I Kž-144/1992-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Pavišić dr. Berislava kao predsjednika vijeća, te Drakulić Milene i Mikor Milivoja kao članova vijeća i stručnog suradnika Papeš Branke kao zapisničara u krivičnom predmetu protiv opt. B. D. zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZRH, odlučujući o žalbi javnog tužioca podnesenoj protiv rješenja Okružnog suda u Rijeci od 13. ožujka 1992, K-51/91, (Kv-109/92), u sjednici održanoj 1. travnja 1992,
Legislator headnote
AI generatedI Kž-144/1992-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Pobijanim rješenjem Okružni sud u Rijeci oglasio se stvarno nenadležnim za vođenje postupka u krivičnom predmetu protiv opt. B. D., zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZRH, prema u izreci ovog rješenja citiranoj optužnici Okružnog javnog tužioca u Rijeci i odredio da se predmet ima ustupiti nadležnom Vojnom sudu operativne zone Karlovac na daljnje postupanje.
Full text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: I Kž-144/1992-3
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Pavišić dr. Berislava kao predsjednika vijeća, te Drakulić Milene i Mikor Milivoja kao članova vijeća i stručnog suradnika Papeš Branke kao zapisničara u krivičnom predmetu protiv opt. B. D. zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZRH, odlučujući o žalbi javnog tužioca podnesenoj protiv rješenja Okružnog suda u Rijeci od 13. ožujka 1992, K-51/91, (Kv-109/92), u sjednici održanoj 1. travnja 1992,
r i j e š i o j e:
Uvažava se žalba javnog tužioca, preinačuje se pobijano rješenje, na način da je za suđenje u krivičnom postupku protiv opt. B. D., zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZH, i čl. 35. st. 1. u vezi s čl. 19. KZJ, prema optužnici Okružnog javnog tužioca u Rijeci od 21. studenog 1991. broj Kt-116/91, stvarno nadležan Okružni sud u Rijeci.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Okružni sud u Rijeci oglasio se stvarno nenadležnim za vođenje postupka u krivičnom predmetu protiv opt. B. D., zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZRH, prema u izreci ovog rješenja citiranoj optužnici Okružnog javnog tužioca u Rijeci i odredio da se predmet ima ustupiti nadležnom Vojnom sudu operativne zone Karlovac na daljnje postupanje.
Protiv tog rješenja podnio je žalbu javni tužilac, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i predmet vrati Okružnom sudu u Rijeci na daljnji postupak.
Javno tužilaštvo Hrvatske u svom pismenom mišljenju predlaže da se žalba javnog tužioca uvaži.
Žalba je osnovana.
Prema odredbi čl. 3. KZRH pod pojmom vojne osobe smatraju se: vojnik na odsluženju vojnog roka, pitomac vojne škole, aktivni mlađi oficir, oficir ili vojni službenik,
I Kž 144/1992-3
osoba iz rezervnog sastava dok se kao vojni obveznik nalazi na vojnoj dužnosti i civilna osoba koja obavlja određenu vojnu dužnost.
Odredbom čl. 38. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 53A/91) propisano je da oružane snage čine jedinstvenu cjelinu i sastoje se od Hrvatske vojske u čijem sastavu se kao posebni dijelovi nalaze Zbor narodne garde i Domobranstvo. Mirnodopski sastav oružanih snaga, prema odredbi čl. 40. Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 49/91), čine djelatne vojne osobe i osobe na službi u oružanim snagama, te vojnici koji služe vojni rok, a ratni sastav se popunjava i osobama iz pričuvnog sastava.
Kako iz spisa predmeta proizlazi da je optuženik u času izvršenja djela bio pripadnik dobrovoljačkih jedinica rezervne policije, nije po stajalištu ovog suda bio vojna osoba u smislu citiranih zakonskih odredaba.
Pozivanje prvostepenog suda na odredbu čl. 37. Zakona o obrani nije osnovano, jer se ona s obzirom na njenu dikciju ne odnosi na optuženika, a osim toga optuženik je u času izvršenja djela bio u jedinici rezervne policije, koja ne predstavlja oružane snage u smislu cit. zakonskih odredbi.
Uredba Predsjednika Republike o organizaciji, radu i djelokrugu sudbene vlasti u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske ne odnosi se dakle na optuženika, pa prema tome u odnosu na njega nije nadležan Vojni sud.
Riješeno je, stoga, temeljem čl. 397. st. 3. ZKP kao u izreci.
U Zagrebu, 1. travnja 1992.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Papeš Branka v.r.
Pavišić dr. Berislav v.r.