K-113/2018-84 · Općinski sud u Koprivnici

Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: K-113/2018-84

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po Vesni Piškorec Kuzmić kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Tanje Benotić kao zapisničarke u kaznenom predmetu protiv optuženika ŠI zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavak 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 - dalje u tekstu: KZ/11), u svezi članka 215. stavak 3. KZ/11, a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici broj K-DO- 205/2017-25 od 18. kolovoza 2017., a koja je djelomično izmijenjena na raspravi 8. srpnja 2025., u prisutnosti zamjenice općinske državne odvjetnice Sunčice Dolenec Kovačić, optuženika ŠI, braniteljice optuženika odvjetnice Sanje Godek-Glavina i punomoćnice ošt. Hrvatske šume – II, nakon završene javne rasprave, dana 14. srpnja 2025. objavio je, a dana 8. srpnja 2025.,

p r e s u d i o j e

optuženik ŠI,

OIB: [osobni identifikacijski broj],

sin Š i DI rođene ZI, rođen ..1955. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, poljoprivrednik, umirovljenik, sa mirovinom od 190,00 eura, supruga je kućanica, ne ostvaruju nikakve druge prihode, pismenog, sa završenih 4 razreda osnovne škole, suvlasnik obiteljske kuće u [adresa] i zemljišta u površini od 15 jutara, nije služio vojsku, neosuđivan, nije u tijeku drugi kazneni postupak, brani se sa slobode, ostali podaci nepoznati,

k r i v j e

što je,

I. 03. travnja 2017., u vremenu od 9:00 do 13:00 sati, na livadi u blizini mjesta [adresa] i [adresa], u neposrednoj blizini šumskog predjela "Orsagovica", protivno čl. 21. Odluke o agrotehničkim mjerama, mjerama za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjerama zaštite od požara na području Općine Rasinja (Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije broj 9 od 11. srpnja 2016.) spaljivao granje i kocene uz sam rub šume, olako držeći da se neće ništa dogoditi, pa je tako uslijed pojave vjetra došlo do širenja požara na 7,5 hektara šume, u kojem su izgorjele mlade biljke hrasta kitnjaka i bukve, vlasništvo Republike Hrvatske, kojom upravljaju Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija Sokolovac, kojom prilikom je pričinjena šteta u iznosu od 504.052,47 eura,

dakle, iz nehaja požarom izazvao opasnost za imovinu većeg opsega, a kaznenim djelom je pričinjena šteta velikih razmjera,

čime je počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti - teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, opisano u članku 222. stavak 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 - dalje u tekstu: KZ/11) u svezi članka 215. stavak 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 222. stavak 3. KZ/11, za koje se temeljem iste zakonske odredbe

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

II. Temeljem odredbe članka 56. KZ/11 prema optuženiku se izriče

uvjetna osuda

tako da se izrečena kazna neće izvršiti, ukoliko optuženik ŠI u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

III. Temeljem odredbe članka 158. stavak 2. ZKP/08 optuženik ŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti i ovršnosti ove presude nadoknaditi s osnove imovinsko-pravnog zahtjeva ošt. HRVATSKE ŠUME, OIB: 69693144506, iznos od 504.052,47 eura (3.797.783,36 kuna), dok se s ostatkom imovinsko-pravnog zahtjeva od 217.110,93 eura (2.881.557,40 kuna) oštećenik upućuje u parnicu.

III. Temeljem odredbe članka 148. stavak 1. ZKP/08 optuženik ŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj], oslobađa se od plaćanja troškova ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. -6. ZKP/08 te nužnih izdataka i nagrade braniteljice po službenoj dužnosti te isti padaju na teret proračuna, s time da će se braniteljici po službenoj dužnosti odvjetnici Sanji Godek-Glavina po pravomoćnosti i ovršnosti ove presude isplatiti iz proračunskih sredstava novčani iznos od 2,960,00 eura u kojem iznosu je njezin zahtjev za naknadom troškova zastupanja optuženika osnovan.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici stavilo je na teret optuženiku ŠI počinjenje teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavak 3. KZ/11, u svezi članka 215. stavak 3. KZ/11, pobliže činjenično i pravno opisanog u optužnici broj K-DO-205/2017-25 od 18. kolovoza 2017. (list 1-3 sudskog spisa), a koja je djelomično izmijenjena na raspravi 8. srpnja 2025. (list 531 sudskog spisa).

2. Na raspravi upitan o tome kakav stav zauzima prema optužbi optuženik ŠI je izjavio da se ne smatra krivim zbog počinjenja kaznenog djela stavljenog mu na teret.

3. Optuženik ŠI u svom iskazu navodi da je on došao u šumu u 9 sati ujutro sam i vršio je spaljivanje grana, akacije, svega što je vjetar napravio. Livada je njegova i rub uz šumarak. Točno je da je on vlasnik nekretnine čkbr. [katastarska čestica]/D šuma Belevina u Bjelanovu sa 908 čhv. On je na licu mjesta prilikom provođenja očevida od strane suda dana 16. svibnja 2022. pokazao mjesto gdje je vršio spaljivanje granja. Spaljivanje je vršio na način da je skupljao sitno granje koje je zapalio. Oko 11 sati je otišao kući, s tim da je prije toga sanirao mjesto gdje je vršio paljenje na način da je s grabljicama navukao zemlju koju su svinje razrovale na tom mjestu gdje je palio. Vratio se kod bratića ZI koji je saslušan na sudu, gdje su pili kavu. Vidjeli su jaki dim te se je on vratio na mjesto gdje je vršio spaljivanje te se vratio ponovno na svoju nekretninu, a tada je vidio da se vatra raširila u šumu. Kojih 10 do 15 metara dalje od mjesta gdje je vršio spaljivanje je vidio vatru. Otišao je malo dalje raskapati lišće, bio je van sebe, ni sam nije znao što da radi, uhvatila ga je panika kada je vidio vatru. On je otišao, jer ga je gušio dim, a nije zvao vatrogasce, nije imao niti mobitel te pretpostavlja da ih je zvao lugar. Kada je spaljivao granje u šumi čuo je da ljudi u šumi ruše stabla s motorkom, uglavnom je čuo glasove. On tada konkretno nije nikoga vidio, a kada se vratio od Đuraševića vidio je LI koji je u svojoj šumi nešto čistio, sakupljao granje. On je bio udaljen od mjesta gdje je on prethodno spaljivao kojih 10 metara. Drugoga se više ne sjeća. Od 16 godine je radio u šumariji kao sezonac, svašta je u šumi radio, pošumljavao, a nije se nikome javio vezano uz ovo spaljivanje. On je dosta puta prije toga palio granje. Kad je spaljivao, nije bilo vjetra, bilo je mirno vrijeme. Kocena je bilo po livadi, ali ih on nije koristio za paljenje, vidio ih je. Palio je grane koje je sakupio sa svoje livade. On ima šumu i s jedne i s druge strane, a u sredini je livada. Jako se razbolio, nije noćima spavao, uplašio se i vatre. Ima ugrađena 3 stenta i u 8 mjesecu mora ići na kontrolu, morao bi operirati bruh. Živi sa suprugom i kćerkom, a i kćerka i supruga imaju zdravstvenih problema. Žao mu je što se ovo dogodilo, jer je godinama radio u šumarijama, vršio njegu.

