Gzp-940/2007-7 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Gzp 940/07-7

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, po sucu Željku Glušiću u pravnoj stvari predlagatelja D. B. i V. B., oboje iz Z., zastupani po punomoćniku D. B., odvjetniku u Z., protiv protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Građansko-upravni odjel, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, rješavajući o zahtjevu predlagatelja od 5. prosinca 2007., dana 12. ožujka 2008.,

r i j e š i o j e:

I. Određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku predlagateljima D. B. i V. B., oboje iz Z., …, u iznosu po 7.000,00 (sedamtisuća) kuna, svakome.

II. Nalaže se Republici Hrvatskoj isplatiti primjerenu naknadu iz toč. I izreke ovog rješenja u roku od 3 (tri) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

Obrazloženje

Predlagatelji su 5. prosinca 2007. podnijeli ovom sudu temeljem odredbe čl. 27. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 150/05 i 16/07 – dalje: ZS), zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, smatrajući da im je povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku zbog nedonošenja sudske odluke i dugog trajanja postupka koji se u vrijeme podnošenja zahtjeva vodio kod Županijskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Gž-4933/07.

Zahtjev je osnovan.

Prema odredbi čl. 27. st. 1. ZS stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo, može neposredno višem sudu uputiti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

U provedenom postupku Vrhovni sud Republike Hrvatske je na temelju navoda predlagatelja iz zahtjeva, pribavljene preslike spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. R1-325/03 te očitovanja Županijskog suda u Zagrebu od 23. siječnja 2008. utvrdio slijedeće pravno relevantne činjenice za odlučivanje o povredi prava predlagatelja na suđenje u razumnom roku, zajamčenog čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 41/01 - pročišćeni tekst 55/91 - dalje: Ustav).

Predmetni izvanparnični postupak pokrenut je 18. veljače 2003. pred Općinskim sudom u Zagrebu prijedlogom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, koji prijedlog je podnesen od strane D. B. i V. B., predlagatelja u ovom postupku, protiv protustranki Grada Zagreba, T. B. i S. K., a koji postupak se vodio pod posl. br. R1-325/03.

Rješenjem od 24. veljače 2003. sud prvog stupnja pozvao je predlagatelje da dopune prijedlog na način da u spis dostave zemljišno knjižni izvadak za predmetnu nekretninu u izvorniku ne starijem od 6 mjeseci u roku od 15 dana uz upozorenje da će se isti odbaciti.

Dana 19. ožujka 2003. predlagatelji su dostavili traženu dokumentaciju.

Rješenjem od 21. ožujka 2003. sud prvog stupnja pozvao je predlagatelje da dostave točnu adresu za protustranke S. K. i S. K..

Predlagatelji su 17. travnja 2003. dostavili podnesak u kojem su naveli podatak o posljednjem prebivalištu protustranki.

Dopisom od 25. travnja 2003. sud prvog stupnja pozvao je Centar za socijalnu skrb Z. da protustrankama S. K. i S. K. postavi skrbnika za poseban slučaj i o tome obavijesti sud. Dana 28. svibnja 2003. sud prvog stupnja požurivao je postupanje po svom dopisu od 25. travnja 2003. za postavljanje skrbnika za poseban slučaj, što je učinio i 2. srpnja 2003..

Centar za socijalnu skrb Z. je 15. listopada 2003. dostavio sudu rješenje od 10. listopada 2003. kojim je protustrankama imenovan poseban skrbnik u tom postupku u osobi M. D., odvjetnika u Z., ….

Na ročištu od 13. studenog 2003. predlagatelji su naznačili vrijednost predmeta diobe u iznosu te su naznačili da su zakonske nasljednice iza S. K. P. A. i B. Š. obje iz Z., … temeljem rješenja o nasljeđivanju br. O-8144/03 i zatražili rok za proširenje prijedloga na nove protustranke.

Podneskom od 25. studenog 2003. predlagatelji su kao protustranke naznačili i A. P. i Š. B. obje iz Z., … te su ujedno dostavili presliku rješenja o nasljeđivanju br. O-8144/03 bez potvrde pravomoćnosti.

