Legislator Case Law & Legislation
Kzz-26/2016-3 AI generated

Supreme Court dismisses prosecutor's request to quash a fine for gambling offenses due to statute of limitations issues.

Case Number Kzz-26/2016-3
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Dismissed

Legislator summary

AI generated

The Supreme Court of Croatia dismissed the Prosecutor's request to quash a second-instance decision convicting a defendant of a gambling offense. The prosecutor argued that the statute of limitations had expired under the general provisions of the Offenses Act, which set a two-year limit. However, the court determined that the Offenses on Gambling Act specifically referred to the General Tax Act, which established a three-year limitation period for such offenses. Consequently, the court found that the prosecution was still within the valid time frame when the penalty was imposed.

Legislator headnote

AI generated

čl. 13 st. 1, 6 i 2 Prekršajnog zakona; čl. 71 st. 4 i čl. 94, 96 st. 2 Općeg poreznog zakona: Za prekršaje propisane posebnim zakonom koji upućuje na Opći porezni zakon, mjerodavan je rok zastare od tri godine, a apsolutna zastara nastupa tek nakon šest godina od početka tečenja roka.

Keywords

AI generated
statute of limitations gambling offenses General Tax Act Offenses on Gambling Act prosecution time limit quashing of decision procedural law

Cited Legislation

AI generated
čl. 13 st. 1 Prekršajnog zakona
čl. 13 st. 6 Prekršajnog zakona
to je sukladno odredbi čl. 13 st. 6 Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07), apsolutna zastara nastupila dana 19.
čl. 13 st. 2 Prekršajnog zakona
Istovremeno, odredba čl. 13 st. 2 Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07), koji se primjenjuje sukladno odredbi čl.
čl. 71 st. 4 Zakona o igrama na sreću
čl. 94 st. 2 Općeg poreznog zakona
čl. 96 st. 2 Općeg poreznog zakona
čl. 14c Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona

Cited Case Law

AI generated
G 666/10
Prvostupanjskom presudom prekršajnog suda u Bjelovaru broj: G 666/10 od 10.
Gž 3249/11
koja je potvrđena presudom Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj: Gž 3249/11 od 19.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Kzz 26/16-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vrhovnoga suda Ileane Vinja kao predsjednice vijeća te Damira Kosa i Dražena Tripala kao članova vijeća, uz sudjelovanje i više sudske savjetnice Snježane Mrkoci kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv osuđenog D. B., zbog prekršaja iz članka 73. stavka 2. Zakona o igrama na sreću, odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske od 30. svibnja 2016. broj ZPP-DO-99/15, podignutom protiv presude Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 19. prosinca 2014. Gž-3249/11, u sjednici održanoj 25. kolovoza 2016.,

p r e s u d i o j e :

Odbija se zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom prekršajnog suda u Bjelovaru broj: G 666/10 od 10. veljače 2011. god. koja je potvrđena presudom Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj: Gž 3249/11 od 19. prosinca 2014. god., proglašen je krivim okrivljenik D. B. zbog prekršaja iz čl. 73 st. 2 Zakona o igrama na sreću, te mu je primjenom odredbe čl. 37 st. 1 toč. 3 Prekršajnog zakona, izrečena novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kuna.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnio je Državni odvjetnik Republike Hrvatske s prijedlogom da se utvrdi da je presudom Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske počinjena povreda odredbe čl. 196 st. 3 Prekršajnog zakona u vezi č. 14.c Prekršajnog zakona i to na štetu osuđenika D. B., time da se ista presuda ukine i vrati na ponovno odlučivanje.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti nije osnovan.

Naime, Državni odvjetnik Republike Hrvatske smatra da je u konkretnom slučaju kod donošenja drugostupanjske odluke Visokog prekršajnog suda nastupila zastara prekršajnog progona, obzirom da su za taj slučaj bile relevantne odredbe čl.14c Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 39/13 od 3. travnja 2013. god.) kojom je propisano da se na zastaru prekršajnog progona i zastaru izvršenja prekršajne sankcije primjenjuje rok zastare propisan u vrijeme počinjenja prekršaja, a kako je u vrijeme počinjenja prekršaja19. listopada 2010. god. vrijedio Prekršajni zakon ("Narodne novine broj: 107/07), to je prema stajalištu državnog odvjetnika mjerodavna bila odredba čl. 13 st. 1 toga Zakona prema kojoj se prekršajni progon ne može poduzeti protekom roka od 2 (dvije) godine od počinjenog prekršaja, a sukladno st. 6 istog članka, zastara prekršajnog progona nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu određena zastara prekršajnog progona.

Kako je prekršaj počinjen dana 19. listopada 2010. god. to je sukladno odredbi čl. 13 st. 6 Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07), apsolutna zastara nastupila dana 19. listopada 2014. god. što znači da se u vrijeme donošenja presude Visokog prekršajnog suda dana 19. prosinca 2014. god., prekršajni progon više nije mogao poduzeti.

Međutim, suprotno ovim navodima podnesenog zahtjeva za zaštitu zakonitosti, Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da u konkretnom slučaju nije nastupila zastara prekršajnog progona u vrijeme donošenja drugostupanjske presude.

Naime, osuđenik D. B. proglašen je krivim zbog prekršaja iz čl. 73 st. 2 Zakona o igrama na sreću ("Narodne novine" broj: 87/09) koji u svom čl. 71 st. 4 izrijekom propisuje da će se na utvrđivanje, naplatu i povrat godišnje i mjesečne naknade, žalbeni postupak, zastaru prekršajnog postupka i druge mjere u pogledu obveza i prava propisanih tim Zakonom, na odgovarajući način primjenjivati odredbe Općeg poreznog zakona i Zakona o prekršajima.

Istovremeno, odredba čl. 13 st. 2 Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07), koji se primjenjuje sukladno odredbi čl. 14c Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 39/13), a koji je važio u vrijeme počinjenja prekršaja, regulirano je da se posebnim zakonom može propisati dulji rok za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje propisane tim zakonom, ali ne dulji od 3 (tri) godine.

Prema tome, kako je konkretni prekršaj počinjen protivno Zakonu o igrama na sreću, koji je očigledno poseban zakon u odnosu na Prekršajni zakon, to je evidentno da je za računanje zastare prekršajnog progona mjerodavan Opći porezni zakon ("Narodne novine" broj: 147/08), na koji upućuje Zakon o igrama na sreću, a koji u svom čl. 94 st. 2 propisuje da pokretanje prekršajnog postupka zastarijeva kad proteknu tri godine od počinjenja prekršaja, dok odredba čl. 96 st. 2 istog Zakona propisuje da apsolutni rok zastare za pokretanje prekršajnog postupka nastupa za šest godina od dana kada je zastara počela prvi puta teći.

Slijedom toga, zastara prekršajnog progona za prekršaj iz čl. 73 st. 2 Zakona o igrama na sreću za koji je os. D. B. osuđen, nastupila bi tek 19. listopada 2016. god, pa je pravilno Visoki prekršajni sud ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbi čl. 202 st. 1 Prekršajnog zakona utvrdio da nije našao da bi pobijanom presudom bile počinjene povrede na koje pazi po službenoj dužnosti, pa tako niti zastara prekršajnog progona.

Kako se navodima zahtjeva za zaštitu zakonitosti prednja utvrđenja ne dovode u sumnju, trebalo je na temelju čl. 512 ZKP/08 odlučiti kao u izreci ove presude.

Zagreb, 25. kolovoza 2016.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Snježana Mrkoci, v. r.

Ileana Vinja, v. r.