4. Sud je proveo dokazni postupak tijekom kojeg je saslušao vještaka dipl. ing. Ivana Grginića i vještaka dipl. ing. Stanislava Topića, a uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi svjedoka AI, MI, LI, ŽI, RI, UI, ZI, KI, SI i FI te nalaz psihijatrijskog vještaka dr. Štefice Deuš.

5. Nadalje, u dokaznom postupku sud je pročitao izviješće o osiguranju mjesta događaja (list 6-7), zapisnik o očevidu PP Koprivnica (list 9-10), izviješće s prilogom (list 11-20), prijavu šumske štete (list 21-26, 54-59, 109-111), potvrdu o visini dohotka i primitka (list 41, 80-85), razgledana je fotodokumentacija očevida (list 61-70), pročitani su podaci dostavljeni od Hrvatskih šume (list 121-124), izvršen je uvid u preslike iz spisa ODO u Koprivnici (prilog 135-137 i 138-149), pročitana je dokumentacija (list 153-157), razgledane se fotografije (prilog 163-168), pročitana je dokumentacija (list 169-186), zapisnik sastavljen na licu mjesta dana 16. svibnja 2022. (list 208-209), dokumentacija (list 210-327), izvršen je uvid u skicu uredovanja (list 328- 351), pročitana je medicinska dokumentacija (list 483-484) te podaci iz kaznene evidencije za optuženika ŠI.

6. S obzirom da je obrana dovodila u sumnju raspravnu sposobnost optuženika ŠI provedeno je vještačenje istog na okolnosti raspravne sposobnosti istog po psihijatrijskom vještaku dr. Štefici Deuš koja je utvrdila da je optuženik ŠI raspravno sposoban. On je osoba prosječnih intelektualnih kapaciteta, zadovoljavajuće sociofunkcionalan i socioadaptiran cijeli život, bez podataka koji bi upućivali na psihičke smetnje bilo kojeg karaktera te sposoban shvatiti značaj svojeg postupanja i vladati svojom voljom, odnosno ubrojiv je, a to se odnosi i na vrijeme počinjenja kaznenog djela, odnosno travanj 2017.

7. Sud je proveo vještačenje po sudskom vještaku psihijatru dr. Štefici Deuš, jer je obrana optuženika samoinicijativno provela vještačenje, odnosno zatražila ocjenu raspravne sposobnosti od Poliklinike Duša d.o.o. Čakovec, a u čijem specijalističkom nalazu (list 483-484 sudskog spisa) se prvo navodi da pacijent (okrivljenik ŠI) nije raspravno nesposoban za davanje nikakvih iskaza, a nakon toga dostavljaju novi nalaz (list 486-487 sudskog spisa) u kojem se navodi da okrivljenik ŠI nije raspravno sposoban pa je sud stoga odredio provođenje novog vještačenja, s time da Poliklinika Duša, odnosno dr. ŠIĐ na zahtjev suda pojašnjava da je ustvari došlo do omaške u pisanu prvog nalaza.

8. Na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka, analizirajući sve provedene dokaze, kako pojedinačno, a tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, a razmotrivši pri tom i obranu optuženika ŠI sud smatra dokazanim da je optuženik ŠI počinio teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavak 3. KZ/11, u svezi članka 215. stavak 3. KZ/11 na način pobliže opisan u izreci ove presude.

9. U ovom postupku nije bilo sporno da je dana 3. travnja 2017. došlo do požara u blizini mjesta [adresa] i [adresa] u neposrednoj blizini šumskog predjela Orsagovica, a o čemu je Policijska postaja Koprivnica zaprimila dojavu od strane Centra 112 tog dana u 13:44 sati te je nakon toga upućena ophodnja nadležne policijske postaje i osigurano mjesto događaja te je u nazočnost inspektorice za zaštitu od požara i eksplozija provedena dokazna radnja očevida o čemu je sastavljen zapisnik o očevidu (list 9-10 sudskog spisa).

10. U zapisniku o očevidu se navodi da je dokazna radnja očevida provedena na otvorenom prostoru, između mjesta [adresa] i [adresa], predio zvan Orsagovica, na livadi i pošumljenoj površini.

11. Optuženik ŠI ne osporava da je vršio spaljivanje granja, a tek kada je otišao s lica mjesta vidio je dim te se vratio na mjesto gdje je vršio spaljivanje, a koje mjesto je pokazao i tijekom provođenja očevida na licu mjesta.

12. Dana 16. svibnja 2022. sud je uz nazočnost stranaka te mjerničkog vještaka Tihomira Husnjaka, vještaka za šumarstvo, lovstvo, drvopreradu i procjenu šumskog zemljišta Ivana Grginčića i vještaka za zaštitu od požara i tehnoloških eksplozija i zaštitu na radu Stanislava Topića izvršio očevid na licu mjesta te utvrdio da se radi o nekretnini upisanoj u čkbr. [katastarska čestica] šuma Orsagovica u Gorici sa 423 jutra i 1355 čhv koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u naravi šuma), dok je uvidom u zemljišnoknjižno stanje utvrđeno da optuženik ŠI posjeduje čkbr. [katastarska čestica]/D šuma Bjelevina u Bjelanovu sa 908 čhv upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja odgovara čestici 690/6 u površini od 3266 m2 upisanoj u posjedovni list 148 k. o. [katastarska općina].

13. Mjesto koje je optuženik ŠI pokazao kao mjesto gdje je vršio spaljivanje granja od strane mjerničkog vještaka Tihomira Husnjaka ucrtano je u skicu uredovanja (list 328-351 sudskog spisa).