Rješenjem od 27. studenog 2003. sud je pozvao predlagatelje da u spis dostave dovoljan broj primjeraka prijedloga za razvrgnuće za sve protustranke te pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, čemu su predlagatelji udovoljili 12. prosinca 2003. te ujedno dostavili dokaz o uplaćenoj sudskoj pristojbi u iznosu od 1.800,00 kn.

Rješenjem od 18. prosinca 2003. sud je pozvao predlagatelje da usklade svoj prijedlog za razvrgnuće sa rješenjem o nasljeđivanju u dovoljnom broju primjeraka u roku od 15 dana, uz upozorenje da će se postupak dovršiti prema stanju spisa, čemu su predlagatelji udovoljili podneskom od 21. siječnja 2004..

Podneskom od 17. veljače 2004. predlagatelji su izvijestili sud da se T. B. pridružuje kao stranka na strani predlagatelja, budući da ista ima pravni interes da se ista razvrgne.

Na ročištu od 3. ožujka 2004. predlagatelji su povukli prijedlog u odnosu na IV. protustranku S. K., uz obrazloženje da je ista umrla, a da su njezini nasljednici obuhvaćeni prijedlogom za razvrgnuće, dok je Grad Zagreb predao pismeni podnesak kojim se očitovao na prijedlog za razvrgnuće te je sud donio rješenje da će se provesti dokaz mjerničkim vještačenjem.

Rješenjem od 23. ožujka 2004. sud je pozvao predlagatelje da uplate trošak predujma za vještačenje.

Rješenjem od 25. svibnja 2004. sud je odredio provođenje očevida na licu mjesta za 18. lipnja 2004. uz sudjelovanje vještaka mjernika.

Podneskom od 26. svibnja 2004. predlagatelji su dostavili dokaz o plaćenom predujmu za očevid.

Zakazani očevid od 18. lipnja 2004. nije održan zbog neuredne dostave za protustranku A. Š..

Podneskom od 3. rujna 2004. predlagatelji su molili zakazivanje novog očevida.

Rješenjem od 20. rujna 2004. sud je zakazao novi očevid zakazuje za 15. listopada 2004., koji, međutim, nije održan zbog neurednih dostava za II. i III. protustranku.

Rješenjem od 26. listopada 2004. zakazan je očevid za 17. studenog 2004., na kojem je vještak dao nalaz te mu je sud prvog stupnja dao nalog da izradi prijedlog diobe zk. kčbr. 1043/1 k.o. Š., nakon očitovanja Grada Zagreba.

Rješenjem od 23. prosinca 2004. sud je pozvao protustranku Grad Zagreb da se očituje na prijedlog predlagatelja prema zapisniku od 17. studenog 2004..

Dana 11. siječnja 2005. Općinsko državno odvjetništvo Zagreb, Građansko-upravni odjel obavijestilo je sud da više ne zastupa Grad Zagreb i da se pismeno izravno dostavi Gradu Zagrebu.

Rješenjem od 17. siječnja 2005. sud je pozvao Grad Zagreb da se očituje na prijedlog predlagatelja prema zapisniku sa očevida od 17. studenog 2004..

Rješenjem od 18. ožujka 2005. sud je pozvao predlagatelje da dostave u spis podatak da li se predmetne nekretnine nalaze unutar granica građevinskog područja, a ako se nalazi da za istu dostave lokacijsku dozvolu ili detaljan plan uređenja.

Podneskom od 6. lipnja 2005. protustranka Grad Zagreb se očitovao na prijedlog predlagatelja u pogledu oblika i površine novonastalih čestica zk. kč.br. 1043/1 prema geodetskim elaboratima.

Rješenjem posl. broja R1-325/03 od 21. rujna 2005. sud je odbio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zk.ul. 3343 k.o. Š..

Protiv navedenog rješenja 18. studenog 2005. protustranka Grad Zagreb podnijela je žalbu pa je spis 13. prosinca 2005. dostavljen na Županijski sud u Zagrebu radi donošenja odluke po žalbi protustranke te se postupak pred tim sudom vodio pod posl. br. Gž-5251/05.

