Revt-189/2011-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revt 189/11-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Aleksandra Peruzovića, člana vijeća i suca izvjestitelja, Viktorije Lovrić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. d.o.o. P., kojeg zastupa punomoćnik I. B., odvjetnik u P., protiv tuženika I- tuženika G. d.o.o. P., i II-tuženika I. d.o.o. P., radi isplate, odlučujući o reviziji II-tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4654/07-3 od 1. ožujka 2011., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-36/06 od 4. travnja 2007., u sjednici održanoj 25. listopada 2016.,

p r e s u d i o j e:

Revizija II-tuženika I. d.o.o. P. odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženicima solidarno isplatiti tužitelju iznos od 223.070,72 kn sa zakonskim kamatama na pojedine iznose glavnice od dospijeća do isplate (toč. I. izreke), te mu naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 54.643,30 kn (toč. II. izreke), dok je odbijen zahtjev II-tuženika za naknadu parničnog troška u cijelosti (toč. III. izreke).

Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba II-tuženika I. d.o.o. P. kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.

Protiv drugostupanjske presude II-tuženik je podnio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se pobijana presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija nije osnovana.

Sukladno odredbi čl. 392. a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08 i 123/08 – ispr. - dalje: ZPP), koji se u ovom predmetu primjenjuje u smislu odredbe čl. 53. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 57/11), ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga navedenih u reviziji, pazeći po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP.

U postupku koji je prethodio reviziji nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

Suprotno navodima revizije pobijana drugostupanjska presuda sadrže jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, koji razlozi imaju podlogu u prikupljenoj procesnoj građi, a pritom je sud u obrazloženju presude u dovoljnoj mjeri odgovorio na relevantne žalbene navode (čl. 375. st. 1. ZPP-a), pa slijedom toga nije počinjena istaknuta bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, kao ni ona iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 375. st. 1. ZPP-a.

Također, neutemeljen je ponovljeni prigovor tuženika da mu je zbog povrede odredbe čl. 315. st. 3. ZPP-a onemogućeno raspravljanje pred sudom i time počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, a koju povredu da je ujedno njezinim nesankcioniranjem počinio i drugostupanjski sud. Istina, u pravu je revident kada navodi da, nakon što je predmetni spis ustupljen prvostupanjskom sudu, raspravni sudac nije postupio sukladno odredbi čl. 315. st. 3. ZPP-a (propustio je, nakon što strankama omogući da se o tome izjasne, donijeti odluku o tome da se ponovno ne saslušavaju svjedoci i vještaci, već da se pročitaju zapisnici o izvođenju tih dokaza). Međutim, obzirom da je iz zapisnika o održanoj glavnoj raspravi ... (list 263 spisa) vidljivo da su nazočni punomoćnici stranaka (tužitelja i I-tuženika) na tom ročištu dobili riječ i na taj način ujedno i mogućnost izjasniti se o načinu na koji će se pred izmijenjenim vijećem izvesti već ponovljeni dokazi (uzgred, izjavili su da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga i predložili zaključenje glavne rasprave), pravilno je stajalište drugostupanjskog suda da bi takvo postupanje prvostupanjskog suda predstavljalo, doduše, povredu načela neposrednosti iz odredbe čl. 315. st. 3. ZPP-a, međutim, koja povreda nije takvog značaja da bi utjecala na zakonitost presuđenja, a da nikako nije riječ o povredi iz čl. 356. st. 2. toč. 6. ZPP-a. Pri tome valja naglasiti da revident u reviziji ne iznosi ama baš nikakve razloge glede navoda da bi neposrednim izvođenjem tih dokaza za njega mogla biti donesena povoljnija odluka.

Slijedom rečenog, nije se ostvario revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

Nižestupanjski sudovi prihvatili su tužbeni zahtjev i obvezali tuženike na solidarnu isplatu utuženog iznosa, time da se drugostupanjski sud (potvrđujući prvostupanjsku presudu) pozvao na odredbu čl. 451. Zakona o obveznim odnosima - „Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01 - dalje: ZOO), ocijenivši pritom da je prvostupanjski sud temeljeći svoju odluku na odredbi čl. 448. st. 2. ZOO-a, doduše, pogrešno primijenio materijalno pravo, no da je pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako odlučiti o tužbenom zahtjevu (čl. 368. st. 2. ZPP-a)

S navedenim shvaćanjem drugostupanjskog suda i iznesenim razlozima u pobijanoj presudi u cijelosti je suglasan i ovaj sud, pa se revident u smislu čl. 396.a st. 1. ZPP-a upućuje na te razloge kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje.

Pri tome valja istaknuti da se sadržaj tuženikove revizije u pretežitom dijelu svodi na prigovore činjenične naravi, što u reviziji nije dopušteno (čl. 385. st. 1. ZPP-a), pa utoliko takvim prigovorima nije niti moguće osporavati pravilnost primjene materijalnog prava.

Prema tome, nije ostvaren ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

S obzirom na izloženo, valjalo je na temelju odredbe čl. 393. ZPP-a reviziju II- tuženika odbiti kao neosnovanu, time da će se na internetskim stranicama ovoga suda uz ovu presudu objaviti i odluka drugostupanjskog suda (čl. 396.a st. 2. ZPP).

Zagrebu 25. listopada 2016.

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v. r.