14. U dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke koji su imali saznanja vezano uz inkriminirani događaj.

15. Iz iskaza svjedoka LI proizlazi da je inkriminiranog dana bio na svojoj parceli koja je u blizini parcele optuženika i vidio je da je optuženik na svojoj livadi spaljivao tzv. kocene, a mjesto gdje je palio je bilo otprilike 10 do 15 metara od šume Šumarije Sokolovac. Kroz određeno vrijeme on se udaljio od navedenog mjesta, ali je prethodno vidio da se vatra stišala dok je optuženik još po zemljištu skupljao otpad. Od mjesta gdje se nalazio vidio je dim i tada je shvatio da je došlo do požara. Spustio se niže i vidio da je požar zahvatio šumu i da ŠI to više nije mogao kontrolirati. Pretpostavlja da je do širenja požara došlo iz razloga što je popuhnuo neki povjetarac pa je očito to odnijelo dalje do šume i došlo je do širenja požara. Na tom dijelu šume lovačko društvo iz [adresa] je postavilo hranilište. On vatrogasce nije vidio, jer oni nisu imali pristup požarištu, već su bili na šumarijskoj cesti i sprječavali da se dalje požar ne širi. Udaljenost između mjesta gdje su se oni nalazili i mjesta gdje je livada optuženika je kojih 500 metara. U šumi nije bilo drvo starije od tri godine, a ništa nije bilo uređeno, nisko raslinje, trnje, trava. Šuma je bila uz livadu optuženika, nije ništa bilo odvojeno, zaraslo je, jer nije čišćeno. U šumi nije bilo presjeka.

16. Svjedok ĆI iskazuje da poznaje optuženika, jer žive u susjedstvu. Poznato mu je gdje isti ima šumu i livadu, s obzirom da njegova nekretnina, u naravi šuma graniči s njegovom šumom i livadom, odnosno on ima pristup na svoju nekretninu preko njegove livade, jer drugačije ne može doći do iste. Neposrednih saznanja vezno uz požar nema, jer je tog dana bio na radnom mjestu, a drugi dan je išao vidjeti što se dogodilo. Njegova nekretnina nije bila zahvaćena. U ono vrijeme kad je bio požar put do njegove nekretnine, a tu misli na optuženikovu nekretninu, nije bio nikakav. Radilo se o poljskom putu pa iza toga postoji neki most koji nema bankine. Radi se ustvari o kanalu preko kojeg su složene dvije veće tuljavke. Ukoliko si sam ne odrežeš grane radi mogućnosti pristupa nekretnini, tada se radi o šikari. Ne zna točno kada prije ovog požara je šumarija rušila na svojoj nekretnini, a to je moglo biti 2013. ili 2014. godine, a iza toga je ostala šikara, mlađ. Prije je postojao put, a koji u vrijeme ovog spornog događaja nije bio čišćen, a radi se o putu koji prolazi kroz nekretninu šumarije. Ustvari su si ljudi sami morali probiti put do svojih nekretnina. Taj dio za koji je naveo da je nastao nakon rušenja stabala je bio samonikli. Poznato mu je da je optuženik u ono vrijeme, a i oni ostali, morao kositi oko livade, jer ukoliko se pusti da zaraste, tada zaraste livada u šikaru. Na livadi optuženika je bila hranilica od lovačkog društva Vepar Sokolovac. U vrijeme požara hranilište je bilo na licu mjesta, a sada nije.

17. Svjedok ZI iskazuje da živi u [adresa], a tijekom ljeta je u [adresa]. Optuženika poznaje, jer mu je bratić. Sa svoje hacijende vidi cijeli taj kraj gdje se zbio požar. Tog dana optuženik i on su kod njega pili kavu te je optuženik vidio da se nešto dimi i rekao da mora ići. On sa njime nije išao, a optuženik je rekao da je čistio, ali ne zna da li na livadi ili gdje. On otprilike zna gdje se njegova nekretnina nalazi. Radi se o livadi oko koje je šuma. Nakon tog požara je išao s gornje strane vidjeti što se dogodilo. Vidio je do kud su vatrogasci mogli doći sa crijevima. Ne može sa sigurnošću procijeniti do koje udaljenosti su oni došli, onoliko koliko su pješice mogli proći kroz šumu. Vatrogasci sa vatrogasnim kolima nisu mogli pristupiti do mjesta požarišta. Ne zna da li nekretnina optuženika graniči sa nekretninom šumarije. Par godina prije tog događaja je bila posjećena šuma od šumarije. Nakon toga je na tom dijelu samonikla šuma, kroz to se treba provlačiti, a on nije vidio da bi na tom djelu nešto bilo sađeno. Tuda se moglo prolaziti samo sa malim traktorom. Jedino je na udaljenosti od 3 kilometara bio put, jer su tu prije vukli drva. Na livadi je bila hranilica i čeka od lovačkog društva, a ne zna da li je i sada ista tamo. Prije nego je optuženik došao kod njega na kavu on nije vidio što je isti radio. Nije mu pojašnjavao na koji način je čistio livadu. Kasnije je s brijega vidio što je pocrnjelo, a radilo se o šumi koja je prije bila posjećena, dok na livadi nije mogao vidjeti što je bilo.

18. Svjedok ŽI u svom iskazu navodi da je tijekom 207. godine radio u Hrvatskim šumama, Šumarija Sokolovac na radnom mjestu revirnika. Čuvar šuma UI i on su kritičnog dana bili u predjelu Orsagovica 94 te su vidjeli dim iz područja prema Lukovcu pa su se spustili do ceste. Vidio je da gori njihova šuma, a na lice mjesta nije išao pa je pozvao upravitelja, a UI je zvao vatrogasce iz [adresa]. Misli da su na lice mjesta prvi došli vatrogasci iz Koprivnice. Radilo se o mladoj šumi, brdovitom terenu. U tom dijelu postoji cesta, radi se o šumskoj cesti. Optuženika ŠI poznaje, a nije mu poznato da li isti u tom predjelu ima kakvu nekretninu. Kada se je spustio bliže vidio je optuženika koji je kopao, vjerojatno pokušavao s motikom spriječiti širenje požara, ali se požar već preselio na njihovu nekretninu. On kao revirnik radi doznaku stabala, izradu godišnjih planova, dok dnevnik rada vode lugari, odnosno čuvari šuma. Radilo se o mladoj šumi, samonikloj. Tu ne postoje presjeke, već šumske vlake, a po kojima se voze šumski traktori kod izvlačenja drva. Vlaka je bila čista u tom dijelu šume, a i kamion je skoro došao do mjesta požarišta, jedna od vatrogasnih kola. Napamet ne zna koliko je bilo sati kada je vidio da gori, negdje između 9 i 10 sati, a sve je to konstatirano pismeno. Poznato mu je da je tada tu bilo hranilište, ali ne zna kojeg lovačkog društva, a sada ga nema. Nakon događaja vršena je sanacija požarišta, a nakon toga sadnja negdje u proljeće 2018., dok su u jesen 2018. vršili čišćenje. U tom dijelu ima i samonikle šume iz panja.