Dopisom od 20. travnja 2007. Županijski sud u Zagrebu vratio je spis sudu prvog stupnja radi otklanjanja nedostataka u zastupanju protustranke Grada Zagreba.

Podneskom od 2. srpnja 2007. predlagatelji su požurivali donošenje odluke u tom predmetu.

Rješenjem od 12. srpnja 2007. sud je pozvao protustranku da u spis dostavi punomoć J. L. za zastupanje Grada Zagreba, čemu je udovoljeno 29. kolovoza 2007..

Dana 3. rujna 2007. spis je ponovno dostavljen na Županijski sud u Zagrebu te je zaveden pod posl. brojem Gž-4933/07.

Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gž-4933/07 od 15. siječnja 2008. odbijena je žalba protustranke kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje.

Službenom provjerom o stanju spisa kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu te na temelju preslike dostavnice, priležeće spisu, utvrđeno je da su navedeno drugostupanjsko rješenje predlagatelji po punomoćniku primili 15. veljače 2008.

Pravno relevantno razdoblje razmatranja odlučno za ocjenu pripada li predlagateljima pravo na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, smatra se razdoblje od 18. veljače 2003. kao dana podnošenja prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina do 15. veljače 2008. kao dana kada su predlagatelji primili drugostupanjsku odluku Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gž-4933/07 od 15. siječnja 2008., kojom je pravomoćno okončan predmetni sudski postupak, što, pak, sveukupno iznosi 4 godine, 11 mjeseci i 27 dana.

Prema ocjeni ovog suda, usprkos tome što je prvostupanjski sud tijekom postupka, koji nema elemente složeno strukturiranog predmeta, poduzimao određene procesne aktivnosti usmjerene ka okončanju postupka te na koncu i donio odluku te usprkos tome što je predmetni sudski postupak pravomoćno okončan, utvrđena ukupna duljina trajanja predmetnog postupka (skoro punih pet godina) daje osnova za zaključak da ovaj postupak nije vođen s potrebnom ažurnošću i učinkovitošću u postupanju.

Naime, da nije bilo potrebne ažurnosti i učinkovitosti u postupanju vidljivo je iz postupanja prvostupanjskog suda, koji se u vođenju postupka nije vodio načelima izraženim čl. 10. st. 1. i čl. 311. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03), koja, ako ih se sud pridržava, zadovoljavaju kriterije učinkovitog suđenja u razumnom roku.

Međutim, ovaj sud ocjenjuje da su i sami predlagatelji svojim procesnim držanjem u tijeku samog postupka doprinijeli duljini trajanja postupka i to u izvjesnoj mjeri na način što nisu naznačili i priložili već u prijedlogu svu potrebnu dokumentaciju, već ih je sud tijekom postupka morao pozivati na dostavu iste (dostava zk izvadaka, dovoljnog broja primjeraka prijedloga za protustranke) pa su time, u manjoj mjeri, doprinijeli njegovom duljem trajanju.

Zaključno, obzirom na navedena utvrđenja, usprkos utvrđenom doprinosu predlagatelja duljini trajanja predmetnog izvanparničnog postupka, Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje da neažurno i neučinkovito postupanje sudova jest, u pretežitom dijelu, razlog neopravdano dugotrajnom vođenju predmetnog parničnog postupka, slijedom čega je u konkretnom slučaju, povrijeđeno pravo predlagatelja na suđenje u razumnom roku zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske.

Visinu naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku ovaj sud je utvrdio imajući u vidu sve relevantne okolnosti konkretnog slučaja, cijeneći pri tome i doprinos predlagatelja ukupnom trajanju postupka, uz istodobno uvažavanje gospodarskih prilika u Republici Hrvatskoj.

Stoga je temeljem odredbe čl. 28. st. 1. ZS odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 12. ožujka 2008.

Sudac:

Željko Glušić, v.r.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti ustavna tužba.