2025. predmetni stan, površine 87,00 m[2] upisan je u Registar stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci pod registarskim brojem: 021-285.

15. Tužbene prigovore o površini stana, tuženik otklanja navodima da je površina stana utvrđena temeljem upisa u zemljišnoj knjizi, zemljišnoknjižni uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], posebnog dijela nekretnine (etaža): 10. Suvlasnički dio: 87/723, etažno vlasništvo (E-10) opisan kao dvosobni stan na drugom katu, označen br. 10, površine 87,00 m[2] , s pripadajućom ostavom na tavanu, označenom br. 8. Upis je proveden temeljem rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-14373/2015 od 6. srpnja 2020. koje rješenje je doneseno temeljem: međuvlasničkog ugovora i privitka 1 od 30. listopada 2015., izvoda iz posjedovnog lista broj 451 Klasa: 935-07/15- 01/2013 od 11. studenog 2015., kopije katastarskog plana Klasa: 935-06/15-01/4126 od 11. studenog 2015., identifikacije katastarskih čestica Klasa: 936-02/15-04/587 od 12. studenog 2015. te potvrde o posebnim dijelovima zgrade. Sve to da je vidljivo iz povijesnog prikaza Izvatka iz Zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split br. Zk. uloška [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica]/zgr kuća, površine 214 m[2] .

16. U smislu odredbe članka 14. stavak 1. Zakona površina stana može se utvrditi na jedan od zakonom ponuđenih načina odnosno podacima iz zemljišnih knjiga, knjiga položenih ugovora, službenih evidencija, ugovora o najmu stanova sa zaštićenom najamninom odnosno sudskih presuda kojima se zamjenjuju ti ugovori i drugih mjerodavnih sudskih odluka i upravnih akata te podataka iz službenih evidencija osobnih stanja građana. U konkretnom slučaju uzeti su podaci iz zemljišne knjige koji su upisani prema, između ostalog, i potvrdi o posebnim dijelovima zgrade, što se može smatrati upisom koji odražava pravo stanje stvari. Ovo stoga jer se u smislu članka 67. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14) vlasništvo posebnoga dijela može uspostaviti glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija (stavak 1.), a uz stan vlasništvo posebnog dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije…(stavak 3.). U ovom se slučaju radi o stanu koji je s pripadajućom ostavom na tavanu, označenom br. 8, upisan kao etažno vlasništvo te je kao takav upisan u Registar stanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci. Tužiteljica ostvaruje pravo na prijelazni zaštićeni najam na stanu kao cjelini upisanom u zemljišnoj knjizi. Zato druge isprave na koje se tužiteljica poziva (ugovor o najmu, potvrde, površine drugih stanova) ne mogu imati jaču dokaznu snagu u odnosu na upis stana kao samostalne uporabne cjeline sa svim njegovim dijelovima i pripatcima u zemljišne knjige izvršenog temeljem sudskog rješenja. Iz tog razloga, nije ni prihvaćen prijedlog za izvođenjem dokaza vještačenjem, jer okolnosti na koje je vještačenje predloženo (stvarna površina stana) sud ne smatra spornim.

17. Kod izloženog, sud ne nalazi da je osporenim rješenjem povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, zbog čega se u primjeni odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

18. O troškovima spora odlučeno je u primjeni članka 147. stavak 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

U Splitu 15. srpnja 2025.

S U T K I N J A

Miranda Gulišija Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljici po opunomoćeniku

- tuženiku

- u spis