19. Svjedok UI u svom iskazu navodi da on radi kao čuvar šuma Šumarije Sokolovac, a kritičnog dana bio je zajedno s revirnikom ŽI udaljeni otprilike 2-3 km od mjesta gdje su vidjeli požar. On je negdje oko 14:15 sati zvao vatrogasce. Spustio se po jednoj njihovoj vlaki te je vidio da dosta gori, a radilo se o predjelu Orsagovica 92a. Optuženika GI poznaje, ali ga kritičnog dana tamo nije vidio. Vatrogasci su došli za kojih 15 -20 min. Tog dana bilo je sunčano, malo vjetrovito. Vatrogasci su se spustili do njihovog puta, a isti je udaljen od mjesta požarišta kojih 200 metara. Idućeg dana je na lice mjesta išao sa policijom. S optuženikom oko ovoga nije razgovarao. On ne zna da li u tom predjelu optuženik ima kakvu livadu, a tamo livada postoji, ali ne zna čija je. Na toj livadi je postojalo hranilište za divljač, ali ne zna da li i sada postoji. Ponovno navodi da su se vatrogasci spustili po jednom putu kojih 200 metara do požarišta. Oni su dežurali dva dana. Bilo je 5 – 6 vatrogasnih kola, [adresa]. Između šume i livade nije bilo presjeka, postoji neki potok, ali ne zna čiji je. 2012. godine u prosincu su posječena stabla, a u siječnju je još bila linija za granje i sl. On vodi šumarske dnevnike, svakodnevno, a u 6-om, 7-om i 8-om mjesecu pišu svaki dan stanje vezano uz požare, vrijeme. Nakon rušenja stabala na tom dijelu je bila sadnja stabala gdje nije bilo prirodnog podmlatka, a bilo je i čišćenja. To se evidentira u šumariji gdje se što radi u kojem odjelu.

20. Svjedok RI iskazuje da je 2017. godine radio kao lugar u Šumariji Sokolovac, lugariji Medenjak, Nikolin jarak. Tog dana je išao kući te je vidio požar u predjelu Orsagovica, a s automobilom je došao otprilike 50 metara od mjesta požarišta te je pomogao gasiti vatrogascima. Njemu je optuženik susjed, a kritične zgode ga nije vidio. Misli da optuženik tamo u blizini ima livadu. On je došao oko 15 sati, a nije vidio odakle je požar krenuo. Misli da je tog dana puhao vjetar, ali ne jako. Radi se o mladoj šumi hrasta, bukve, s time da je podmlađivanje vršeno u par navrata. Rušenje je bilo prije otprilike 3 godine, ne tako davno. Na šumarijskoj nekretnini je bio koš za divlje svinje gdje se stavlja kukuruz. Ne zna da li je to hranilište još uvijek tamo, misli da nije. Postoji put kojim se vatrogasna kola mogu spustiti do te nekretnine, odnosno do livade optuženika, postoji vlaka, a vidio je da su se isti spustili dolje.

21. Svjedok MI iskazuje da je bio upravitelj Šumarije Sokolovac od 10. srpnja 2017. i nema neposrednih saznanja o inkriminiranom događaju, osim što je podnio imovinsko-pravni zahtjev. U tijeku je sanacija dijela površine. Biljke koje su se osušile su odsjekli, a izvršiti će se sadnja novih biljki. Procjena štete je vršena od strane inženjera šumarije. Procjena šumske štete je rađena po određenoj metodologiji vezano uz isto. U toj šumi koja je površine preko 7 hektara postojali su prosjeci, a isti su odbijeni od ukupne površine vezano uz obračun štete. Po tim prosjecima se mogu kretati vozila. Isti su bili održavani. Ne može odgovoriti na pitanje da li su biljke koje su izgorjele bile samonikle ili su sađene. Prema Zakonu o šumama da bi se moglo vršiti podsađivanje potrebno je da 70 % određene površine minimalno bude samoniklo bilje, odnosno da se radi o prirodnoj obnovi u smislu da padne žir i plod od bukve. Ukoliko se to ne desi, tada se isto mora unositi u šumu. Prije konkretnog požara je veća sjeća u šumi bila prije otprilike 10-ak godina. Prilikom vršenja procjene nije uzimano u obzir da li je to zemljište izuzeto iz gospodarenja. On ne zna da li su vatrogasci dolazili na lice mjesta kritične zgode.

22. Svjedok AI iskazuje da je u inkriminirano vrijeme bio upravitelj Šumarije Sokolovac te ga je dana 3. travnja 2017. nazvao revirnik ŽI i obavijestio ga da je od lugara obaviješten da je došlo do požara u šumskom predjelu Orsagovica i da se požar proširio s privatne parcele gdje je čovjek spaljivao granje. Oni su pokušali nešto učiniti, ali nisu mogli pa su pozvali vatrogasce. Otišao je na lice mjesta i vidio opožareno područje, a požar je bio ugašen negdje u popodnevnim satima od strane vatrogasaca. Kasnije su oni napravili procjenu i požarom je bila zahvaćena površina od 7,28 hektara, radilo se o šumi prvog dobnog razreda i to je najmlađa šuma.

U naravi se radilo o šumi hrasta i bukve koja je bila u visini od 20 cm do najviše 3 metra. Šuma se mora obnoviti, jer je dio potpuno izgorio, a dio su vatrogasci uspjeli pogasiti te se mora obnavljati. Da vatrogasci nisu ugasili taj požar isti bi prijetio ostatku šume koja na tom području iznosi oko 1.500 hektara, mladih biljaka i starijih dobnih razreda. Na toj opožarenoj površini su postojale vlake, a to su površine po kojima se izvlači roba. Po nekima može proći vatrogasno vozilo, a po nekima ne, jer je to namijenjeno za šumske traktore.

Kada je u iskazu naveo da su neke osobe bile na licu mjesta tu je mislio na revirnika ŽI i na lugare RI i UI, a koji su i dalje zaposlenici oštećene šumarije. Predjeli 92A i 92B su obnavljani po principu prirodne obnove šume. U slučaju kad se izvrši sjeća, ukoliko ostanu neka prazna mjesta, tada se vrši popunjavanje. Micanje stare sastojine je vršeno prije 10- ak godina. Nakon što je to izvršeno, vršena je njega pomlatka, njega mladika, njega mladih sastojina. Koliko je njemu poznato njihovi radnici nisu vršili nikakva paljenja, odnosno tada nisu ništa radili, jer u to vrijeme nije bilo nikakvih radova, a tu misli na kritično vrijeme, a koliko mu je poznato u toj šumi nije bilo niti nekog ogrjeva kojeg bi trebalo paliti.

