I Kž-743/2008-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća, te Žarka Dundovića i Dražena Tripala, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Ivana Protkovića kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. T. J. zbog kaznenog djela iz čl. 173. st. 2. Kaznenog zakona i dr., odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku od 15. svibnja 2008., broj K-7/08, u sjednici održanoj dana 12. studenog 2008., saslušavši zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Dragu Marincela,
Legislator headnote
AI generatedI Kž-743/2008-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Nadalje, nije sporno iz podataka koji se nalaze u spisu da je optuženik prije pokretanja ovog postupka bio u pritvoru od 13. prosinca 2007. u drugom kaznenom postupku koji se vodio u Županijskom sudu u Dubrovniku, i to zbog kaznenog djela iz čl. 173. st. 2. KZ-a.
Full text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: I Kž 743/08-3
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća, te Žarka Dundovića i Dražena Tripala, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Ivana Protkovića kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. T. J. zbog kaznenog djela iz čl. 173. st. 2. Kaznenog zakona i dr., odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku od 15. svibnja 2008., broj K-7/08, u sjednici održanoj dana 12. studenog 2008., saslušavši zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Dragu Marincela,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
Pobijanom presudom Županijski sud u Dubrovniku je oslobodio optužbe T. J. zbog dva kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, jednog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz čl. 173. st. 2. Kaznenog zakona (KZ), u vezi čl. 25. Zakona o izmjenama i dopunama kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 129/00) i jednog kaznenog djela međunarodne prostitucije iz čl. 178. st. 1. KZ-a, te jednog kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog čudoređa, podvođenja iz čl. 195. st. 2. KZ-a, te je odlučio da troškovi kaznenog postupka iz čl. 119. st. 2. t. 1.-5. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02 i 115/06, dalje: ZKP), temeljem čl. 123. st. 1. ZKP-a, padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
Optuženik je putem branitelja Ž. F. odvjetnika iz D., podnio odgovor na žalbu u kojem predlaže da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i prvostupanjska presuda potvrdi.
I Kž 743/08-3
Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Milorad Cuculić, nakon razgledanja spisa, u svom pismenom očitovanju od 29. srpnja 2008., broj KŽ-DO-1367/08, je predložio da se žalba optuženika prihvati te presuda ukine i premet vrati na ponovno suđenje, a kod istog mišljenja i prijedloga je ostao zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Drago Marincel koji je nazočio sjednici vijeća.
Žalba državnog odvjetnika je osnovana.
U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je činjenično stanje sud prvog stupnja pogrešno utvrdio.
Naime, žalitelj opravdano ukazuje da je sud prvog stupnja nekritički prihvatio iskaz svjedokinje A. Č. iako ona proturječno iskazuje i u pogledu vremena kada je navodno prekinula kontaktirati sa oštećenom D. P. i kada tvrdi da joj ime A. Č. ne znači ništa. Naime, iz izlista telefonskih poziva ove svjedokinje i oštećene proizlazi da su one kontaktirale daleko duže nego li to ova svjedokinja tvrdi, te iz izlista telefonskih poziva oštećene proizlazi da je ona kontaktirala sa A. Č. za kojeg tvrdi da ga ne poznaje.
Nadalje, žalbom se ukazuje da optuženik govori o tome da mu je oštećena tijekom boravka u R. 2005. slala novce preko A. M. kako bi ih tijekom 2006. zajednički trošili, a svjedok M. govori da mu je optuženik rekao da će oštećena novce slati jer se radi o njenom dugu prema optuženiku.
Nadalje, osnovano žalitelj ističe da su svjedoci J. J., D. J., M. A. i A. Č. zainteresirani svjedoci, jer se radi o srodnicima, odnosno bliskim prijateljima optuženika, tako da je njihove iskaze sud morao ocjenjivati u tom kontekstu, posebice kada njihovi iskazi proturječe, kako međusobno, tako i sa iskazima drugih svjedoka.
Tako se u žalbi ukazuje da optuženik i svjedok Č. različito iskazuju u pogledu vremena kada J. J. daje oštećenoj 2.500,00 eura, jer optuženik govori o razdoblju koje je slijedilo nakon što je, prema svjedoku Č., oštećena (travanj 2007.) već počela optuženika ucjenjivati, što je uistinu nelogično jer optuženik ne bi novčano pomagao osobu koja ga je prethodno ucijenila.
Dakle, žalitelj ukazuje da je sud prvog stupnja sa više kritičnosti trebao ocjenjivati proturječnosti u iskazima navedenih svjedoka, te je kraj nesporne činjenice da je oštećena relativno dugo bila u D. bez izvora prihoda, a uz to je bila korisnica opojnih droga, trebalo prihvatiti njezin iskaz, a ne obranu optuženika.
Ovaj drugostupanjski sud prihvaća navedene žalbene navode jer su uistinu osnovani i njima se dovede u dvojbu činjenična utvrđenja iz pobijane presude.
Naime, uistinu je upitno, a sud prvog stupnja to ne komentira, kako je oštećena od 2003. do 2006. i to u ljetnim mjesecima, mogla živjeti u D. bez ikakovih izvora prihoda, a k tomu je mogla još i uživati skupe droge kao što je heroin.
I Kž 743/08-3
Jednako tako, isto se pitanje postavlja i u odnosu na njezine prijateljice A. Č. i D. Š., koje joj, prema iskazu optuženika, u inkriminirano vrijeme dolaze u posjetu i svi zajedno žive u apartmanu.
