R1 Ob-332/2024-13 · Općinski sud u Rijeci

Poslovni broj R1 Ob-332/2024-13

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Rijeka

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Andrei Jurković-Venturini u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Rijeka, protiv predloženice ĐF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po posebnoj skrbnici, ŽF, diplomiranoj pravnici, djelatnici Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti, 15. srpnja 2025.,

r i j e š i o j e

ĐF, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena ..1979. u [adresa], R Slovenija, od oca EF i majke IF, djelomično se lišava poslovne sposobnosti i to na način da:

ne može samostalno donositi odluke o zdravlju i liječenju te davanju suglasnosti za medicinske postupke i zahvate, uključujući davanje pristanka za smještaj na bolničko liječenje,

ne može samostalno donositi odluku o mjestu boravišta i prebivališta,

ne može samostalno donositi odluke o smještaju u socijalnu ustanovu,

ne može samostalno sklapati pravne poslove,

ne može samostalno raspolagati nekretninama, pokretninama veće vrijednosti od 500,00 eura kao i redovitim mjesečnim primanjima iznad 500,00 eura mjesečno,

ne može skrbiti o osobama o kojima bi bila dužna sukladno pravnoj regulativi.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 6. svibnja 2024. podnio sudu prijedlog za djelomično lišenje poslovne sposobnosti predloženice ĐF koja zbog psihičkog stanja nije sposobna brinuti o svim osobnim potrebama, pravima i interesima. Sukladno odredbi čl. 236. Obiteljskog zakona, dalje ObZ predlaže se predloženicu djelomično lišiti poslovne sposobnosti.

2. Predloženici je radi zaštite njezinih prava i interesa u ovosudnom postupku, postavljena posebna skrbnica, temeljem rješenja HZZSR od 6. svibnja 2024. u osobi ŽF, diplomiranoj pravnici, djelatnici Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, koja je u podnesku od navela da se ne protivi prijedlogu predlagatelja do zaprimanja nalaza i mišljenja vještaka o zdravstvenom stanju predloženice i utjecaja tog stanja na njezinu sposobnost zaštite svojih prava i interesa, odnosno ugrožavanja prava i interesa drugih.

3. U tijeku dokaznog postupka proveden je dokaz medicinskim vještačenjem, po vještaku Draganu Lovroviću, dr. med. psihijatar, stalni sudski vještak psihijatrijske struke iz Rijeke, Jardasi 83, Kastav, te je proveden dokaz saslušanjem predloženice.

4. Saslušanjem predloženice na ročištu održanom 18. prosinca 2024. u bitnome je utvrđeno da zna zbog čega je došla na sud, odnosno misli zbog radnog iskustva, odnosno da li može još raditi. Predloženica navodi da živi sama, da primi mjesečno injekciju i odlazi kod dr. ZF, a radila je do pred dvije godine u kampu u Omišlju. Odustala je od posla jer je bila pod nekom terapijom. Bila je u braku, razvela se pred četrnaest godina i ima kćerku od šesnaest godina. Kćerka živi sa ocem i odlazi kod roditelja predloženice i predloženica ode do njih. Od HZZSR prima 150,00 eura, mama joj kupuje hranu, a predloženica te novce sama raspoređuje. nema u vlasništvu nekretnina, a stan je u vlasništvu njezine majke. Nema u vlasništvu automobil, bila je na psihijatriji u KBC prije godinu i pol, te se slaže da vještak napravi nalaz i mišljenje glede njezine sposobnosti, jer misli da nije sposobna raditi sve poslove, neke može a neke ne može. Voli raditi s ljudima i radila je u ljekarni.

5. Vještak Dragan Lovrović, dr. med. psihijatar, stalni sudski vještak psihijatrijske struke, u svom nalazu i mišljenju navodi da je predloženicu pregledao i s istom se kontakt uspostavlja, održava se. Pojam poslovne sposobnosti nakon pojašnjenja razumije. Mišljenja je kako je njena poslovna sposobnost očuvana u potpunosti. Iz razgovora, odnosno psihijatrijskog pregleda predloženice i dostupne dokumentacije, vještak je mišljenja da se kod ĐF radi o: Dg.: Paranoidna shizofrenija F 20.0 Karakteristika shizofrenih poremećaja općenito je postojanje karakterističnih poremećaja mišljenja i percepcije, neadekvatni ili otupjeli afekt.

Svijest je obično jasna, a intelektualne sposobnosti očuvane iako se s vremenom može pojaviti i kognitivni deficit. Poremećaj utječe na osnovne funkcije koje normalnoj osobi daju osjećaj individualnosti, jedinstvenosti i vlastitog odlučivanja. Osoba oboljela od bolesti shizofrenog spektra često smatra da su njene najintimnije misli, osjećaji i postupci poznati drugima ili da ih drugi dijele s njom o čemu može razviti sumanuta objašnjenja u smislu da prirodne ili natprirodne sile mogu utjecati na njene misli ili postupke, često na bizaran način.

Često su prisutne halucinacije, najčešće auditivne. Proces mišljenja postaje nejasan, eliptičan ili opskuran što može povremeno dovesti do nerazumljivog govora oboljelog. Česti su prekidi ili ubacivanja u misaoni tok. Osoba može imati osjećaj oduzimanja ili nametanja misli. Raspoloženje je na karakterističan način povišeno, kapriciozno ili neskladno. Ambivalencija i poremećaj volje mogu se izražavati kao inercija, negativizam ili stupor. Tijek bolesti može biti različit i ne mora biti obvezno kroničan. Prisutna je socijalna i radna nefunkcionalnost.