S gornje strane te površine postoji blagi nagib te s te gornje strane mogu doći vatrogasna vozila. Udaljenost od toga pa do mjesta požara je otprilike između 10 i 100 metara. Inače, postoje dvije vrste prosjeka i to uzgojni koji nije namijenjen prolasku vozila, već samo za odvajanje površine i tzv. protupožarna prosjeka. Površina optuženika je dolje u jarku, a iznad toga je nekretnina šumarije, te koliko je njemu poznato s te njegove strane nema protupožarnih prosjeka. Na djelu površine se požar mogao gasiti, a na djelu ne. Njemu nije poznato da bi na površini kod optuženika postojalo hranilište Lovačke udruge Vepar iz [adresa].

Procjena štete se vrši nakon što je počinjena, a nakon što izgori sastojina isto se više ne može obnoviti. U tom odsjeku za tu godinu, odnosno 2017., nije trebalo ništa raditi. Procjena se vrši, a kao da će u istoj biti šuma, a što je vršeno u skladu s njihovim Pravilnicima. Na tom mjestu je izvršeno čepovanje biljaka, a on ne zna kakav je rezultat toga bio. Smatra da je tamo od strane šumarije bilo odrađeno sve što je trebalo odraditi, a za isto područje je bio zadužen revirnik.

23. Svjedokinja SI iskazuje da je tijekom 2017. godine bila rukovoditeljica Odjela za ekologiju u Upravi šuma, Podružnica Koprivnica, s time da je od 1.5.2019. godine umirovljenica. Optuženika ne poznaje. Upoznata je sa time da je u travnju 2017. godine u blizini šumskog predjela Orsagovica izbio požar, a ona saznanja o počinitelju nije imala. Po Zakonu o šumama i Pravilnicima kod obračuna štete u slučaju šumskih požara nadležna je šumarija na čijem području se šuma nalazi, a u konkretnom slučaju to bi bila Šumarija Sokolovac. Kontrolu svih parametara vezano uz pregled požarišta te ostalo vrši stručni suradnik za zaštitu šuma u sklopu Odjela za ekologiju u Upravi šuma, Podružnica Koprivnica, a to je u konkretnom slučaju svjedok FI. Tijekom 2017. godine bilo je dosta požara. Sjeća se konkretno na području Đurđevca. Ona na požarišta ne izlazi, a svjedok FI da, ukoliko bude pozvan od strane šumarije.

24. Prijavu šumske štete vrši šumarija, a misli da je u konkretnom slučaju to vršio MI. Ona nije procjenjivala štetu. Prema Pravilnicima obaveza je da se u roku od 3 dana izvrši evidencija štete te da se izračunaju parametri iste. Kod obračuna štete procjenjuje se šteta koja je nastala te da li neka stabla koja su nagorjela mogu se obnoviti, odnosno da li je ista potrebno rušiti. U konkretnom slučaju šumarsku gospodarsku osnovu vodi Šumarija Sokolovac koja upisuje sve što je rađeno u konkretnom odsjeku tijekom 10 godina. Svake godine se upisuje što se tijekom te godine radilo na određenom odsjeku, a u skladu sa godišnjim planovima. Šumarski dnevnik je ustvari knjiga, odnosno dnevnik koju na dnevnoj bazi vodi lugar. Prilikom procjene štete uzimaju se i podaci koji su navedeni u šumarskoj gospodarskoj osnovi. Šumarska gospodarska osnova se tajno čuva, a i sve evidencije vezano uz isto.

25. Svjedok FI iskazuje da je on zaposlen u Hrvatskim šumama, Uprava šuma, Podružnica Koprivnica, na radnom mjestu rukovoditelja Odjela za ekologiju i zaštitu šuma u Upravi šuma, Podružnica Koprivnica, a 2017. radio je u tom odjelu kao stručni suradnik za zaštitu šuma. Optuženika ŠI ne poznaje. Požar se dogodio 3.4.2017. te je dan ili dva nakon toga izašao na lice mjesta zajedno sa NI radi utvrđivanja parametara vezano uz obračun štete. Izlazili su na lice mjesta više puta te je dao sudu na uvid snimku koja je sačinjena sa dronom u rujnu 2017. godine.

Dao je sudu na uvid i dokumentaciju od 13.11.2017. godine vezano uz oštećenja na biljkama za koje se smatralo prilikom požara da nema oštećenja, a ista su naknadno utvrđena i vidljiva na slici, te dokumentaciju od 13.9.2017. godine. Obračun štete vrši se na tri nivoa, odnosno kontrola obračuna na način da prvi nivo je Šumarija, odnosno u konkretnom slučaju Šumarija Sokolovac, drugi nivo Uprava šuma, odnosno u konkretnom slučaju tu kontrolu je radio on i treći nivo je Direkcija služba za ekologiju, a kojima je uz dopis od 28. travnja 2017. godine dostavljan i obračun, te na isti nije bilo nikakvih primjedbi od strane direkcije, a sve u skladu sa šumsko odštetnim cjenikom 37/2015 nn.

Prema Pravilniku o šumsko odštetnom cjeniku iz čl.17 na temelju uzorka primarnih ploha veličine u ovom slučaju 1 kvadrat u svakom odsjeku određeno je 100 ploha po kojem su brojne biljke i konstatirani njihovi razvojni stadij. Na osnovu toga izvršena je procjena za cijelu površinu, a iz te procjene su izuzeti dijelovi koji nisu obrasli npr. jarci i vlake, odnosno za iste je umanjena ta površina. Opožarena površina je snimljena uz pomoć terenskog računala Nomad koji sadrži program Arc map sa shepom. Na osnovu toga je utvrđeno u odsjeku 92a prosječno 7 biljaka po metru kvadratnom i u odsjeku 92b prosječno tri biljke po metru kvadratnom.

Nakon toga se radio obračun na ukupno obraslu površinu izuzimajući jarke i druge neobrasle površine, vlake i sl. Iz naprijed navedenog proizlazi ukupan obračun. Prilikom obračuna štete uzima se u obzir šumska gospodarska osnova. Starost stabala u Odjelu 92a je bila 6 godina, a 92b – 16 godina. Prilikom izlaska na lice mjesta nisu utvrđivali uzrok požara, odnosno u obrascu su popunili "nepoznato", a o istom je obaviještena policija i vatrogasci. Kod procjene štete uzet je u obzir cjenik koji se koristi u situacijama kada se šumski dio izuzme iz procesa gospodarenja, ali nije izvan gospodarenja.