Dakle, i u odnosu na ove osobe se postavlja pitanje kojim sredstvima je oštećena i njima plaćala troškove boravka ako nigdje nije radila.
Nadalje, što se tiče veze oštećene i optuženika, nije raspravljeno tijekom prvostupanjskog postupka kakvog je karaktera bila ta veza. Naime, iz iskaza samog optuženika proizlazi da je oštećena samo preko ljetnih mjeseci bila u D., a inače se vraćala u S. gdje je rođena, ili je odlazila raditi u R., Z. i S., pa ostaje nerazjašnjeno o kakvoj se to intimnoj vezi radilo kada oštećena veći dio godine uopće ne živi u D..
Sud prvog stupnja je odbio dokazne prijedloge državnog odvjetnika da se pročita zapisnik o pretrazi stana u Z. od 20. srpnja 2004., te izvrši uvid u potvrde o oduzimanju predmeta i zapisnik Centra za kriminalistička vještačenja, (list 185.), s obrazloženjem da se ne radi o originalnoj dokumentaciji, već o fotokopijama, te da se ne bi utvrdilo ništa relevantno, iako se radi o dokumentaciji koja se odnosi na drogu heroin, koja je pronađena kod oštećene dok je živjela u stanu optuženika u Z..
Kako se radi o 2004. godini, koja se optuženiku i inkriminira optužnicom, svakako je trebalo pribaviti kompletnu dokumentaciju kako bi se utvrdilo kako je okončao taj postupak, jer okolnosti koje bi proizlazile iz tog spisa bi mogle imati indikativno značenje u ovom kaznenom postupku, jer te događaje povezuje ista vrsta droge, tj. heroin.
Nadalje, nije sporno iz podataka koji se nalaze u spisu da je optuženik prije pokretanja ovog postupka bio u pritvoru od 13. prosinca 2007. u drugom kaznenom postupku koji se vodio u Županijskom sudu u Dubrovniku, i to zbog kaznenog djela iz čl. 173. st. 2. KZ-a.
Kako oštećena tvrdi da je optuženik u periodu od lipnja 2003. do ljeta 2006. kupovao i prodavao drogu heroin, pri tome navodeći konkretna imena kupaca (list 92.), svakako je sud prvog stupnja zbog provjere njezina iskaza trebao izvršiti uvide u navedeni spis jer bi za ishod ovog postupka moglo biti značajno ako postoji podudarnost između tvrdnji oštećene sa sadržajem optužbe u navedenom kaznenom spisu.
Što se tiče argumentacije suda prvog stupnja, da iz spisa Kio-12/08 proizlazi da se zbog postojanja osnovane sumnje vodi istraga protiv oštećene i još jedne osobe zbog kaznenog djela pokušaja ucjene optuženika, što prema sudu prvog stupnja potvrđuje njegovu obranu, treba istaći da vođenje tog kaznenog postupka nije u suprotnosti sa iskazom oštećene.
Naime, u navedenom istražnom postupku se oštećena tereti da je pokušala ucijeniti optuženika time da će svjedočiti protiv njega u ovom kaznenom postupku o počinjenju njegovih kaznenih djela.
Dakle, ne tereti se oštećena da je optuženika lažno prijavila znajući da on nije počinio određeno kazneno djelo, već za to da će o njegovim kaznenim djelima dati iskaz u ovom kaznenom postupku, i to ukoliko joj ne da traženi novac.
I Kž 743/08-3
Stoga, vođenje navedenog kaznenog postupka nije samo po sebi dokaz da je iskaz oštećene u ovom kaznenom postupku nevjerodostojan.
U pogledu novčane pomoći koju je optuženiku slala oštećena dok je on bio u pritvoru, a o čemu iskazuje optuženik i njegov brat J. J., ostalo je nerazjašnjeno kako to najprije oštećena novac samoinicijativno nudi optuženiku kao pomoć dok je on u pritvoru, zatim joj on ubrzo preko brata taj novac vraća, a potom oštećena traži pomoć od 2.500,00 eura zbog novčanih poteškoća, te joj po nalogu optuženika J. J. taj novac daje. Postavlja se pitanje zašto optuženik u pritvoru najprije prima novac od oštećene, pa ga ubrzo vraća, ako mu to nije nužno jer mu brat može uvijek pomoći budući očito ima dovoljno novca.
Prema tome, kako postoji još uvijek čitav niz nerazjašnjenih okolnosti na koje je žalba ukazala i koje su uočene u obrazloženju presude, proizlazi da je činjenično stanje na kojem je sud utemeljio presudu za sada pogrešno utvrđeno.
Stoga je prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika trebalo prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će radi rasvjetljavanja svih navedenih spornih okolnosti provesti do sada izvedene dokaze, te će izvršiti uvid u dokumentaciju koja se odnosi na povezanost optuženika sa opojnim drogama u drugim kaznenim postupcima, a po potrebi će provesti i druge dokaze.
Potom će sud izvršiti savjesnu ocjenu dokaza, kako svakog dokaza zasebno, tako i svih dokaza u njihovoj međusobnoj povezanosti, pri čemu će, u smislu odredbe čl. 359. st. 7. ZKP-a, navesti iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane određene činjenice, dajući pri tome osobitu ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, te će donijeti novu, na zakonu utemeljenu presudu.
Iz svih naprijed navedenih razloga temeljem čl. 388. st. 1. ZKP-a odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 12. studenog 2008.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivan Protković, v. r.
Vesna Vrbetić, v. r.