Legislator Case Law & Legislation
I Kž-144/1992-3 AI generated

I Kž-144/1992-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number I Kž-144/1992-3
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Rješenje

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Pavišić dr. Berislava kao predsjednika vijeća, te Drakulić Milene i Mikor Milivoja kao članova vijeća i stručnog suradnika Papeš Branke kao zapisničara u krivičnom predmetu protiv opt. B. D. zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZRH, odlučujući o žalbi javnog tužioca podnesenoj protiv rješenja Okružnog suda u Rijeci od 13. ožujka 1992, K-51/91, (Kv-109/92), u sjednici održanoj 1. travnja 1992,

Legislator headnote

AI generated

I Kž-144/1992-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Pobijanim rješenjem Okružni sud u Rijeci oglasio se stvarno nenadležnim za vođenje postupka u krivičnom predmetu protiv opt. B. D., zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZRH, prema u izreci ovog rješenja citiranoj optužnici Okružnog javnog tužioca u Rijeci i odredio da se predmet ima ustupiti nadležnom Vojnom sudu operativne zone Karlovac na daljnje postupanje.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž-144/1992-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Pavišić dr. Berislava kao predsjednika vijeća, te Drakulić Milene i Mikor Milivoja kao članova vijeća i stručnog suradnika Papeš Branke kao zapisničara u krivičnom predmetu protiv opt. B. D. zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZRH, odlučujući o žalbi javnog tužioca podnesenoj protiv rješenja Okružnog suda u Rijeci od 13. ožujka 1992, K-51/91, (Kv-109/92), u sjednici održanoj 1. travnja 1992,

r i j e š i o j e:

Uvažava se žalba javnog tužioca, preinačuje se pobijano rješenje, na način da je za suđenje u krivičnom postupku protiv opt. B. D., zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZH, i čl. 35. st. 1. u vezi s čl. 19. KZJ, prema optužnici Okružnog javnog tužioca u Rijeci od 21. studenog 1991. broj Kt-116/91, stvarno nadležan Okružni sud u Rijeci.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Okružni sud u Rijeci oglasio se stvarno nenadležnim za vođenje postupka u krivičnom predmetu protiv opt. B. D., zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZRH, prema u izreci ovog rješenja citiranoj optužnici Okružnog javnog tužioca u Rijeci i odredio da se predmet ima ustupiti nadležnom Vojnom sudu operativne zone Karlovac na daljnje postupanje.

Protiv tog rješenja podnio je žalbu javni tužilac, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i predmet vrati Okružnom sudu u Rijeci na daljnji postupak.

Javno tužilaštvo Hrvatske u svom pismenom mišljenju predlaže da se žalba javnog tužioca uvaži.

Žalba je osnovana.

Prema odredbi čl. 3. KZRH pod pojmom vojne osobe smatraju se: vojnik na odsluženju vojnog roka, pitomac vojne škole, aktivni mlađi oficir, oficir ili vojni službenik,

I Kž 144/1992-3

osoba iz rezervnog sastava dok se kao vojni obveznik nalazi na vojnoj dužnosti i civilna osoba koja obavlja određenu vojnu dužnost.

Odredbom čl. 38. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 53A/91) propisano je da oružane snage čine jedinstvenu cjelinu i sastoje se od Hrvatske vojske u čijem sastavu se kao posebni dijelovi nalaze Zbor narodne garde i Domobranstvo. Mirnodopski sastav oružanih snaga, prema odredbi čl. 40. Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 49/91), čine djelatne vojne osobe i osobe na službi u oružanim snagama, te vojnici koji služe vojni rok, a ratni sastav se popunjava i osobama iz pričuvnog sastava.

Kako iz spisa predmeta proizlazi da je optuženik u času izvršenja djela bio pripadnik dobrovoljačkih jedinica rezervne policije, nije po stajalištu ovog suda bio vojna osoba u smislu citiranih zakonskih odredaba.

Pozivanje prvostepenog suda na odredbu čl. 37. Zakona o obrani nije osnovano, jer se ona s obzirom na njenu dikciju ne odnosi na optuženika, a osim toga optuženik je u času izvršenja djela bio u jedinici rezervne policije, koja ne predstavlja oružane snage u smislu cit. zakonskih odredbi.

Uredba Predsjednika Republike o organizaciji, radu i djelokrugu sudbene vlasti u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske ne odnosi se dakle na optuženika, pa prema tome u odnosu na njega nije nadležan Vojni sud.

Riješeno je, stoga, temeljem čl. 397. st. 3. ZKP kao u izreci.

U Zagrebu, 1. travnja 1992.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Papeš Branka v.r.

Pavišić dr. Berislav v.r.