Procjena štete je obavljena nakon požara, a u skladu s Pravilnikom, odnosno šumsko odštetnim cjenikom 37/2015. Šteta nije mijenjana, jer je šuma izgorjela u potpunosti, te mlade biljke nisu dalje tjerale, a i one koje su tjerale bile su oštećene, one bi nakon određenog vremena same istrunule, prelomile se, osušile.

26. Odlukom o agrotehničkim mjerama, mjerama za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjerama zaštite od požara na području Općine Rasinja (Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije broj 9 od 11. srpnja 2016.) člankom 21. propisano je da su vlasnici, odnosno posjednici dužni prilikom uništavanja korova i biljnog otpada spaljivanje obaviti na dijelu zemljišta koje je udaljeno najmanje 200 metara od ruba šumskog zemljišta i dovoljno udaljeno od krošnji stabala i nasada na susjednim parcelama. Tlo na kojem se loži vatra radi spaljivanja korova i biljnog otpada mora se očistiti od trave i drugog gorivog materijala, a spaljivanju moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru i to od zapaljenja vatre do njenog potpunog sagorijevanja i uz sebe moraju imati osnovna sredstva i opremu za početno gašenje požara (lopata, kanta napunjena vodom i slično). Nakon sagorijevanja osobe su dužne pregledati mjesto loženja i ostatke sagorijevanja u potpunosti ugasiti vodom.

27. Sud smatra da je u konkretnom slučaju optuženik ŠI postupao suprotno naprijed citiranoj Odluci Općine [adresa].

28. Naime, u ovom postupku provedeno je vještačenje po šumarskom vještaku mr. sc. Ivanu Grginčić i vještaku za zaštitu od požara Stanislavu Topiću čiji nalazi to potvrđuju, prije svega nalaz vještaka Topića.

29. Iz nalaza i mišljenja vještaka Stanislava Topića proizlazi da se spaljivanje otpada odvijalo u neposrednoj blizini šume, na udaljenosti 19 metara od ruba šume u smjeru sjeveroistoka, a optuženik ŠI je sam pokazao mjesto gdje je započeo spaljivanje biootpada koje je mjernički vještak označio točkom 1.

30. Nadalje, navodi da prema podacima u spisu, podacima dobivenim tijekom provedenog očevida i iz nalaza ostale dvojice vještaka proizlazi da se mjesto na kojem je provedeno spaljivanje biljnog otpada nalazi okruženo šumom čiji rubni dijelovi okružuju prostor livada, odnosno parcela u vlasništvu privatnih osoba. Rubne udaljenosti šume od mjesta spaljivanja biootpada nalaze se na udaljenosti od na porečnim najužim dijelovima cca. do 35 metara, odnosno do najviše 200 metara.

31. Vještak Stanislav Topić smatra da na predmetnom području na kojem je provedeno spaljivanje biljnog otpada (kukuruzno kocene i suho gradnje), s obzirom na oblik livade

– travnate površine okružene šumom u skladu s agrotehničkim mjerama nije dozvoljeno paljenje vatre na bilo koji način, a u cilju održavanja poljoprivredne površine.

32. Jedini način održavanja – zbrinjavanja biootpada koji je trebalo provesti je da se nakon čišćenja poljoprivredne površine, sav sakupljeni biljni otpad odveze na adekvatno mjesto radi zbrinjavanja spaljivanjem ili na neki drugi adekvatan način.

33. Vještak Stanislav Topić nadalje navodi da je vatra zapaljena u suprotnosti s odredbama agrotehničkih mjera unutar perimetra 200 metara od udaljenosti od ruba šume, tj. 19 metara od ruba šume.

34. Širenju požara prethodilo je razbuktavanje zapaljene hrpe suhog granja i kukuruznog kocena pomoću vjetra, s time da kukuruzni kocen ima veliku kaloričnu moć. Razbuktali plamen zapaljene hrpe suhog granja i kukuruznog kocena potpomognut vjetrom jačine povjetarca i vjetrom na udare umjerene jačine razbuktavao se sve više i svojim toplinskim uzgonom i vjetrom navedenih jakosti počeo je u zrak podizati užarene i lagane dijelove kukuruznog kocena noseći ih tako užarene u smjeru vjetra (skok požara). Užarene kukuruzni kocen zapalio je suhu travu, površinski treset, suhe grančice i granje te se počeo širiti uz pomoć vjetra u pravcu šume Orsagovica. Brzina požara se počela udvostručavati uz padine i vlake nagiba od (2 do 12 posto, topografska karakteristika opožarenog područja) prema šumi dohvaćajući nisko raslinje i donje dijelove krošnji stabala. Požar se uz sve prije navedene okolnosti počeo širiti zapuštenim vlakama, prekrivenim tresetom zaraslim u suhu travu prekrivenu suhim lišćem, suhim grančicama i granjem sve dok uz velike napore nije stavljen pod kontrolu vatrogasnih snaga. Proces gorenja započet paljenjem biljnog otpada vrlo visoke kalorične moći nakon početne faze gorenja prerastao je u razbuktalu fazu potpomognut količinom nabacanog biljnog otpada na hrpu te vjetrom snage povjetarca (1.6 – 3.3) m/s i vjetrom snage umjerene jakosti na mahove (8.0 – 10.7) m/s prema potvrdi o stanju vremena RH DHZ na području Koprivničko- križevačke županije.

35. Proces gorenja nastao paljenjem biljnog otpada vrlo visoke kalorične moći nakon početne faze i razbuktavanja (temperatura razbuktale faze naraste na 800 i više stupnjeva C) prešao je u nekontrolirani proces, odnosno počeo se širiti suhom travom uz neposrednu blizinu zapaljene hrpe biljnog otpada te na obližnju šumu (utvrđena udaljenost mjesta loženja od ruba šume je 19 metara) također potpomognut količinom nabacanog biljnog otpada na hrpu te u vrijeme širenja na okolnu šumu nošen vjetrom snage slabi vjetar i vjetrom snage umjerene jakosti na udar te potpomognut termodinamičkim djelovanjem nastalog procesa gorenja.

36. Vještak Stanislav Topić navodi da je širenju požara pogodovala vrsta gorive tvari tj. lagani užareni dijelovi kukuruznog kocena nošeni uzgonskim djelovanjem požara koji su potpomognuti vjetrom kao komadići žeravice i vrućeg pepela padali na suhu travu paleći istu te se požar širio ispred glavnog požara dalje paleći fine i lagane gorive tvari u tlu tinjenjem, gorive tvari na površini, mlada stabla te gorive tvari u krošnjama drveća kao i gorivi slojevi šume uz kumulativno djelovanje naročito vjetra i već navedenih termodinamičkih efekata kao i topografske konfiguracije okoline otvorenog prostora.