Nadalje, postoje i dvije osnovne grupe simptoma. Produktivni (pozitivni) i neproduktivni (negativni). Produktivni simptomi su sumanute misli i ideje, progonstvene ideje, posljedično agresivno ponašanje. Nadalje, često su prisutne halucinacije, osobito slušne. To je grupa simptoma na koju se s danas dostupnom medikamentoznom terapijom može vrlo uspješno djelovati. Druga grupa simptoma je neproduktivna, a očituje se kroz neuklapanje u društvo, anhedoniju, izostanak potrebe za druženjem, ne uživanje u potpunosti u interpersonalnim relacijama.

Ta simptomatika je inače teže dostupna terapijskim mjerama. Svi simptomi dovode do nefunkcionalnosti u društvu. Uzimanjem lijekova na simptome bolesti se može djelovati, osobito na produktivnu simptomatiku. Predloženica ima psihičke smetnje koje utječu na organizaciju njenog života na način da se usprkos i više nego dostatnim intelektualno kognitivnim kapacitetima nalazi u socijalno nezavidnoj situaciji. Nakon normalnog ranog rasta i razvoja i stjecana stručnih kompetencija zaposlila se i radila je određeni dio godina. Realizirala je emotivnu vezu i udala se.

U braku je rodila dijete, no u određenom trenutku javile su se psihičke smetnje koje su dijagnosticirane u skladu sa stručnim kriterijima kao paranoidna shizofrenija. Sada se već više od 15 godina provodi liječenje. Tijekom liječenja predloženica je samo djelomično suradljiva, uz znatne oscilacije u suradljivosti pri provedbi svojeg liječenja. Na posljednje bolničko psihijatrijsko liječenje u veljači 2024. dopraćena je u pratnji policije što upućuje na agresivno ponašanje. Po nastupu simptoma bolesti čitavo vrijeme su predominantni neproduktivni simptomi bolesti koji su uvjetovali socijalnu izoliranost i profesionalnu disfunkcionalnost.

Povremeno dolazi do pojave produktivnih simptoma kada se intenziviraju slušne halucinacije i jave se ideje utjecaja drugih ljudi prema njoj. Ima dojam da joj drugi ljudi čitaju misli i u strahu je od utjecaja tih drugih ljudi na nju. Neadekvatno raspolaže s novcima i nije u mogućnosti zatvoriti financijsku konstrukciju te je financijski ovisna o svojim roditeljima. Nakon rastave braka nije realizirala novu emotivnu vezu. Kćerka je navršila 18 godina i punoljetna je te nije bilo potrebno razmatrati roditeljske kompetencije vezano uz kćer. Nema adekvatnog uvida u svoje stanje, odnosno, ne doživljava da ima poremećaj.

Na upite o problemima konkretne odgovore izbjegava, nepovjerljiva je. Na pitanja odgovara protupitanjima. Dijagnoza paranoidne shizofrenije je kod predloženice postavljena po pravilima struke i zadovoljava kriterije za postavljanje dijagnoze sukladno Međunarodnoj klasifikaciji bolesti 10 revizija (MKB-10). Odluke o načinu svog života donosi u znatnoj mjeri temeljem bolesnih ideja, a ne iz slobodne volje. Riječ je o kroničnoj duševnoj smetnji koja se ne može izliječiti, redovitim liječenjem simptomi bolesti se donekle mogu držati pod kontrolom.

Budući da duševna smetnja zahvaća velik dio osobnosti i da odluke u određenoj mjeri donosi iz bolesne sfere osobnosti kompromitirane su i kompetencije iz kruga poslovne sposobnosti. U svrhu njene zaštite potrebno ju je lišiti poslovne sposobnosti na način da ne može samostalno donositi odluke o svom zdravlju i liječenju, davanju suglasnosti za bolničko liječenje te suglasnosti za medicinske postupke i zahvate. Ne može donositi odluke o mjestu prebivališta i boravišta. Ne može samostalno donositi odluku o smještaju u socijalnu ustanovu jer na taj dio utjecaj imaju psihopatološke ideje.

Ne može samostalno raspolagati nepokretnom i pokretnom imovinom veće vrijednosti od 500 eura i redovnim mjesečnim prihodima iznad 500 eura mjesečno. Dodatno je vještak mišljenja da ne može sklapati pravne poslove, odnosno da bi pritom donosila odluku iz bolesnog dijela osobnosti i na taj način bi sebe dovela u ugrozu. Nije u mogućnosti skrbiti o osobama o kojima bi to bila obavezna sukladno Obiteljskom zakonu. Liječenje je do sada adekvatno provođeno, a iscrpljene su sve mjere za povećanje kapaciteta za samostalan život. Navedeni i predloženi raspon lišenja poslovne sposobnost je nužan i neophodan, a u svrhu osiguranja pravne zaštite i drugih osnovnih potreba predloženice.

Stoga je vještak mišljenja da će se skrbništvom u ovom rasponu riješiti problem zbog kojeg se ovo pokrenulo.

6. Sud je nalaz i mišljenje medicinskog vještaka u cijelosti prihvatio kao stručan i potpun u skladu s priloženom medicinskom dokumentacijom, a na isti nalaz predlagatelj i posebna skrbnica predloženice također nisu imali primjedbi.

7. Stoga je sud na temelju provedenog dokaznog postupka i ocjene vještaka, predloženika djelomično lišio poslovne sposobnosti, temeljem odredbe članka 234., te čl. 555. i čl. 556. Obiteljskog zakona (NN 103/2015) i odlučio kao u izreci rješenja.

U Rijeci, 15. srpnja 2025.

S u d a c :

Andrea Jurković-Venturini

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Žalba se podnosi pisano, u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi rješava nadležni županijski sud u RH.

DNA:

- predlagatelju

- posebnom skrbniku predloženika

- predloženici