Ppž-2965/2025-2 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske



Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-2965/2025

Zagreb

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mladena Genca, predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Mirjane Laljek, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog AŽ, zbog prekršaja iz članka 282. stavka 4. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, br. 67/08., 48/10. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11., 80/13., 158/13. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenika, protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Postaje prometne policije Pula-Pola, od 9. ožujka 2025., broj: 211-07/25-1/3571, u sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2025.

p r e s u d i o j e

I Djelomičnim prihvaćanjem prigovora okrivljenog AŽ, kao osnovanog, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, na način da je okrivljeni AŽ izrečenu novčanu kaznu u iznosu od 1.320,00 (tisućutristodvadeset) eura, zbog prekršaja iz članka 282. stavka 4. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog u izreci tog prekršajnog naloga, na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.) dužan plati u 5 (pet) mjesečnih obroka, time da je prvi obrok dužna platiti u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude, dok ostali obroci dospijevaju u razmaku od 30 (trideset) dana od prethodne uplate, pa ako okrivljenik u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

II U ostalom dijelu, odbija se prigovor okrivljenog AŽ, kao neosnovan te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu, prekršajni nalog potvrđuje.

III Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona okrivljeni AŽ, dužan je naknaditi troškove drugostupanjskog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku 30 (trideset) dana, od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranim prekršajnim nalogom okrivljeni AŽ, proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 282. stavka 4. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.320,00 eura.

1.1. Istim nalogom okrivljeniku je, na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom AM kategorije u trajanju od 3 mjeseca.

1.2. Okrivljenik je nadalje obvezan naknaditi i troškove prekršajnog postupka u iznosu od 66,36 eura.

2. Protiv prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog odluke o kazni.

2.1. Okrivljenik navodi da je priznao policajcu da je konzumirao marihuanu dva dana prije prekršaja te je odbio test na opojne droge jer nije u financijskoj mogućnosti plaćati dodatne troškove (vađenje krvi, pregled urina itd.). Njih petero živi u malom stanu, samo on i baka doprinose financijski, time da on radi za minimalnu plaću, a njegova baka ima minimalnu penziju. Žena je invalid sa chronovom bolešću i imaju malo dijete od godinu i šest mjeseci te ima velike troškove zbog toga. Moli smanjenje novčane kazne pomoću dobrotvornog rada ili mogućnost plaćanja na rate.

2.2. Okrivljenik predlaže da se njegov prigovor prihvati.

3. Prigovor je neosnovan.

4. Ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 238. stavka 11. i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) utvrdio je da prvostupanjsko prekršajno tijelo nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, da nije počinjena povreda materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Razmatrajući odluku o kazni u pogledu navoda prigovora u smislu odredbe članka 36. Prekršajnog zakona ovaj Sud je, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču djela i počinitelja, ocijenio da je novčana kazna izrečena u zakonom propisanim granicama i nije prestrogo odmjerena. To stoga jer je prvostupanjsko prekršajno tijelo odredilo novčanu kaznu kao blažu vrstu kazne za taj prekršaj, i to u zakonom minimalno propisanom iznosu, budući da je za predmetno djelo propisana novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 2.650,00 eura (ili do 60 dana zatvora). Tako izrečenu kaznu i ovaj Sud smatra primjerenom težini, opasnosti djela te stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika. Podnositelj prigovora ne ističe nikakve naročito olakotne okolnosti niti doprinosi dokaze kojima bi dokumentirao loše materijalne i obiteljske prilike, postojanje kojih bi učinilo osnovanim preinačenje izrečene najniže mjere novčane kazne, primjenom instituta ublažavanja.

6. Međutim, vodeći računa o visini izrečene novčane kazne, ovaj Sud je u konkretnom slučaju dopustio okrivljeniku da izrečenu novčanu kaznu plati u obrocima, te je preinačio odluku o kazni na način da je sukladno odredbi članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona odobrio otplatu u pet obroka jer je u konkretnom slučaju ocijenio da će se okrivljeniku ovako određenim plaćanjem omogućiti lakše plaćanje novčane kazne koja mu je izrečena pobijanim prekršajnim nalogom.

7. Svakako treba naglasiti da je prema odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne. Stoga, ako okrivljenik u roku određenom prekršajnim nalogom plati dvije trećine izrečene novčane kazne, računajući od primitka ove drugostupanjske odluke, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.

8. U odnosu na prijedlog iz prigovora da se novčana kazna zamijeni radom za opće dobro (smanjenje novčane kazne pomoću dobrotvornog rada, treba navesti da je rad za opće dobro institut koji se, uz zakonom propisane uvjete, može primijeniti u postupku izvršavanja pravomoćnih odluka pa ovaj Sud prilikom odlučivanja o prigovoru okrivljenika nema zakonske mogućnosti primjene ovog instituta.

9. Odluka o paušalnom iznosu troškova postupka po prigovoru temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena unutar raspona propisanog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), bliže minimalno propisanom iznosu, s obzirom na manju složenost i kraće trajanje postupka.

10. Zbog izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 2. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Mirjana Laljek, v.r.

Mladen Genc, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi istarsko, Postaji prometne policije Pula u 3 (tri) otpravka: za spis i okrivljenika.