37. Pojašnjavajući nalaz na raspravi pred ovim sudom dana 8. srpnja 2025. vještak Stanislav Topić pojašnjava da je kritične zgode prema podacima Hidrometeorološkog zavoda na području Koprivničko-križevačke županije puhao povjetarac i vjetar na mahove što znači da snaga vjetra na mahove u odnosu na povjetarac bude nekoliko puta jače iskazana u metrima u sekundi brzine vjetra. Taj vjetar na mahove može biti uzrok zapaljenog materijala koji tako goreći nošen vjetrom odlazi u okolni prostor. I mala količina zapaljivog materijala može izazvati požarnu opasnost, a što se i dogodilo, s time da kocen izgori u potpunosti.

38. Vještak Ivan Grginčić u svom nalazu i mišljenju navodi da se obračun šumske štete utvrđuje na osnovi odredbi šumsko odštetnog cjenika. Opožarena površina iznosi 6,90 ha (odsjek 92a – 5,69 ha i odsjek 92b – 1,21 ha).

39. Isti nadalje utvrđuje da je broj stabala hrasta u odsjeku 92a određen prema uobičajenim i praktičnim saznanjima te je određen u visini od 50.000 jedinki po hektaru, a u odsjeku 92b prema podacima iz važeće osnove gospodarenja za g.j. Polum- Medenjak. Razvojni stadij sastojne određen je prema podacima iz prijave šumske štete za hrast kitnjak i bukvu, a za ostale vrste utvrđen je prema vlastitom iskustvu.

40. Naknada za šumsku štetu pričinjenu šumskim požarom u odsjecima 92a i 92b g.j. Polum-Medenjak iznosi 460.707,80 eura (3.471.202,91 kuna), a naknada za biološku obnovu šume opožarene površine iznosi 43.344,67 eura (326.580,45 kuna), dok sveukupna naknada za šumsku štetu iznosi 504.052,47 eura (3.797.783,36 kuna).

41. Vještak Grginčić nadalje navodi da je 2020. godine rađena njega podmlatka i vidika na površini od 10 hektara.

42. Na daljnje pitanje braniteljice optuženika kako je procijenio koja vrsta i količina stabala je opožarena vještak navodi da je u prijavi šumske štete koju je sačinila oštećena naveden broj jedinki izgorjelih stabala za primjerne plohe veličine 1 metra i koliko se sjeća radi se o 90 takvih ploha za koje je šumarija utvrdila da je prosječni broj jedinki izgorjelih stabalaca po površni 70 tisuća. Iz prakse mu je poznato da se smatra dobro obnovljenom sastojinom 3 do 5 jedinki po metru kvadratnom, a iz čega proizlazi da bi na hektaru bilo 30 do 50 tisuća jedinki u kojoj razvojnoj fazi sastojina. Radi se o prirodno podignutoj mladoj šumi koja je nastala iz sjemena starih stabala. U najranijoj mladosti broj jedinki po jedinici površine doseže brojku i do 150 tisuća. Sa starošću se broj jedinki bitno smanjuje pa tako već u 10 godini dolazimo do broja od 20 do 30 jedinki. U ovom slučaju ne radi se o pošumljavanju da bi se iz dokumentacije moglo utvrditi koliki broj jedinki je posađen. Kod prirodne obnove sastojina šumarija odnosno vlasnik šume nije dužan voditi evidenciju o broju mladih biljaka koji se je razvio dok kod umjetnoj pošumljavanja moraju imati dokaz o certificiranim satnicama i broju jedinki koje moraju pošumiti. Izlaskom na teren bilo je moguće utvrditi vrste drveća koja su rasla na opožarenoj površini, a zbog proteka vremena nije se mogao odrediti točan broj jedinki koji je bio u vrijeme požara. Zato je u svom nalazu i mišljenju naveo da je po jedinici površine odnosno po hektaru bilo 50 tisuća sadnica, a ne 70 tisuća kako je navedeno u prijavi šumske štete.

43. Nadalje, šumarski vještak Ivan Grginčić navodi da je na dijelu površine zatečen bagrem koji se smatra invazivnom vrstom, a što je prilikom očevida ukazao i geodetskom vještaku te je on naznačio na kojem dijelu opožarene površine se nalazi invazivna vrsta bagrem. Kupina i prizemna rašća jednogodišnje korovske vegetacije zatečena je u najnižem dijelu opožarene površine, a koliko se sjeća iz tog dijela je i krenuo požar prema središtu šume. Kada je govorio o biološkoj obnovi šume tu se prvenstveno misli na obnovu opožarene površine. Podaci o opožarenoj površini preuzeti su od geodetskoj vještaka, a pojedini radovi biološke obnove, njihovi normativi, vrijednost pojedinog rada, preuzeti su iz šumsko odštetnog cjenika. To je rad koji šumarija mora napraviti da bi sanirala opožarenu površinu. To je rad koji se izvodi sadnjom sadnica, a propisano je da se po hektaru posadi 8 tisuća sadnica. Tu su i uračunati radovi koji se izvode do 5 godine starosti mlade sastojine, a u ovom slučaju radi se o dvije njege. Sve je nastalo iz sjemena, a dio koji je izgorio više se ne može obnoviti iz sjemena već se mora izvršiti sadnja sadnica.

44. Na pitanje braniteljice optuženika da li postoji različita procjena štete za nekretninu koja je izuzeta iz gospodarenja radi izgradnje objekta npr. javne infrastrukture od one koja se nalazi u gospodarenju šumarije, vještak navodi da se za procjenu šumske štete primjenjuje šumsko odštetni cjenik bez obzira na namjenu šumskog zemljišta. U slučajevima kada se radi izdvajanja šumskog zemljišta iz redovnog gospodarenja naknada za šumu izrađuje se po metodi troškova podizanja sastojine ili dospjele vrijednosti za stara stabla.

45. Nalaze vještaka Stanislava Topića, Tihomira Husnjaka i Ivana Grginčića sud je ocijenio stručnima, nepristranima, iznijetim temeljem činjenica utvrđenih tijekom provođenja očevida na licu mjesta od strane suda, te temeljem podataka koji prileže sudskom spisu.

46. Prihvaćajući u cijelosti nalaze imenovanih vještaka, sud je zaključio da je optuženik ŠI kritične zgode vršio spaljivanje granja na udaljenosti od 19 metara od ruba šume u smjeru sjeveroistoka, a što proizlazi iz provedenog očevida, obrane optuženika ŠI i nalaza vještaka Stanislava Topića i Tihomira Husnjaka.

