Rev-x-766/2010-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića, člana vijeća i suca izvjestitelja, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice F. R. iz J., koju zastupa punomoćnik Z. V., odvjetnik u Odvjetničkom društvu V., J., Š., S., J. & J. u R., protiv tuženika H. š. d.o.o. Z., i umješača na strani tuženika 1. V. R. iz Č., 2. I. Z. iz Č., koje zastupa punomoćnik N. K., odvjetnik u R., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Rijeci posl. broj Gž-241/09 od 18. studenog 2009. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci posl. broj P-776/85-130 od 12. rujna 2008., u sjednici vijeća održanoj 28. studenog 2013.,
Legislator headnote
AI generatedRev-x-766/2010-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Suprotno revizijskim navodima, drugostupanjska presuda u pobijanom dijelu nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka joj je razumljiva i u suglasnosti s razlozima koji nisu nejasni ili proturječni kako to pogrešno smatra podnositeljica revizije, pa nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08 – dalje: ZPP), koju povredu po svemu sudeći sadržajno ističe tužiteljica.
Full text
Broj: Rev x 766/10-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića, člana vijeća i suca izvjestitelja, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice F. R. iz J., koju zastupa punomoćnik Z. V., odvjetnik u Odvjetničkom društvu V., J., Š., S., J. & J. u R., protiv tuženika H. š. d.o.o. Z., i umješača na strani tuženika 1. V. R. iz Č., 2. I. Z. iz Č., koje zastupa punomoćnik N. K., odvjetnik u R., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Rijeci posl. broj Gž-241/09 od 18. studenog 2009. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci posl. broj P-776/85-130 od 12. rujna 2008., u sjednici vijeća održanoj 28. studenog 2013.,
p r e s u d i o j e:
Revizija tužiteljice odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
Prvostupanjskom presudom kojom je djelomično prihvaćen tužbeni zahtjev naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici 49.153,00 kn sa zateznim kamatama od 12. rujna 2008. do isplate, te joj isplatiti troškove postupka u iznosu 22.203,81 kn.
Odbijen je dio tužbenog zahtjeva u iznosu 136.332,91 kn sa zateznim kamatama i troškovima postupka.
Drugostupanjskom presudom kojom je odbijena žalba tužiteljice, a djelomično prihvaćena žalba tuženika, djelomično je preinačena prvostupanjska presuda tako da je konačno tuženiku naloženo isplatiti tužiteljici 1.726,33 kn sa zateznim kamatama i troškovima postupka u iznosu 5.124,14 kn, dok je ostali dio tuženog zahtjeva odbijen.
Protiv odbijajućeg dijela pobijane, drugostupanjske presude reviziju je podnijela tužiteljica zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava u kojoj predlaže da se u tom dijelu preinače obje presude u postupku koji je prethodio
Rev x 766/10-2
reviziji i tužbeni zahtjev u cijelosti prihvati, a podredno da se u odbijajućem dijelu te presude ukinu i predmetu vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
U odgovoru na reviziju tuženik predlaže da se reviziju tužiteljice odbije kao neosnovanu.
Revizija nije osnovana.
Suprotno revizijskim navodima, drugostupanjska presuda u pobijanom dijelu nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka joj je razumljiva i u suglasnosti s razlozima koji nisu nejasni ili proturječni kako to pogrešno smatra podnositeljica revizije, pa nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08 – dalje: ZPP), koju povredu po svemu sudeći sadržajno ističe tužiteljica.
Također, u postupku koji je prethodio reviziji nije učinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP-a, na koju povredu je na temelju čl. 392. a. st. 1. ZPP-a revizijski sud dužan paziti po službenoj dužnosti.
Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete učinjene od strane tuženika na njenoj nekretnini vađenjem pijeska, šljunka, kao i drugog materijala, te je kao temeljno prethodno pitanje trebalo raspraviti gdje se razdvaja, (razgraničuje) nekretnina tužiteljice od susjedne zemljišne čestice.
Pravilno je shvaćanje izraženo u drugostupanjskoj presudi da se upravo međom koja je u konkretnom slučaju utvrđena u postupku uređenja međe označuje dokle u prostoru doseže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine, budući da je međna linija, crta rastavnica koja razdvaja dvije susjedne nekretnine (zemljišne čestice).
Nije sporno da je još 1989. na mjestu prijepora proveden postupak uređenja međe u kojem je sporna međa uređena prema posljednjem mirnom posjedu, time da su si stranke pridržale pravo da u parnici izvode dokaz jačeg prava sukladno uputi izvanparničnog suda u smislu pravnog pravila 280. st. 3. paragrafa bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku (dalje: VP).
Nesporno je i to da u ostavljenom roku od tri mjeseca od pravomoćnosti navedene odluke niti jedna od stranaka to nije učinila.
Navedeni rok od tri mjeseca je prekluzivni rok materijalnog prava, što znači da se poslije isteka tog roka ne gubi samo zahtjev na vlasničku tužbu, nego prestaje i samo pravo na vlasništvo, sve kad bi ga i bilo.
Zbog toga, kasnije parnice u kojima se utvrđivalo samo pravo vlasništva na spornoj čestici (u svojoj ukupnosti) bez zadiranja u među, nije od utjecaja na sporno pitanje mjesta razdvajanja.
Rev x 766/10-2
Nadalje, na revizijski prigovor da izvanparnični sud u postupku uređenja međe ne rješava meritorno o pravu vlasništva nekretnine… (valjda se htjelo reći da rješava samo o pretpostavci vlasništva) valja odgovoriti glede pravnih učinaka postupka uređenja međe da je točno da je samim uređenjem međe odlučeno o presumpciji vlasništva.
Međutim, nastavno nakon proteka roka od 3 mjeseca, budući da parnica dokazivanjem vlasništva (na mjestu prijepora) nije pokrenuta i vođena, pravo vlasništva definitivno određuje međa kao linija razdvajanja utvrđena po pravnom pravilu 280. st. 3. paragrafa VP-a, budući da nije bila riječ o primjeni st. 1. ili 2. pravnog pravila 280. paragrafa VP-a.
Zbog rečenog, revizijska tvrdnja o postojanju proturječnosti u obrazloženjima pobijane drugostupanjske presude i stajališta izraženog od strane drugostupanjskog suda u prethodnom tijeku postupka nije osnovana bez obzira na to što bi za postojanje bitne povrede odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a morala biti riječ o proturječnosti razloga o odlučnim činjenicama unutar jedne, kao pobijane odluke.
Budući da je u konkretnom slučaju visina štete utvrđena obzirom i u okviru prijepora određenog međom iz postupka uređenja međe, revizijski sud u cijelosti prihvaća razloge drugostupanjske presude na koje se na temelju čl. 396. a. st. 1. ZPP-a i poziva.
Sukladno čl. 396. a. st. 2. ZPP-a na internetskim stranicama će se uz razloge ove presude objaviti i razlozi drugostupanjske presude.
Zbog toga, valjalo je na temelju čl. 393. ZPP-a odbiti reviziju tužiteljice kao neosnovanu.
U Zagrebu, 28. studenoga 2013.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek, v. r.