Legislator Case Law & Legislation
Jž-1628/2016-0 AI generated

High Court quashes lower court verdict for lack of reasoning on public place element in public order offense.

Case Number Jž-1628/2016-0
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Dismissed

Legislator summary

AI generated

The High Court of Justice of the Republic of Croatia quashed the first-instance judgment against two individuals for public order offenses. The lower court convicted them based on testimony from their daughters without explaining why the nursing home was considered a public place or detailing the specific location of the altercation. The court ruled that the first-instance judgment violated procedural rules by failing to provide reasons for the decisive facts regarding the public nature of the location, necessitating a retrial.

Legislator headnote

AI generated

Article 195(1)(10) and Article 195(1)(11) of the Offences Act; A criminal court judgment is void if it fails to provide reasons for the decisive facts, particularly regarding the public nature of the location in public order offenses, requiring a retrial.

Keywords

AI generated
public order offense lack of reasoning public place element procedural violation retrial order benefit of cohesiveness nursing home status

Cited Legislation

AI generated
Article 13 of the Law on Offences against Public Order and Peace
Article 195(1)(10) of the Offences Act
Article 195(1)(11) of the Offences Act
Article 202(1) of the Offences Act
Article 202(6) of the Offences Act
Article 206(1) of the Offences Act

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

Broj: Jž-1628/2016

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Renate Popović kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. I. C. i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90., pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi okr. D.B. podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Zagrebu od 8. travnja 2016., broj: 4. Pp J-2118/15, u sjednici vijeća održanoj 14. veljače 2019.,

r i j e š i o j e:

Prihvaćanjem žalbe okr. D. B. i po službenoj dužnosti ukida se pobijana prvostupanjska presuda, a u povodu te žalbe i u odnosu na okr. I. C. i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Zagrebu od 8. travnja 2016., broj: 4. Pp J-2118/15 proglašeni su krivim okr. I. C. i okr. D. B. da su na način činjenično opisan u izreci počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je svakom okrivljeniku izrečena novčana kazna od po 400,00 kuna, što je protuvrijednost 103,38 DEM prema tečaju HNB od 31.12.2001., koju su dužni platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezani su naknaditi trošak prekršajnog postupka u iznosu od po 300,00 kuna, svaki okrivljenik.

Protiv te presude okr. D. B. po branitelju odvjetniku D. N. je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se žalba prihvati, ukine pobijana presuda i njega oslobodi krivnje.

Žalba je osnovana.

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje podnositelj žalbe navodi u žalbi, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu, a da osnovano podnositelj žalbe pobija prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona, jer presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

Naime, kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski je sud koristio kao dokaz u postupku iskaz svjedokinje D. P., kćeri okr. D. B. i svjedokinje D.C. L., kćeri okr. I. C. dane pred sudom na glavnoj raspravi 25. studenog 2015. (strana 5 pobijane presude).

Međutim, iskazi navedenih svjedokinja nisu zakoniti dokazi sukladno čl. 173. Prekršajnog zakona u vezi čl. 285. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka i Rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17.; dalje ZKP/08) o ispitivanju svjedoka.

Čl. 173. Prekršajnog zakona propisuje da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, a iz zapisnika o ispitivanju svjedokinja nije razvidno da su svjedokinje poučene o svojim pravima i dužnostima, odnosno, da su ispitane sukladno odredbama čl. 285. Zakona o kaznenom postupku.

Čl. 285. st. 1. toč. 1. ZKP/08 propisano je :"(1) Oslobođeni su obveze svjedočenja: 2) srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, ........";

dok čl. 285. st. 3. ZKP/08 propisuje:

"

(3) Tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u stavku 1. ovog članka, prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Osobe navedene u stavku 1. točki 1. do 3. ovog članka će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik."

Čl. 300. st. 1. ZKP/08. propisano je: “Iskaz svjedoka se, osim u slučajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako:

3)upozorenje iz članka 285. stavka 3. ovoga Zakona i odricanje nije ubilježeno u zapisnik

Iz zapisnika o glavnoj raspravi od 25. studenog 2015. razvidno je da su svjedokinje D. P.i D. C. L. samo djelomično upozorene po čl. 285. st. 3. ZKP/08, odnosno upozorene da ne moraju svjedočiti u postupku u kojem je okrivljenik njihov otac, odnosno majka, odrekle su se blagodati nesvjedočenja, međutim nisu upozorene u smislu čl. 285. st. 3. ZKP/08. da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz.

Napominje se da čl. 285. st. 5. ZKP/08. propisuje da je osoba koja ima razloga uskratiti svjedočenje prema jednom od okrivljenika oslobođena dužnosti svjedočenja i prema ostalim okrivljenicima ako se njezin iskaz prema naravi stvari ne može ograničiti na ostale okrivljenike.

Budući je prvostupanjski sud koristio kao dokaz iskaze gore navedenih svjedokinja, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

Žalbom se, u bitnom, ističe da prvostupanjski sud nije dao nikakvo obrazloženje zbog čega je zauzeo stav da je Dom za starije i nemoćne osobe javno mjesto, niti je uopće naveo o kakvoj se vrsti javnog mjesta radi, pa se pobijana presuda ne može ispitati jer ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

U pravu je podnositelj žalbe da pobijana odluka ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama u odnosu na konstitutivni element prekršaja iz čl. 13. Zakona prekršajima protiv javnog reda i mira, javnost mjesta.

Prekršaj iz čl. 13. Zakona prekršajima protiv javnog reda i mira čini tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, a u izreci pobijane presude se utvrđuje da se događaj odvijao u Z., J. xx , ulica i Dom za starije i nemoćne "D. G.", time da iz činjeničnog opisa prekršaja nije vidljivo koji dio radnje počinjenja se odvijao na ulici, a koji u prostorijama samog Doma.

Budući sud ne daje nikakvo obrazloženje u odnosu na javnost mjesta, očito pogrešno, Dom za starije i nemoćne osobe smatra neograničeno otvorenim javnim mjestom, koje je trajno dostupno neograničenom skupu osoba i kod kojeg nije potrebno obrazlagati prisutnost javnosti jer se to samo po sebi podrazumijeva.

Međutim, Dom za starije i nemoćne osobe po određenju javnog mjesta spada u tzv. ograničeno otvorena javna mjesta koja su namijenjena neograničenom krugu osoba, ali ipak postoje neka ograničenja, a mogu se odnositi na vrijeme ili neke druge uvjete (pravila po kojima se u Dom može pristupiti), a u ovom slučaju sud u obrazloženju presude nije dao nikakve razloge u odnosu na element javnosti.

Na opisani način prvostupanjski je sud počinio i bitnu povredu prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. točke 11. Prekršajnog zakona, kako se to osnovano ističe žalbom. Iz navedenih razloga je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku, ne upuštajući se u razmatranje osnovanosti nižih žalbenih osnova, na koje žalitelj ukazuje žalbom.

Kako je u povodu žalbe okr. D. B. utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba ukinuti postoje i u odnosu na okr. I.C., to je primjenom načela blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis) na temelju čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, kao da takva žalba postoji, pobijana presuda ukinuta u cjelini, i u odnosu na okr. I. C.

U ponovnom postupku prvostupanjski će sud, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe podnositelja žalbe ponovno izvesti do sada izvedene zakonite dokaze, po potrebi i druge, otkloniti istaknute bitne povrede prekršajnog postupka, te ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 14. veljače 2019.

Zapisničarka :

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.