Legislator Case Law & Legislation
Rev-596/1991-2 AI generated

Rev-596/1991-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Rev-596/1991-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Presuda

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca mr. Hrvoja Momčinovića kao predsjednika vijeća, te Miroslave Vekić, Zlatka Crnića, Vesne Milošević i Ivice Crnića kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. E. iz S., koju zastupa punomoćnik T. M., odvjetnik u S., protiv tuženika M. E. iz S., koga zastupa punomoćnik M. F., odvjetnik u S. i umješača na strani tuženika Vojnog pravobranilaštva V.P. … S., radi utvrdjenja nosioca stanarskog prava, rješavajući reviziju tuženika protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Splitu od 2. studenog 1990. br. Gž-2421/90, kojom je potvrdjena presuda Općinskog suda u Splitu od 12. srpnja 1990. br. P-599/90, u sjednici održanoj dana 3. srpnja 1991. godine,

Legislator headnote

AI generated

Rev-596/1991-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka ne može se ispitati budući da o tome nema razloga u navodima revizije, a nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju ovaj revizijski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 386. Zakona o parničnom postupku).

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 596/1991-2

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca mr. Hrvoja Momčinovića kao predsjednika vijeća, te Miroslave Vekić, Zlatka Crnića, Vesne Milošević i Ivice Crnića kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. E. iz S., koju zastupa punomoćnik T. M., odvjetnik u S., protiv tuženika M. E. iz S., koga zastupa punomoćnik M. F., odvjetnik u S. i umješača na strani tuženika Vojnog pravobranilaštva V.P. … S., radi utvrdjenja nosioca stanarskog prava, rješavajući reviziju tuženika protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Splitu od 2. studenog 1990. br. Gž-2421/90, kojom je potvrdjena presuda Općinskog suda u Splitu od 12. srpnja 1990. br. P-599/90, u sjednici održanoj dana 3. srpnja 1991. godine,

p r e s u d i o j e :

Odbija se revizija kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Drugostepenom presudom odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrdjena prvostepena presuda, kojom je presudjeno:

"I. Utvrdjuje se da je tužiteljica E. M. isključivi nosilac stanarskog prava na stanu u S., VIII kat, stan br. …, izgradjen u objektu S-4/3 u naravi dvosoban stan površine 61 m[2] , pak je tuženik dužan u roku od 15 dana i pod prijetnjom izvršenja iseliti iz navedenog stana te da slobodnog od osoba i stvari predati na raspolaganju tužiteljici.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom izvršenja isplatiti tužiteljici troškove postupka u iznosu od 343,80 dinara."

Protiv drugostepene presude tuženik je izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže da se nižestepene presude ukinu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno sudjenje.

Odgovor na reviziju nije podnesen, a Javno tužilaštvo Hrvatske nije se izjasnilo o reviziji.

Revizija nije osnovana.

Revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka ne može se ispitati budući da o tome nema razloga u navodima revizije, a nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju ovaj revizijski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 386. Zakona o parničnom postupku).

Nesporno je izmedju stranaka, da je tuženik predmetni stan dobio iz stambenog vojnog fonda JNA i da je tuženik sa porodicom uselio u taj stan, te da je brak izmedju stranaka razveden pravomoćnom presudom prvostepenog suda od 9. ožujka 1987. godine br. P-582/86, kao i da je istom presudom zajedničko dijete stranaka povjereno na čuvanje i odgoj majci - tužiteljici.

Na tako utvrdjeno i nesporno činjenično stanje nižestepeni sudovi su pravilno primijenili odredbu čl. 65. st. 3. Zakona o stambenim odnosima (objavljen u "Narodnim novinama" br. 51/85 i 42/86) kada su udovoljili tužbenom zahtjevu.

Odredbom čl. 65. st. 3. Zakona o stambenim odnosima je propisano, da kad porodično domaćinstvo bračnih drugova ima samo zajedničku djecu prijašnjih bračnih drugova, a povjerena su jednom od njih, tada taj roditelj zadržava stanarsko pravo, neovisno o tome na koji je način stekao to pravo prije razvoda braka.

Navedena odredba primjenjuje se i u slučaju kada se radi o stanu iz vojnog fonda kao što je u nazočnoj parnici.

Naime, u čl. 50. Pravilnika o davanju na korištenje stanova iz stambenog fonda Jugoslavenske narodne armije (Sl. vojni list br. 5/86) na koji se poziva revident, predvidjena je dobrovoljna zamjena stanova bivših bračnih drugova, a kad nje nema, dolazi do primjene naprijed navedeni propis.

Iz navedenih razloga valjalo je reviziju odbiti kao neosnovanu (čl. 393. Zakona o parničnom postupku).

U Zagrebu, 3. srpnja 1991.

Predsjednik vijeća:

Mr. Hrvoje Momčinović v.r.