47. Prema odredbi članka 21. Odluke o agrotehničkim mjerama, mjerama za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjerama zaštite od požara na području Općine Rasinja proizlazi da se spaljivanje treba obaviti na dijelu zemljišta koje je udaljeno najmanje 200 metara od ruba šumskog zemljišta iz čega proizlazi da optuženik ŠI nije poštivao navedenu Odluku.

48. Također iz nalaza vještaka Stanislava Topića proizlazi da na predmetnom području gdje je optuženik ŠI vršio spaljivanje biljnog otpada, s obzirom na oblik livade koja je okružena šumom niti na koji način u skladu s agrotehničkim mjerama nije bilo dozvoljeno paljenje vatre na bilo koji način, već je jedini način postupanja trebao biti da se nakon čišćenja poljoprivredne površine sav sakupljeni biljni otpad odveze na adekvatno mjesto radi zbrinjavanja spaljivanjem ili na neki drugi način, a u skladu sa čime optuženik ŠI nije postupio.

49. Neprihvatljiva je obrana optuženika ŠI koji tvrdi da je prije odlaska s lica mjesta sanirao mjesto gdje je vršio paljenje, jer je to u suprotnosti sa svim ostalim provedenim dokazima, s obzirom da je nesporno utvrđeno da upravo uslijed njegovih nedopuštenih radnji došlo do širenja požara kritične zgode uslijed djelovanja i drugih vanjskih čimbenika (vjetar).

50. Sud smatra da je optuženik ŠI s nehajnim oblikom krivnje ostvario bitna obilježja inkriminiranog mu kaznenog djela – teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavak 3. u svezi članka 215. stavak 3. KZ/11, jer je pogrešno smatrao da uslijed njegovih radnji spaljivanja granja i biljnog otpada uz sam rub šume neće ugroziti šumu vlasništvo Republike Hrvatske kojim upravljaju Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija Sokolovac, a uslijed čega je došlo do požara, odnosno širenja požara na 7,5 hektara šume, vlasništvo oštećene i prema mišljenju šumarskog vještaka do nastanka sveukupne štete u iznosu od 504.052,47 eura sveukupno.

51. Stoga je sud optuženika ŠI proglasio krivim zbog kaznenog djela stavljenog mu na teret te ga osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a na koju je primijenio uvjetnu osudu na način da se ta kazna neće izvršiti, ukoliko optuženik ŠI u roku kušnje od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

52. Sud smatra da će se i uvjetnom osudom u odnosu na optuženika ŠI ostvariti svrha kažnjavanja uzimajući pri tom u obzir u smislu odredbe članka 47. KZ/11 sve okolnosti koje utječu na vrstu i mjeru kazne.

53. Olakotnim sud smatra činjenicu da je optuženik ŠI osoba starije životne dobi, s nizom zdravstvenih problema, do sada nije osuđivan zbog počinjenja kaznenih djela, djelomično je priznao počinjenje djela u smislu da nije osporavao vršenje spaljivanja granja i biljnog otpada, a uzet je u obzir i protek vremena od počinjenja kaznenog djela (travanj 2017. pa do donošenja ove I stupanjske presude) te njegovo ponašanje tijekom vođenja ovog kaznenog postupka. Uz to, optuženik ŠI u obvezi je platiti i visoki imovinsko-pravni zahtjev koji je dosuđen oštećeniku.

54. Otegotnih okolnosti na strani osobe optuženika ŠI sud nije našao.

55. Temeljem odredbe članka 158. stavak 2. ZKP/08 optuženik ŠI dužan je u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti i ovršnosti ove presude nadoknaditi s osnove imovinsko-pravnog zahtjeva ošt. HRVATSKE ŠUME, OIB: 69693144506, iznos od 504.052,47 eura (3.797.783,36 kuna), dok se s ostatkom imovinsko-pravnog zahtjeva od 217.110,93 eura (2.881.557,40 kuna) oštećenik upućuje u parnicu.

56. Sud smatra da nije sporna činjenica da je radnjama optuženika ŠI nastupila šteta u iznosu od 504.052,47 eura za ošt. Hrvatske šume, jer iz nalaza i mišljenja šumarskog vještaka Ivana Grginčića proizlazi da naknada za šumsku štetu pričinjenu šumskim požarom u Odsjecima 92a i 92b g.j. Polum-Medenjak iznosi 460.707,80 eura, a naknada za biološku obnovu šume opožarene površine 43.344,67 eura, odnosno ukupno 504.052,47 eura.

57. S ostatkom imovinsko-pravnog zahtjeva u iznosu od 217.110,93 eura oštećene Hrvatske šume su upućene u parnicu, jer podaci sadržani u ovom predmetu ne daju pouzdanu osnovu za presuđenje tog dijela imovinsko-pravnog zahtjeva, a daljnje provođenje dokaza radi razjašnjenja istog dovelo bi do odugovlačenja ovog kaznenog postupka koji već do sada traje od svibnja 2017. kada je nadležnom državnom odvjetništvu Policijska postaja Koprivnica podnijela posebno izviješće vezano uz konkretni događaj.

58. Temeljem odredbe članka 148. stavak 1. ZKP/08 optuženik ŠI oslobođen je od plaćanja troškova ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1.-6. ZKP/08 te nužnih izdataka i nagrade braniteljice po službenoj dužnosti te isti padaju na teret proračuna, s time da će se braniteljici po službenoj dužnosti odvjetnici Sanji Godek-Glavina po pravomoćnosti i ovršnosti ove presude isplatiti iz proračunskih sredstava novčani iznos od 2,960,00 eura u kojem iznosu je njezin zahtjev za naknadom troškova zastupanja optuženika osnovan.

59. Sud smatra da bi obvezivanjem optuženika ŠI na plaćanje troškova ovog kaznenog postupka, uzimajući u obzir činjenicu da su provedena četiri vještačenja dovelo u pitanje njegovo uzdržavanje, s obzirom da je isti umirovljenik s mirovinom od 190,00 eura, dok njegova supruga ne ostvaruje nikakve prihode, kućanica je.

60. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Koprivnica, 14. srpnja 2025.

Sudac

Vesna Piškorec Kuzmić

Uputa o pravu na žalbu

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pismenog otpravka ove presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti

1. Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici, broj: K-DO-205/2017.

2. optuženik ŠI, [adresa]

3. braniteljica optuženika – odvjetnica Sanja Godek-Glavina iz Koprivnice

4. oštećenik Hrvatske šume,

Koprivnica – po predstavnici IIĐ