Psz-68/1993-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Psz 68/1993-2

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Jakoba Miletića kao predsjednika vijeća, Borisa Guttmanna i Gordane Gasparini kao članova vijeća te višeg sudskog savjetnika Branke Papeš kao zapisničara, u postupku o zahtjevu za sudsku zaštitu kažnjenih Tvornica namještaja i didaktičkih sredstava K. - Z., protiv rješenja Republičkog vijeća za prekršaje od 9.X. 1992. br. J-654/92, radi prekršaja iz čl. 17. Zakona o zaštiti od požara, u nejavnoj sjednici vijeća održanoj dana 4. ožujka 1994.,

p r e s u d i o j e :

Zahtjev se odbija.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem uvažena je žalba kažnjenog poduzeća i odgovorne osobe A.J. protiv rješenja Gradskih sudaca za prekršaje Zagreb br. I/6-JS-350-91 od 29.V. 1992., te je u odnosu na djelo prekršaja opisano toč. 1. izreke prvostupanjskog rješenja to rješenje ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak, dok je u odnosu na prekršaj označen toč. 2. izreke prvostupanjskog rješenja to rješenje potvrđeno. U zahtjevu za sudsku zaštitu kažnjena tvornica ne poriče izvršenje prekršaja opisanog u toč. 2. izreke prvostupanjskog rješenja već traži da sud utvrdi da nije dužan platiti kaznu izrečenu po prvostupanjskom rješenju toč. 1. izreke tog rješenja. Predlaže stoga da Vrhovni sud Republike Hrvatske njihov zahtjev za sudsku zaštitu uvaži.

Republičko vijeće za prekršaje dostavilo je spise predmeta bez odgovora na zahtjev. Zahtjev nije osnovan.

Kako iz spisa predmeta proizlazi, a niti kažnjena tvornica to ne poriče, da je počinila prekršaj opisan u toč. 2. izreke prvostupanjskog rješenja, zakonito je po mišljenju ovoga suda postupio sudac za prekršaje kada je ovo djelo kažnjenih pravno okvalificirao kao čl. 17. Zakona o zaštiti od požara, te kažnjenima izrekao kaznu.

Kako je pobijanim rješenjem u stvari u cijelosti udovoljeno zahtjevu kažnjenog poduzeća iz njihovog zahtjeva za sudsku zaštitu, to zahtjev nije osnovan.

Pobijanim rješenjem naime samim ukidanjem prvostupanjskog rješenja u pogledu prekršaja označenog toč. 1. izreke tog rješenja, ukinuta je i izrečena kazna, te su prema tome kažnjeni dužni platiti samo izrečenu im novčanu kaznu za prekršaj označen toč. 2. izreke prvostupanjskog rješenja.

Iz navedenih razloga sud smatra da ne postoji ni jedan od razloga iz čl. 135. Zakona o prekršajima za pobijanje rješenja Republičkog vijeća za prekršaje, te je zahtjev za sudsku zaštitu kažnjenog poduzeća neosnovan.

Trebalo je stoga temeljem čl. 136. i 137. Zakona o prekršajima u vezi sa čl. 42. st. 2. Zakona o upravnim sporovima koji je preuzet na temelju čl. 1. Zakona o preuzimanju Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", br. 53/91) kao zakon Republike Hrvatske, presuditi kao u izreci.

U Zagrebu, 4. ožujka 1994.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Branka Papeš v.r.

Jakob Miletić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Presuda se dostavlja:

1. Tvornica namještaja i didaktičkih sredstava K., Ul. K., S.K. - Z.,

2. Republičko vijeće za prekršaje Republike Hrvatske, Zagreb, sa spisom (2x).