Usž-2859/2018-2 · Visoki upravni sud Republike Hrvatske

Poslovni broj: Usž-2859/18-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vukičević, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te sudske savjetnice Branke Cvitanović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja J. M. iz S.1 , kojeg zastupa odvjetnik mr.sc. D. R., S. , protiv rješenja tuženika Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Z., klasa: UP/II-361-05/17-26/1416, urbroj: 531-05-2-2-17-2 od 11. prosinca 2017., radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsIgr- 20/18-6 od 19. travnja 2018., na sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2018.

p r e s u d i o j e

I.Poništava se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsIgr-20/18-6 od 19. travnja 2018.

II. Poništava se rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, klasa: UP/II-361-05/17-26/1416, urbroj: 531-05-2-2-17-2 od 11. prosinca 2017.

III. Poništava se rješenje S.-d. županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava S.2 , klasa: UP/I-361-02/13-08/3845, urbroj: 2181/1-11- 03/18-17-0008 od 6. veljače 2017.

IV. Poništava se zaključak S.-d. županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava S.2 , klasa: UP/I-361-02/13-08/3845, urbroj: 2181/1-11- 03/18-17-0007 od 26 siječnja 2017.

Obrazloženje

Presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsIgr-20/18-6 od 19. travnja 2018., odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, klasa: UP/II-361-05/17-26/1416, urbroj: 531-05-2-2-17-2 od 11. prosinca 2017., kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja S.-d. županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava S.2 , klasa: UP/I-361-02/13- 08/3845, urbroj: 2181/1-11-03/18-17-0008 od 6. veljače 2017.

Naprijed navedenim rješenjem tijela prvog stupnja prekinut je postupak izdavanja rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu na kč.zgr. 547 i kč.zem 1028/40 k.o. S. zbog potrebe utvrđivanja granice pomorskog dobra od strane nadležnog javnopravnog tijela te određeno da se postupak prekida do pravomoćnosti odluke nadležnog javnopravnog tijela. Tužitelj u žalbi navodi da je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da se ukine/poništi rješenje tuženika kojim mu je naloženo da utvrdi granicu pomorskog dobra kao prethodno pitanje. Ovdje se radi o tome da je predmetni postupak prekinut jer tijelo zapravo nije sigurno, po navodima tuženika, da li je određeni dio nekretnine pomorsko dobro ili nije iako je nesporno da je objekt legalan te da nije utvrđena granica pomorskog dobra. Ovakva situacija koja je trenutno na snazi predstavlja prevelik i prekomjeran teret na strani tužitelja jer bi morao pokrenuti i financirati dugotrajni i skupocjen postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra. Akt tuženika smatra nezakonitim te smatra da je povrijeđeno pravo tužitelja određeno zakonskom odredbom članka 6. Zakona o općem upravnom postupku koja odredba propisuje da se pravo stranke može ograničiti postupanjem javnopravnog tijela između ostalog, samo ako je takvo postupanje nužno za postizanje zakonom utvrđene svrhe i razmjerno cilju koji treba postići, a ovdje takva svrha zasigurno nije postignuta. Predlaže da se presuda poništi te usvoji tužbeni zahtjev tužitelja.

Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

Žalba je osnovana.

Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/12. i 143/13.), temeljem kojeg je predmetni upravni postupak započet, člankom 6. stavkom 2. podstavkom 3. propisano je da je isključena od ozakonjenja zgrada koja se nalazi na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, osim zgrade izgrađene na vodnom dobru uz suglasnost Hrvatskih voda – pravne osobe za upravljanje vodama (u daljnjem tekstu: Hrvatske vode).

Iz podataka spisa predmeta, dostavljenih Sudu, proizlazi da se predmetna zgrada, čije se ozakonjenje traži, nalazi u neposrednoj blizini mora te da se iz geodetske snimke katastarskog plana ne može nedvojbeno utvrditi status nezakonito izgrađene manje zahtjevne zgrade te je potrebno utvrditi njezin status u odnosu na granicu pomorskog dobra. S obzirom na navedeno, tijelo prvog stupnja temeljem odredbe članka 56. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09., dalje: ZUP) zaključkom od 26. siječnja 2017., pozvalo je tužitelja da pokrene postupak pred nadležnim tijelom koje će utvrditi granicu pomorskog dobra u odnosu na predmetne čestice zgrade koje se nalaze na njima, a čije se ozakonjenje traži. Ovo uz upozorenje da ukoliko ne dostavi dokaz o podnošenju zahtjeva za utvrđivanje granice pomorskog dobra da će se, temeljem odredbe članka 56. stavka 4. ZUP-a, smatrati da je stranka odustala od zahtjeva.

