Criminal procedure: Prosecutor's incomplete investigation request cannot be dismissed without court order.
Legislator summary
AI generatedThe Supreme Court allowed the request for protection of legality, ruling that the lower court's dismissal of the prosecutor's investigation request violated the Criminal Procedure Act. The prosecutor had submitted an incomplete request, which the investigating judge initially rejected for failure to correct it within the deadline. The court held that for specific documents like investigation requests, the law mandates a different procedure than a simple dismissal, requiring either a chance to correct or a referral to the pre-trial hearing. Consequently, the dismissal was deemed unlawful because the statute did not explicitly authorize rejecting such requests for incompleteness.
Legislator headnote
AI generatedčl. 71. st. 3. u vezi čl. 188. st. 3. Zakona o kaznenom postupku; If an investigation request lacks required elements, the investigating judge must invite correction or refer to pre-trial hearing rather than dismiss it unless the law explicitly permits dismissal.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Kzz 53/10-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Zlate Lipnjak Bosanac, kao predsjednice vijeća, te Ileane Vinja i Melite Božičević Grbić, kao članova vijeća, i višeg sudskog savjetnika Vojimira Katića, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv osum. J. R. i dr. zbog kaznenog djela iz čl. 286. st. 2. KZ-a i dr., odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti od 10. studenog 2010. godine br. KZZ-DO-351/10, podnesenom protiv rješenja istražnog suca Županijskog suda u Dubrovniku od 6. srpnja 2010. godine br. Kio-27/10 i rješenja izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Dubrovniku od 31. kolovoza 2010. godine br. Kv-92/10, u sjednici vijeća održanoj dana 10. veljače 2011. godine,
p r e s u d i o j e:
Utvrđuje se da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan i da je pravomoćnim rješenjem koje čini rješenje istražnog suca Županijskog suda u Dubrovniku od 6. srpnja 2010. godine br. Kio-27/10 i rješenje izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Dubrovniku od 31. kolovoza 2010. godine br. Kv-92/10, povrijeđen zakon u odredbi čl. 71. st. 3. u vezi čl. 188. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, u korist osumnjičenika.
Obrazloženje
Rješenjem istražnog suca Županijskog suda u Dubrovniku odbačen je podnesak – istražni zahtjev državnog odvjetnika za provođenje istrage protiv osum. J. R. i dr. zbog kaznenih djela iz čl. 286. st. 2. KZ-a i dr., kao nepotpun za postupanje, jer državni odvjetnik nije u određenom roku ispravio i dopunio istražni zahtjev u smislu čl. 71. st. 3. ZKP-a. Žalba državnog odvjetnika protiv tog rješenja odbijena je rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku od 31. kolovoza 2010. godine br. Kv-92/10.
Protiv pravomoćnog rješenja Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnosi zahtjev za zaštitu zakonitosti i predlaže da se isti utvrdi osnovanim i ukinu pobijana rješenja zbog povrede zakona iz čl. 71. st. 3. u vezi čl. 188. st. 3. ZKP-a.
Zahtjev je osnovan.
U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da nije bilo osnova odbaciti istražni zahtjev državnog odvjetnika za provođenje istrage protiv osumnjičenika, jer je takvo postupanje suda protivno odredbi čl. 71. st. 3. u vezi čl. 188. st. 3. ZKP-a.
Naime, u situaciji kada istražni sudac ocijeni da istražni zahtjev državnog odvjetnika ne sadrži sve što je potrebno da bi se na temelju njega moglo postupati, ovlašten je pozvati ga da takav podnesak ispravi odnosno dopuni, a ako državni odvjetnik to ne učini u određenom roku, istražni sudac ga ne može odbaciti, već je dužan o njemu odlučiti.
Ovo iz razloga jer se odredba čl. 71. st. 3. ZKP-a, u dijelu koji predviđa odbacivanje podneska, odnosi samo na one podneske za koje u zakonu nije propisano drugačije postupanje. Međutim, drugačije je postupanje predviđeno za one podneske čiji sadržaj zakon izričito propisuje kao npr. istražni zahtjev (čl. 188. st. 3. ZKP-a), optužnica (čl. 268. ZKP-a) ili žalba (čl. 365. st. 1. ZKP-a). Takvi se podnesci, ako nisu razumljivi ili ne sadrže sve što je potrebno da bi se na temelju njih moglo postupati, mogu odbaciti samo ako zakon to izričito propisuje što, međutim, kod postupanja po istražnom zahtjevu nije predviđeno niti se takve posljedice analogijom mogu uspostaviti. Odbacivanje istražnog zahtjeva predviđeno je samo ako državni odvjetnik odustane od istražnog zahtjeva prije donošenja rješenja o provođenju istrage, kako nalaže odredba čl. 188. st. 6. ZKP-a, što ovdje nije slučaj.
Zbog toga, ako je istražni sudac smatrao da je istražni zahtjev protiv osum. J. R. i dr. zbog kaznenog djela iz čl. 286. st. 2. KZ-a nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se na temelju njega moglo postupati, bio je ovlašten pozvati državnog odvjetnika da u određenom roku ispravi ili dopuni taj istražni zahtjev, ali mu nije smio ukazati na procesne posljedice propuštanja niti takav istražni zahtjev odbaciti, jer takve posljedice za ovaj slučaj nisu izričito predviđene.
Nasuprot tome, istražni je sudac trebao takav, makar i nepotpun, istražni zahtjev razmotriti i, ako je to potrebno radi razjašnjenja okolnosti koje su važne za odlučivanje, pozvati državnog odvjetnika i osumnjičenike na prethodno ročište u smislu čl. 189. st. 2. ZKP-a, na kojem državni odvjetnik može izmijeniti ili dopuniti istražni zahtjev, a ako se i nakon toga uočeni nedostaci u istražnom zahtjevu ne bi otklonili, trebao je izjaviti neslaganje i zatražiti da o tome odluči izvanraspravno vijeće, sukladno čl. 190. st. 2. ZKP-a.
Slijedom toga, a neovisno postoje li u konkretnom slučaju nedostaci u istražnom zahtjevu ili ne, nije bilo zakonskog osnova za odbacivanje istražnog zahtjeva državnog odvjetnika u smislu čl. 71. st. 3. ZKP-a, ali kako je ta povreda postupka učinjena u korist osumnjičenika, to ju je ovaj Vrhovni sud, u smislu čl. 442. st. 2. ZKP-a, mogao samo utvrditi, ne dirajući u pravomoćno rješenje.
Slijedom naprijed iznesenih razloga, trebalo je presudi kao u izreci.
U Zagrebu, 10. veljače 2011.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Vojimir Katić, v.r.
Zlata Lipnjak Bosanac, v.r.