Gž Ovr-28/2025-2 · Županijski sud u Sisku



Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-28/2025-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Sisku po sucu pojedincu Predragu Jovaniću u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ZISO OBNOVA d.o.o. Zagreb, Dudovec 21, OIB36778142986, kojeg zastupa punomoćnica Danijela Blažević, odvjetnica u Zagrebu, protiv ovršenice ŽEĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Grgić, odvjetnik u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovr-3428/2018-114 od 16. prosinca 2024., 7. srpnja 2025.,

r i j e š i o j e

Odbija se, kao neosnovana, žalba ovršenice ŽEĐ te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovr- 3428/2018-114 od 16. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

"Odbija se prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe i za prekidom postupka od 3. prosinca 2024., dopunjen podneskom od 5. prosinca 2024."

2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnijela ovršenica i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (članak 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku "Narodne novine", broj: 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP-a) u vezi sa člankom 21. stavak 1. Ovršnog zakona "Narodne novine" broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., i 114/22., dalje: OZ-a. Predlaže preinačenje rješenja, usvajanjem prijedloga za odgodu i prekid postupka ili, podredno, ukidanje te odluke i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj se protivi žalbenim navodima kao neosnovanima i predlaže potvrđivanje pobijane odluke.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je pobijanim rješenjem odbio prijedlog ovršenice za odgodu i prekid ovog ovršnog postupka podnesen 3. prosinca 2024. (stranice 688 do 690 spisa) i dopunjen 5. prosinca 2024. (stranica 735 spisa). Ovo stoga što za usvajanje prijedloga nisu ispunjeni uvjeti iz odredaba članka 65. stavak 1. OZ-a, kao što to zaključuje i obrazlaže prvostupanjski sud.

6. Prvostupanjski sud valjano obrazlaže da u prijedlogu za odgodu ovrhe ovršenica niti ne ukazuje na koji bi način za nju nastala nenadoknadiva šteta provedbom ove ovrhe. Ispitujući osnovanost podnesenog prijedloga prvostupanjski sud dalje navodi da ako ovrha bude do kraja provedena imovina ovrhovoditelja će biti uvećana za iznos postignut na dražbi ili za nekretninu koja se prodaje na dražbi (ako ovrhovoditelj ponudi najveći iznos za predmetnu nekretninu) pa će se ovršenica moći naplatiti, a u slučaju da ovršenica uspije u parničnim postupcima koje vodi, glede nedopuštenosti ove ovrhe.

7. Za dodati je da je prvostupanjski sud utvrdio da ovršenica na prebiva na adresi na kojoj se nalazi predmetna nekretnina.

8. U odnosu na prekid postupka temeljem prakse Suda Europske unije, u vezi moguće ništetnosti pojedinih odredaba Ugovora na temelju kojega se ovaj postupak vodi, također je pravilan zaključak da ovršenica prilikom sklapanja spornog Ugovora nije nastupala kao fizička osoba, a također ovršenica pogrešno tvrdi da se radi o tzv. akcesnom ugovoru.

9. Tumačenje Europske komisije objavljeno u smjernicama u Službenom listu

C-323/12 od 27. rujna 2019. navodi:

"…Fizička osoba koja na temelju akcesornog ugovora djeluje u svojstvu jamca za ugovor koji se sklapa između dvaju trgovačkih subjekata mora se smatrati potrošačem ako je djelovala u svrhe izvan okvira njezina obrta, poduzeća i profesije i nije ni na koji način funkcionalno povezana s društvom zajmoprimcem. Funkcionalna povezanost može se odnositi, na primjer, na funkciju direktora tog društva ili na udio u njegovu temeljnom kapitalu koji nije zanemariv."

10. Naprijed navedeno se ne može primijeniti u ovome slučaju jer je sporni Ugovor o zajmu (stranice 11 do 16 spisa) ovršenica potpisala u svojstvu direktora pravne osobe koja je sklopila taj ugovor i pri tome je ovršenica dala jamstvo za naplatu tako što je dopustila zasnivanje založnog prava na svojoj nekretnini (Sporazum o osiguranju, stranice 7 do 10 spisa). To znači da funkcionalna povezanost postoji i ovršenica neosnovano tvrdi da ona ima status potrošača.

11. Radi iznesenoga, a budući da ovršenica nema status portošača pogrešno ovršenica smatra da prvostupanjski sud mora postupiti u skladu sa zaključkom br. 1 usvojenim na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. (broj: Su IV-87/2022 koji glasi:

»1. Obveza ovršnog suda da u postupku ovrhe na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (zadužnice, javnobilježničke ovrhe isprave, solemnizirane javnobilježničke isprave) po službenoj dužnosti provjeri nepoštenost ugovornih odredbi.

U ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.) a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, ovršni sud je dužan po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.«

12. Slijedom svega navedenoga, žalba ovršenice je odbijena kao neosnovana i potvrđeno je pobijano prvostupanjsko rješenje (članak 380. točka 2. ZPP-a).

U Sisku 7. srpnja 2025.

Sudac

Predrag Jovanić