Odredbom članka 77. stavka 5. naprijed navedenog Zakona, propisano je da se protiv zaključka ne može izjaviti žalba, međutim, zaključak se može pobijati žalbom protiv rješenja kojim se rješava u upravnoj stvari.

Rješenjem tijela prvog stupnja od 6. veljače 2017., prekinut je postupak izdavanja rješenja o izvedenom stanju do pravomoćnosti odluke nadležnog javnopravnog tijela o utvrđivanju granica pomorskog dobra.

Protiv naprijed navedenog rješenja tijela prvog stupnja tužitelj je izjavio žalbu pobijajući pri tome i zaključak tijela prvog stupnja od 26. siječnja 2017., kojim mu je naloženo da pokrene postupak pred nadležnim tijelom koje će utvrditi granicu pomorskog dobra. Tuženik u obrazloženju osporenog rješenja, kojim je žalbu tužitelja odbio, između ostalog, navodi da ako se u postupku utvrdi da se nezakonita zgrada odnosno druga građevina nalazi unutar pojasa od 6 m ili s tim u vezi postoji sumnja, nadležno upravno tijelo treba prekinuti postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju i uputiti stranku da u određenom roku pokrene postupak za utvrđivanje pomorskog dobra, a što prihvaća i prvostupanjski upravni sud.

Međutim, ovakvo shvaćanje prvostupanjskog suda i upravnih tijela ovaj Sud ne može prihvatiti.

Naime, odredbom članka 55. stavka 1. ZUP-a, propisano je da ako se u postupku rješavanja upravne stvari pojavi pravno pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a bez rješavanja kojeg nije moguće riješiti upravnu stvar, službena osoba može riješiti to pitanje ili postupak prekinuti rješenjem dok nadležni sud ili javnopravno tijelo to pitanje ne riješe. Nadalje, prema odredbi članka 56. stavka 2. navedenog Zakona, kad službena osoba ne uzme prethodno pitanje u rješavanje, a postupak za rješavanje prethodnog pitanja koji se može voditi po službenoj dužnosti još nije pokrenut pred nadležnim sudom ili javnopravnim tijelom, službena će osoba od nadležnog suda ili javnopravnog tijela zatražiti pokretanje postupka, ako nije drukčije propisano. Prema stavku 3. citiranog članka Zakona, u stvari u kojoj se postupak za rješenje prethodnog pitanja pokreće pred nadležnim sudom ili javnopravnim tijelom na zahtjev stranke, službena osoba zaključkom može naložiti stranci da u primjerenom roku radi rješavanja prethodnog pitanja pokrene postupak pred nadležnim tijelom te dostavi dokaz da je to učinila. Službena osoba upozorit će stranku na posljedice toga propuštanja.

Prema odredbi članka 14. stavka 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, broj 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11., 56/16.), granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva, na prijedlog županijskog povjerenstva za granice.

Imajući u vidu naprijed navedeni propis izvan svake sumnje je da se ovdje ne radi o postupku koji se vodi na zahtjev stranke, već o postupku koji se vodi po službenoj dužnosti zbog čega nije bilo mjesta, pozivom na odredbu članka 56. stavka 3. ZUP-a, nalagati tužitelju da radi rješavanja prethodnog pitanja u ovom postupku pokrene postupak pred nadležnim tijelom za utvrđivanje granica pomorskog dobra jer isti takav postupak nije ovlašten pokrenuti zbog čega se odluke upravnih tijela, uz obrazloženja kakva su njima dana, ne mogu ocijeniti zakonitim. Kako navedenu nezakonitost nije otklonio ni prvostupanjski sud, koji je takvo postupanje ocijenio pravilnim, to ovaj Sud nalazi osnovanim prigovore tužitelja istaknute u žalbi s tim u vezi.

Stoga, u postupku nakon ove presude potrebno je utvrditi sve pravno odlučne činjenice o kojima ovisi primjena Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama te ovisno o utvrđenom donijeti odgovarajuću odluku.

Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu članka 74. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17.), odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 12. prosinca 2018.

Predsjednica vijeća

Lidija Vukičević, v.r.